Lukašenko imenovao premijera i članove vladeTanjug 19.08.2020.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko odobrio je sastav nove vlade Belorusije, a za premijera je imenovao Romana Golovčenka.Međutim, njegova kandidatura treba da bude potvrđena u donjem domu parlamenta. Svoja mesta u vladi sačuvali su ministar spoljnih poslova Vladimir Makej, ministar unutrašnjih poslova Jurij Karajev, ministar zdravlja Vladimir Karanjik i ministar za informacije Igor Lucki. Imenovanje sastava nove vlade nakon predsedničkih izbora predviđeno je Ustavom Belorusije, prenosi Sputnjik. Predsednik Belorusije potpisao je početkom juna ukaz kojim se raspušta Vlada te zemlje. Na mesto premijera predsednik je postavio Romana Golovčenka, koji je do tada bio na čelu Državnog vojno-industrijskog komiteta.
--------------------------------------------------------
Počelo okupljanje u Minsku, demonstranti traže oslobađanje uhapšenih, policija zasad ne reagujeTanjug 19.08.2020.
Stotine demonstranata okupljaju se večeras u Minsku, 11. dan zaredom, uprkos naređenju beloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka policiji da okonča proteste protiv njegove vladavine i rezultata predsedničkih izbora.Do večeras nije bilo znakova širih operacjia u cilju uklanjanja demonstranata sa ulica, prenosi Rojters. Stotine demonstranata okupilo se ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova, a veliki broj policajaca koji se tamo nalazi sa službenim kombijima nije preduzeo nikakvu akciju. Okupljeni su uzvikivali
"Odlazi" i
"Pustite ih na slobodu", a ljudi u automobilima oglašavali su se trubljenjem.
Ranije danas policija je rasterala proteste i uhapsila dva demonstranata ispred fabrike traktora u Minsku. Policija preuzela kontrolu i nad pozorištem u centralnoj ulici u glavnom grad, gde su protesti izbili nakon što je direktor uhapšen jer je govorio o nasilju nad demonstrantima.
Tokom proteklih 11 dana protesta u Minsku i drugim gradovima u Belorusiji preminulo je najmanje dvoje demonstranata, dok su hiljade uhapšene. Lukašenko, koji se suočava sa najvećom političkom krizom u zemlji za 26 godina vladavine, optužuje strane zemlje za podsticanje protesta i finansiranje demonstranata. On je danas na sastanku Saveta za bezbednost zemlje naložio Komitetu državne bezbednosti (KGB) da zaustavi aktivnosti organizatora uličnih protesta i otkriju njihove izvore finansiranja, a Ministarstvu unutrašnjih poslova da okonča nerede u Minsku koji su izbili posle predsedničkih izbora održanih 9. avgusta.
Evropska unija saopštila je danas da ne priznaje rezultate predsedničkih izbora u Belorusiji i da će ubrzo uvesti sankcije onima koji su umešani u izbornu prevaru i suzbijanje protesta. U dokumentu usvojenom na današnjem hitnom sastanku, takođe se poziva na oslobađanje zatvorenika i okončanje nasilja nad demonstrantima.
Na izborima održanim 9. avgusta predsednik Aleksandar Lukašenko proglasio je pobedu sa oko 80 odsto osvojenih glasova, dok je njegov glavni protivkandidat Svetlana Tihanovska osvojila oko 10 odsto glasova.
Opozicija traži hitne pregovore sa vlastimaKoordinacioni savet beloruske opozicije održao je danas prvi sastanak nakon kojeg je pozvao vlasti Belorusije na hitne razgovore i održavanje novih izbora.
- Koordinacioni savet veruje da je jedini put za prevazilaženje političke krize hitan početak pregovora i izrada mehanizma za obnovu zakonisti i održavanje novih izbora - navodi se u rezoluciji usvojenoj na prvoj sednici saveta. Opozicija navodi da će u slučaju izbegavanja pregovora vlast biti odgovorna za produbljavanje krize, prenosi TASS. Opozicija ne priznaje pobedu Aleksandra Lukašenka na predsedničkim izborima u Belorusiji koji je osvojio 80 odsto glasova, dok je njegova protivkandidatkinja Svetlana Tihanovska osvojila 10 procenata.
------------------------------------------------------------------------
Sada je Lukašenko na potezu, a sve sluti da se sprema da krene u osvetuJ.R. 19.08.2020.
Širom Belorusije danima besne protesti opozicije, ali i dela nekadašnjih pristalica režima, koji složno pozivaju na ostavku predsednika Aleksandra Lukašenka. Sve češće se predviđa kraj "poslednjeg evropskog diktatora", međutim, on ne pokazuje želju za povlačenjem. Štaviše, njegov poslednji potez nagoveštava novi i suroviji talas represije.Ono što je Lukašenka posebno uplašilo je plan opozicije da formira
„savet za koordinaciju“ koji bi nadgledao političku tranziciju u zemlji. Pomoćnici prognane liderke opozicije Svetlane Tihanovske najavili su u utorak da će formirati savet od 70 ljudi koji će uključivati predstavnike političkih stranaka i uglednih kulturnih ličnosti, uključujući nobelovku Svetlanu Aleksejevič. Tihanovska, mlada učiteljica i majka koja je predsednički kandidat postala umesto svog uhapšenog supruga, od početka svoje kampanje tvrdi da njen cilj nije ostanak na vlasti, već borba za održavanje slobodnih izbora. Prema njenom planu, ona bi služila kao
"nacionalni lider" dok se na fer izborima ne izabere legitimni predsednik.
Ona je juče na Fejsbuku pozvala evropske lidere da ne priznaju rezultate
"lažnih izbora", obećavši da će koordicioni savet omogućiti održavanje demokratskih izbora uz međunarodni nadzor. Međutim, Lukašenko je osnivanje
"saveta za koordinaciju" osudio kao pokušaj otimanja vlasti.
- Želim da upozorim one koji se budu pridružili ovom savetu da ćemo preduzeti adekvatne mere kao odgovor. One će potpuno biti u skladu sa zakonom i ustavom, ali imamo dovoljno takvih mera na raspolaganju da ohladimo nekoliko vrućih glava - rekao je u utorak veče Lukašenko na sastanku svog saveta bezbednosti. Takođe je saopštio da je stavio belorusku vojsku u punu borbenu pripravnost na zapadnoj granici zemlje.
Još u nedelju situacija je izgledala vrlo nepovoljno za Lukašenka jer je protest kulminirao najvećim antirežimskim mitingom, a štrajkovi u fabrikama širom zemlje samo su pogoršali najveću krizu u kojoj se našao beloruski lider od početka svoje 26-godišnje vladavine. Ipak, u utorak su se pojavili znaci da se režim oporavio od početkog šoka i počeo da planira odgovor, piše "Gardijan". Brojni štrajkači su prijavili da su dobijali pretnje od uprava i deluje kao da je njihova odlučnost počela da slabi. Radnici traktorskog pogona na periferiji Minska rekli su da su dobili pretnje sankcijama i otkazom. Samo nekoliko stotina njih je protestovalo ispred fabrike, iako je prethodno oko 3.000 njih potpisalo protestnu izjavu. Proteste je u juče prekinula policija koja je upozorila okupljene da krše zakon, a zatim privela dvojicu radnika. Vođa štrajka je rekao da je sve manje njih koji su spreni da idu
"do kraja", ukoliko znaju da ih čeka otkaz.
A iscrpni razgovori koje je Lukašenko vodio sa Savetom bezbednosti završili su se tako što je policija dobila naređenje da
"okonča nerede" na ulicama Minska jer su
"ljudima potrebni red i tišina". Ovi sastanci sugerišu da je Lukašenko rešen da nadalje osigura potpunu lojalnost policije i vojske, uprkos tome što su mu pojedini pripadnici tih službi okrenuli leđa. Ukoliko to uspe da ostvari, a imajući u vidu pretnje koje je dao, čini se da će uslediti novi talas represije nad opozicijom i protestantima.
Lukašenko je, takođe, najavio i nagrade za 300 pripadnika svoje policije i КGB-a za
"besprekornu službu". Nagrade će biti dodeljene visokim zvaničnicima i nižim oficirima za koje se veruje da su učestvovali u prošlonedeljnom krvavom obračunu protiv demonstranata, tokom koga je više od 7.000 ljudi privedeno. Nasilje koje je usledilo nakon spornih izbora ovog meseca donelo je i pretnje sankcijama i pritiskom Evrope na Lukašenka da započne pregovore sa opozicijom, a lider u krizi je pozvao ruskog kolegu Vladimira Putina da interveniše u njegovu korist.
Svet je proteklih dana budno motrio na Rusiju, smatrajući da će odgovor Kremlja na političku krizu u susedstvu odrediti njenu dalju sudbinu. Iako se Moskva i dalje uzdržava od jasnog iskazivanja stava, službeni avion vlade Rusije u utorak je odleteo u Minsk. Podaci satelitskog praćenja avionskih letova pokazuju da se službeni avion juče ujutru vratio za Moskvu. Dok su ruski službenici
"zakuvavali" ko zna šta u Minsku, Lukašenko je sastančio sa Savetom bezbednosti, opozicija formirala
"savet za koordinaciju", a Putin je za to vreme razgovarao sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsednikom Emanuelom Makronom. Iako okleva da javno podrži Lukašenka u okršaju sa njegovim sopstvenim narodom, čini se da je povukao crtu kod daljeg pritiska EU na beloruski režim.
Postoje i znakovi sve veće podrške lidera EU Tihanovskoj, koja je trenutno u Litvaniji. Poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je u ponedeljak uveče da je razgovarao telefonom sa Tihanovskom i
"uverio je da Belorusi imaju punu podršku Poljske". Litvanski ministar spoljnih poslova, koji je takođe razgovarao sa Tihanovskom, nazvao je Lukašenka
"bivšim šefom države".
Marija Кolesnikova, jedina članica ženskog trija u kampanji Tihanovske koja je i daljeu u Belorusiji, rekla je da je njen tim bio u kontaktu sa ambasadorima iz Rusije i zemalja EU u Minsku. Od prošle srede policija se uzdržava od otvorenih sukoba sa demonstrantima, a proteklih nekoliko dana protesti u Minsku više su ličili na karneval, sa kolonama ljudi koji su mahali zastavama. Međutim, događaji u poslednja dva dana i Lukašenkove reči sugerišu da je sve možda bilo zatišje pred još jaču buru.
Izvor:
www.blic.rs