PALUBA
March 28, 2024, 05:57:39 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Radio Sloboda - Skriveno oružje usred popularne plaže  (Read 3171 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« on: November 04, 2019, 06:26:27 pm »

Misteriozne antene: Skriveno oružje usred popularne plaže

PIŠE Paula Bobanović  04. STUDENOGA 2019.

U mirnom turističkom raju na obali Sredozemnog mora bila je strateška baza američke propagande
Bio je 23. ožujak 1959. godine kad se u eteru najprije začulo pucketanje, a onda se ubrzo javio glas radijskog voditelja i počelo je emitiranje: “Govorit Radio Svoboda“.

Radijska emisija bila je uvod u hladni rat. Radio-postaju financirale su SAD i prvi put odaslale program iza Željezne zavjese, duboko u tadašnji Sovjetski Savez. No, malo je njih koji znaju da je emitiranje krenulo emitiranje iz mirnog španjolskog, turističkog odmarališta Platja de Pals, udaljenom stotinjak kilometara istočno od Barcelone piše CNN Travel.

Smješteno na obali sredozemnog mora s kilometarskim pješčanim plažama, danas s besprijekornim golf-terenima i vrhunskim hotelima, teško je zamisliti da je baš ovo mjesto više od pola stoljeća igralo tako ključnu ulogu u hladnoratovskom propagandnom prepucavanju.

No, baš na toj pješčanoj plaži pronađena je savršena lokacija za jednu od najmoćnijih radiodifuznih stanica na svijetu. Sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća i nakon gotovo dva desetljeća međunarodne izolacije španjolske zbog fašističke diktature Francisca Franca, sve veća napetost zbog hladnog rata bila je dobra podloga za zbližavanje Španjolske i SAD-a. U ovom novom kontekstu hladnog rata, Washington se zainteresirao za Španjolsku zbog njezine strateške lokacije. General Franco, koji je i sam krvavo progonio komuniste, rado se odazvao. U sporazumu koje su potpisale dvije države, SAD su od Španjolaca dobile terene za podizanje brojnih baza, pa je i postavljanje Radio Slobode u Platja de Palsu bio sastavni dio ove strateške operacije.

Od 1959. do 2006. godine u pijesku je bilo postavljeno 13 divovskih antena od kojih je najviša bila 168 metara – gotovo pola visine Eiffelovog tornja. Ovo mjesto pogodovalo je ne samo zbog neograničenog prostora kilometarskih plaža, nego i zbog tehničkih prednosti. Naime antene su bile postavljene uz obalu, a to je pružalo izravan i nesmetan pristup moru, što je pak bilo važno zbog fenomena nazvanog troposfersko širenje, koje omogućuje radio-valovima da neometano putuju iznad površine vode.

Stanica Pals bila je dio šire mreže radio stanica 'Radio Slobode' čije je sjedište bilo u Münchenu. Sadržaj je produciran i u Zapadnoj Njemačkoj, prevođen na različite jezike Sovjetskog Saveza, a zatim bi ga slali u Platja de Pals odakle bi se emitirao prema istoku. U jednom trenutku ovdje je bilo zaposleno 120 ljudi od kojih najviše Amerikanaca i jako malo domaćih. Međutim, prije pola stoljeća radio postaja fizički je bila odsječena od okoline i bila je zapravo tajanstveni svijet za one izvan ograde.

Istovremeno, antenski tornjevi stršali su nad krajolikom i noću bili jarko osvijetljeni, pa ih je bilo nemoguće ne zamijetiti, pa su privlačili pažnju turista i kvarili vizure pješčanih plaža.  Desetljećima su emisije 'Radio Slobode' bile jedan od rijetkih načina na koji su sovjetski građani mogli dobiti necenzurirane vijesti iz inozemstva. Čak je i Mihail Gorbačov, tadašnji predsjednik Sovjetskog Saveza, izjavio da ga je 'Radio Sloboda' informirala o svemu što se događalo tijekom pokušaja njegovog svrgavanja 1991. godine kad su ga pučisti nakratko zatvorili u njegovu ljetnu rezidenciju na Krimu.

No, upravo je Gorbačovljeva smjena označila i početak kraja djelovanja ove radijske postaje. Raspadom Sovjetskog Saveza objekt Pals izgubio je svrhu. Vojevalo se još i tijekom 90-ih, a onda se stanica konačno zatvorila 2001. Ovo je otvorilo javnu raspravu o tome što treba učiniti sa stranicom. Neki su predložili pretvoriti je u muzej i sačuvati barem jednu od antena kao spomenik, drugi su se htjeli riješiti svega. Pobijedila je ideja rušenja antena. Pet godina od posljednje emisije, 22. ožujka 2006. 13 čeličnih antena ukupne težine 700 tona istovremeno je nestalo s obzora kontroliranim rušenjem.

Kad su antene nestale, teren na kojem su nekoć stajale pretvoren je u područje zaštićene prirode. Danas većina zgrada unutar bivšeg kompleksa radiostanice podsjeća na stotine objekata bivših vojnih kasarni ili tvornica u Hrvatskoj. Devastirane zgrade išarane grafitima, s izbijenim prozorima i zidovima i pokradenim inventarom i dalje je tu. Ipak, zahvaljujući katalonskoj umjetnici Marini Capdevili, poznatoj po velikim muralima, ovo je mjesto dotaknula umjetnost. U ljeto 2018. godine na krovu glavne zgrade 'Radio Slobode' u samo 12 dana napravila je veliki mural. Rezultat je privlačna, šarena, zidna slika koja pokriva oko 2.000 četvornih metara površine.

www.express.hr



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1 on: August 17, 2020, 09:39:38 am »



Quote
Our historical documentary series on the history of the Cold War continues with a video on the Radio Free Europe and Radio Liberty - two stations that influenced the Cold War and its results, playing an important role in the western propaganda.



Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.021 seconds with 23 queries.