PALUBA
March 28, 2024, 08:15:12 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17 18   Go Down
  Print  
Author Topic: Atomi nuklearnih sila bez kontrole?  (Read 40935 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #195 on: June 13, 2022, 07:51:41 am »




Oko 2.000 nuklearnih bojevih glava je u stanju visoke pripravnosti


Očekuje se da nuklearni arsenal širom sveta raste narednih godina, prvi put nakon Hladnog rata. Takođe, raste i rizik od korišćenja takvog oružja.

Čak je taj rizik najveći u istoriji, navodi stokholmski Međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI).

"Ruska invazija na Ukrajinu i zapadna podrška Kijevu povećala je tenzije između devet nuklearnih sila", naveo je SIPRI, prenosi Rojters.

Iako je broj nuklearnog oružja blago opao između januara 2021. i januara 2022. godine, SIPRI navodi da, ukoliko ne dodje do momentalne akcije kod nuklearnih sila, uskoro bi moglo da dođe do unapredjivanja bojevih glava.

"Sve nukelarne sile pojačavaju, unapređuju njihov arsenal i većina zaoštrava nuklearnu retoriku i ulogu koju nuklearna oružja imaju u njihovim vojnim strategijama. Ovo je veoma zabrinjavajući trend", kazao je direktor SIPRI Vilfred Van.

Iz švedskog instituta navode da je broj nuklearnih bojevih glava pao na 12.705 u januaru 2022. godine, u odnosu na 13.080 u januaru 2021. godine. Oko 3.732 nuklearnih bojevih glava spremno je za upotrebu na projektilima i avionima, a oko 2.000, od čega gotovo sve pripadaju Rusiji ili SAD, u stanju su visoke pripravnosti.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #196 on: June 13, 2022, 10:14:31 am »



Nekontrolisana trka – Kina sve jača


Da li je razoružavanje prošlost?


SIPRI se plaši trke u nuklearnom naoružanju širom sveta. Posebno Kina teži ka povećanju svog nuklearnog arsenala. Aktivisti antinuklearnog pokreta su sve usamljeniji.

Svakog utorka Ridiger Lansel seda u svoj auto vozi se do vazdušne baze Bundesvera u Bihelu. A tamo 83-godišnji mirovni aktivista sedi na kamperskoj stolici ispred kapije - i stražari. Njegov cilj: je "da se otarasimo oružja u Bihelu i da se ono rashoduje, kaže on u telefonskom razgovoru DW.

U bazi u Bihelu je lagerovano oko 20 atomskih bombi. Predviđeno je da u slučaju da se donese odluka da se to oružje upotrebi - te Američke hidrogenske bombe B61 bi do cilja nosili i bacili nemački vojni piloti. Lansel protestuje protiv ovog takozvanog "nuklearnog učešća" Nemačke.


Većina Nemaca želi da zadrži atomske bombe

Pre samo šest meseci činilo se da mirovni aktivisti poput Lansela imaju podršku većine građana u zemlji. "Nemačka bez nuklearnog oružja" bio je cilj i stranaka u vladajućoj semafor-koaliciji. Međutim, nakon ruskog napada na Ukrajinu i nuklearnih pretnji iz Kremlja, čini se da je to stvar prošlosti.

To da Nemci uče da vole bombe, oseća i Lansel: "Uvek pored svoje stavim još jednu stolicu kako bi se ljudi osećali pozvanim na razgovor. Ali do sada niko nije došao i rekao: U pravu si".


Novo oružje za nuklearni arsenal

Od 2023. atomske bombe u Bihelu treba da budu zamenjene novim modelom B61-12, a to moderno oružje može da bude usmereno na metu, a i njegova eksplozivna snaga može da se menlja i podešava. Kritičari strahuju da bi ovo moglo da snizi prag inhibicije za stvarnu upotrebu te bombe.

Sjedinjene Države troše oko 10 milijardi američkih dolara na modernizaciju svojih atomskih bombi. Nemačka, pak, ulaže milijarde evra u odgovarajuće avione nosače F-35.

Posle decenija nuklearnog razoružanja, sve nuklearne sile trenutno troše mnogo novca na nove nuklearne glave i sa njima povezane sisteme kao što su rakete, brodovi, podmornice ili avioni.

"Svi su oni veoma zauzeti modernizacijom svog arsenala", primećuje Hans Kristensen, ekspert instituta za istraživanje mira SIPRI.

"Zemlje ponovo pridaju više značaja nuklearnom oružju.


Kina hoće u prvu nuklearnu ligu

Tu se posebno ističe jedna zemlja: "Niko tako brzo ne povećava broj nuklearnog oružja kao Kina", kaže Kristensen u razgovoru za DW.

"Ne znamo zašto je to tako, jer Kina o tome ne želi da razgovara. Ne komentariše izgradnju silosa koji su verovatno namenjeni balističkim projektilima".

U protekle dve godine Kristensen je na satelitskim snimcima identifikovao oko 300 takvih novoizgrađenih silosa u kineskim pustinjama.

"Možda se Kina plaši da njen sadašnji arsenal neće preživeti nuklearni udar SAD", kaže Kristensen.

"Možda je to i reakcija na činjenicu da će protivraketna odbrana biti bolja u budućnosti i da Kina želi da može da pobedi takve sisteme sa više bojevih glava. U svakom slučaju, jedno je sigurno: predsednik Si Đinping želi vojsku "svetske klase" – i ona takođe treba da bude opremljena nuklearnim oružjem.


Da li počičnje nekontrolisana trka u naoružanju?

Zato bi bilo važno da se Kina međunarodnim ugovorima obaveže na maksimalan broj nuklearnog oružja, kaže Kristensen. "Međutim, Kinezi do sada nisu pokazali interesovanje. Odbijaju sve predloge".

SAD i Rusija uskoro više neće morati da se drže gornje granice. Jer 2026. ističe sporazum "Novi početak" (New Start) - pritom je Start na engleskom skraćenica za "Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja".

"Novi početak" je jedini preostali element nekada sveobuhvatnog sistema ugovora o kontroli naoružanja. Ograničava broj strateškog nuklearnog oružja kao što su rakete dugog dometa. "S obzirom na ruski rat u Ukrajini i razvoj Republikanske partije u SAD, malo je verovatno da će ovaj sporazum imati naslednika", ocenjuje Kristensen.

Time bi započelo novo nuklearno takmičenje između Kine, Rusije i SAD. Ali to se takođe odnosi i na veoma dinamične nove nuklearne države kao što su Indija, Pakistan i Severna Koreja", strahuje ekspert SIPRI Kristensen. Opasnost od nuklearnog rata je stoga znatno veća nego pre jedne decenije. "Živimo u novoj eri nuklearnih rizika".


Mutanti u Bajkalskom jezeru

Ovi rizici se trenutno posebno živo opisuju na ruskoj državnoj televiziji. "Ako sve bude po starom, preživeć samo neki mutanti u Bajkalskom jezeru", rekao je pre nekoliko dana TV voditelj i Putinov govornik Vladimir Solovjov. "Ostatak sveta će nestati u nuklearnom udaru".

Izgleda da Rusija želi da održi strah od svog ogromnog nuklearnog arsenala i tako spreči zemlje NATO da direktno intervenišu u ratu za odbranu Ukrajine. Ta logika osigurava da i druge zemlje, poput Irana, takođe teže razvoju nuklearnog oružju kako ih drugi ne bi smeli napasti.

Svet bez nuklearnog oružja je stoga verovatno još dalje nego što je bio…

To je jasno i nemačkom mirovnom aktivisti Lanselu. "Da, to je bitka protiv vetrenjača", kaže on. Međutim, kao hrišćanin, on mora da se zalaže za nenasilje. "Ne znam za drugo oružje osim za molitvu". Zato Lansel želi da nastavi da sedi ispred kapije u Bihelu i protestuje protiv nuklearnog oružja - tiho i verovatno sam.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #197 on: June 14, 2022, 07:19:25 am »



Sve veće tenzije između nuklearnih sila: "Ovakvu situaciju nismo imali od Hladnog rata"


Povratak ruske nuklearne pretnje i tenzije između velikih sila stvorili su osnovu za rast nuklearnog naoružanja u narednoj deceniji nakon 35 godina smanjenja.

To se navodi u izveštaju Stokholmskog referentnog centra.

Devet nuklearnih sila – Britanija, Kina, Francuska, Indija, Izrael, Severna Koreja, Pakistan, Sjedinjene Države i Rusija – imale su 12.705 nuklearnih bojevih glava početkom 2022. godine, ili 375 manje nego početkom 2021, prema Međunarodnom institutu za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI).

Broj je smanjen sa 70.000 bojevih glava 1986. pošto su Sjedinjene Države i Rusija postepeno smanjivale svoje arsenale izgrađene tokom Hladnog rata. Međutim, čini se da se ovaj period razoružanja bliži kraju i pretnja nuklearne eskalacije je sada na najvišem nivou u periodu posle Hladnog rata, predviđa SIPRI.

"Uskoro ćemo dostići tačku u kojoj će broj nuklearnog oružja početi da raste, po prvi put od kraja Hladnog rata", rekao je za AFP Met Korda, jedan od autora studije.

"Dakle, idemo na neku vrstu opasnog terena. Nakon minimalnog smanjenja prošle godine, nuklearni arsenali bi trebalo da rastu u narednoj deceniji", kaže SIPRI.

Tokom rata u Ukrajini, ruski predsednik Vladimir Putin je više puta pominjao upotrebu nuklearnog oružja.

U međuvremenu, nekoliko zemalja, uključujući Kinu i Britaniju, zvanično ili nezvanično modernizuju ili povećavaju svoje arsenale, saopštio je institut.

"Biće veoma teško krenuti ka razoružanju u narednim godinama zbog ovog rata i načina na koji Putin govori o nuklearnom oružju", kaže Korda.

Takve zabrinjavajuće izjave podstiču "druge nuklearno naoružane snage da preispitaju sopstvene nuklearne strategije", rekao je on.


U nuklearnom ratu nema pobednika

Uprkos činjenici da je zabrana nuklearnog naoružanja stupila na snagu početkom 2021. godine i petogodišnjem produženju američko-ruskog sporazuma "Novi START", situacija se već neko vreme pogoršava, navodi SIPRI. Između ostalog, zabrinjava iranski nuklearni program, ali i razvoj sve naprednijih hipersoničnih projektila.

Pad ukupnog broja naoružanja rezultat je smanjenja "starih bojevih glava" SAD i Rusije, navodi SIPRI, ali je broj operativnog naoružanja i dalje "relativno stabilan". Samo Moskva i Vašington poseduju 90 odsto svetskog nuklearnog arsenala.

Rusija je i dalje najveća nuklearna sila sa 5.977 bojevihglava početkom 2022, što je 280 manje u odnosu na godinu dana ranije, a te bojeve glave su ili raspoređene ili na zalihama ili ih treba uništiti, saopštio je institut.

Veruje se da više od 1.600 ruskih bojevih glava može odmah da bude operativno, navodi SIPRI.

Sjedinjene Države imaju 5.428 bojevih glava, 120 manje nego prošle godine, ali SAD imaju više vojnika od Rusije.

Ukupno, na trećem mestu je Kina sa 350, zatim Francuska sa 290, Britanija sa 225, Pakistan sa 165 i Indija sa 160 i na kraju Izrael sa 90 bojevih glava. Izrael je jedina od devet zemalja koja zvanično ne priznaje posedovanje nuklearnog oružja.

Što se tiče Severne Koreje, SIPRI po prvi put navodi da komunistički režim Kim Džong-una sada ima 20 nuklearnih bojevih glava. Veruje se da Pjongjang ima dovoljno materijala da ih proizvede oko 50.

Početkom 2022. godine, pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN, koje su takođe nuklearne sile – Britanija, Kina, Francuska, Rusija i Sjedinjene Države – izdale su saopštenje u kojem se kaže da "u nuklearnom ratu nema pobednika i da takav rat nikada ne bi trebalo desiti se."

Međutim, ističe SIPRI, ovih pet zemalja "nastavljaju da proširuju ili modernizuju svoje nuklearne arsenale i čini se da značaj nuklearnog oružja u njihovim vojnim strategijama nastavlja da raste".

"Kina značajno povećava svoj nuklearni vojni arsenal, a prema satelitskim snimcima to uključuje izgradnju više od 300 novih raketnih silosa", navodi Institut. Pentagon procenjuje da bi Kina mogla da ima 700 bojevih glava 2027. godine.

Ujedinjeno Kraljevstvo je prošle godine objavilo da će povećati zalihe svih nuklearnih bojevih glava i da više neće javno objavljivati količinu o kojoj je reč.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #198 on: June 21, 2022, 08:29:23 am »




Medvedev: SAD bi trebalo da mole za pregovore o smanjenju nuklearnog naoružanja


Bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev ocenio je u ponedeljak da su SAD te koje bi trebalo da mole Moskvu za smanjenje nuklearnog naoružanja.

Rusija i SAD, daleko najveće svetske nuklearne sile, pregovarale su o nizu velikih sporazuma o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja otkad je Ronald Regan prvi put došao na vlast 1981. godine.

Ali, ruska invazija na Ukrajinu je prouzrokovala najozbiljniju krizu u odnosima između Rusije i Zapada od Kubanske krize 1962. godine, kada su mnogi strahovali da je svet na ivici nuklearnog rata.

Medvedev, dok je bio predsednik od 2008. do 2012. godine, potpisao je Novi START (Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja) 2010. godine sa Barakom Obamom u Pragu, a sporazum je zatim bio produžen u februaru 2021. godine na još pet godina, odnosno do 2026.

„Sada je sve mrtva zona. Trenutno nemamo nikakvih odnosa sa SAD. Na nuli su“, rekao je Medvedev na Telegramu, raspravljajući o novom sporazumu o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja.

Još nema potrebe sa njima pregovarati o nuklearnom razoružanju. To je loše za Rusiju, rekao je Medvedev, koji trenutno služi kao potpredsednik Ruskog saveta bezbednosti.

„Nek se vrate trčeći ili dopužu natrag i zatraže to“, rekao je o pregovorima.

Rusija i SAD kontrolišu oko 90 posto nuklearnih glava u svetu, dok svaka zemlja poseduje oko 4.000 nuklearnih glava u svojim vojnim zalihama, prema podacima Saveza američkih naučnika.

Medvedev, koji je kao predsednik nastojao da se predstavi kao reformator koji želi bolje odnose sa Zapadom, predložio je da Moskva bude žešća prema SAD.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #199 on: June 22, 2022, 06:44:18 am »



"Eliminišimo to oružje pre nego što ono eliminiše nas"


Generalni sekretar UN pozvao je na nuklearno razoružanje na početku trodnevne konferencije u Beču.

Na toj konferenciji učestvuje oko 80 zemalja koje su potpisale međunarodni sporazum o zabrani nuklearnog oružja.

"Eliminišimo to oružje pre nego što ono eliminiša nas", rekao je Gutereš na konferenciji putem videoveze.

Trenutni globalni nuklearni arsenal, koji broji oko 13.000 bojevih nuklearnih glava, recept je za moguće uništenje planeta, s obzirom na svet sukoba i nepoverenja, rekao je najviši zvaničnik UN.

Predsednik Međunarodnog odbora Crvenog krsta Peter Maurer opisao je Sporazum o zabrani nuklearnog oružja (TPNW) kao prekretnicu.

Sporazum koji je stupio na snagu 2021. obvezuje zemlje da se ne upuštaju u bilo kakve aktivnosti povezane s nuklearnim oružjem i poziva da se uzmu u obzir humanitarne posledice.

Austrijski ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg naglasio je hitnost potpunog nuklearnog razoružanja.

Austrija je bila, inače, jedan od inicijatora sporazuma.

TPNW je do sada potpisalo 86 zemalja, a ratifikovalo 65. Cilj mu je da se proširi Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) koji je stupio na snagu 1970. godine.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #200 on: June 22, 2022, 11:12:15 am »




Prioritet Rusije je sprečavanje direktnog sukoba nuklearnih država


Bezuslovni prioritet Rusije, s obzirom na rizike od eskalacije ukrajinske krize i ukupne nepredvidivosti situacije u svetu, jeste sprečavanje direktnog sukoba nuklearnih država, izjavio je zamenik šefa ruske diplomatije Sergej Rjabkov.

Prema njegovim rečima, sada postoji velika potreba da se osigura strateška stabilnost, da se održi režim neširenja oružja za masovno uništenje i da se poboljša situacija u sferi kontrole naoružanja.

Diplomata je upozorio na to da se u doglednoj budućnosti ne može isključiti mogućnost produbljivanja kriza u onim delovima sveta u kojima SAD žele da ostvare svoju dominaciju.

„Pre svega, uočavamo rast konfliktnog potencijala u Azijsko-pacifičkom regionu“, rekao je Rjabkov.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #201 on: June 30, 2022, 12:12:14 pm »




Putin: Rusija je spremna


Putin je izjavio danas da je Rusija spremna da vodi dijalog o strateškoj stabilnosti i očuvanju načina neširenja oružja za masovno uništenje.

"Rusija je otvorena za dijalog o obezbeđivanju strateške stabilnosti, očuvanju načina neširenja oružja za masovno uništenje i poboljšanje situacije u sferi kontrole naoružanja", rekao je ruski predsednik učesnicima desetog Peterburškog međunarodnog pravnog foruma, prenosi agencija Tas.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #202 on: July 12, 2022, 11:42:09 am »




Moskva upozorava: Amerika opasno balansira na ivici nuklearnog sukoba


Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici opasno balansiraju na ivici direktnog oružanog sukoba sa Rusijom, navodi se u saopštenju portparolke Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marije Zaharove.

Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com

„Nakon što su isprovocirali zaoštravanje ukrajinske krize i pokrenuli žestoku hibridnu konfrontaciju sa Rusijom, Vašington i njegovi saveznici opasno balansiraju na ivici otvorene vojne konfrontacije sa našom zemljom, što znači – direktnog oružanog sukoba nuklearnih sila. Očigledno je da bi takav sukob nosio opasnost od nuklearne eskalacije“, ističe Zaharova.

Takođe je istakla da su apsolutno neprihvatljivi pokušaji da se „u propagandne svrhe izobliči logika obuzdavanja na kojoj se zasnivaju zvanični ruski komentari o nuklearnim pitanjima“ i Rusija predstavi kao zemlja koja preti nuklearnim oružjem.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #203 on: July 29, 2022, 11:04:24 am »




UK: Rizik od nuklearnog rata zbog Rusije i Kine


Zapadne sile i Kina su u opasnosti da uđu u nuklearni rat zbog pogrešne računice, upozorio je u sredu savetnik za nacionalnu bezbednost Velike Britanije.

Govoreći na virtuelnom događaju koji je organizovao Centar za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu, Stiven Lavgrov je primetio da su tokom Hladnog rata Zapad i SAD imali koristi od niza pregovora sa Sovjetskim Savezom, što je značilo da su dve strane mogle da razumeju međusobno relativno dobro, čime se smanjuje rizik od direktnog sukoba.

„Ovo nam je obojici dalo veći nivo samopouzdanja da nećemo pogrešno izračunati svoj put u nuklearni rat. Danas nemamo iste temelje sa drugima koji bi nam mogli ugroziti u budućnosti – posebno sa Kinom“, rekao je Lavgrov, dodajući da iz tog razloga Velika Britanija pozdravlja planirane razgovore između američkog predsednika Džoa Bajdena i kineskog lidera Si Đinpinga.

Međutim, britanski savetnik za nacionalnu bezbednost izrazio je zabrinutost zbog toga što Kina širi i modernizuje svoje nuklearne i konvencionalne arsenale, pošto je Peking pokazao „prezir“ prema sklapanju bilo kakvih sporazuma o kontroli naoružanja.

„Trebalo bi da budemo iskreni – strateška stabilnost je ugrožena“, ponovio je on. „Moramo da počnemo da razmišljamo o novom bezbednosnom poretku. ”

U međuvremenu, Peking je više puta optuživao Veliku Britaniju, zajedno sa SAD i Australijom, za mešanje u njena unutrašnja pitanja, posebno u Hong Kongu. Konkretno, 2019. Dominik Rab, tadašnji ministar spoljnih poslova Velike Britanije, pozvao je na „potpuno nezavisnu istragu“ o protestima koji su u to vreme potresli Hong Kong.

„Kina svečano zahteva da britanska strana odmah prekine sve akcije koje se mešaju u poslove Hong Konga i mešaju se u unutrašnje stvari Kine“, saopštilo je tada kinesko ministarstvo spoljnih poslova i dodalo da Britanija „podiže nevolje“ u tom gradu.

Govoreći o sukobu u Ukrajini, Lavgrov je takođe primetio da je on postao simptom mnogo šireg globalnog nadmetanja sa ozbiljnim posledicama. Ovaj zastoj, rekao je on, će odlučiti da li će Zapad videti svet u kome „regionalno agresivne sile poput Kine i Rusije mogu da slede planove ‘moć je prava’,” ili svet u kome sve države imaju garancije da će ostati suveren.

Velika Britanija, međutim, nije posmatrač u sukobu u Ukrajini, i isporučila je Kijevu veliku količinu vojne opreme kako bi mu pomogla u borbi protiv ofanzive Moskve. Od kraja juna, vojna podrška iznosila je 2,3 milijarde funti (2,8 milijardi dolara) ove godine.

Rusija je više puta upozoravala Zapad da ne šalje oružje Kijevu, rekavši da to samo produžava sukob, povećava broj žrtava i da će rezultirati dugoročnim posledicama.

Da bi izbegao katastrofu, prema Lavgrouvu, Zapad bi trebalo da ojača mere za izgradnju poverenja da „smanji ili čak eliminiše uzroke nepoverenja, straha, napetosti i neprijateljstva. „Još jedan korak u pravom smeru, tvrdio je on, bio bi obnavljanje odvraćanja i kontrole naoružanja, „uzimajući ekspanzivniji i integrisaniji pristup i jednom i drugom”.

Savetnik za nacionalnu bezbednost Velike Britanije izdao je upozorenje o potencijalnom nuklearnom sukobu nakon što je korporacija RAND, najvažnija istraživačka grupa Pentagona, u utorak rekla da bi SAD i NATO trebalo da preduzmu korake da izbegnu direktan sukob sa Rusijom oko Ukrajine. RAND je takođe primetio da ako Zapad rasporedi kapacitete za udare dugog dometa u baltičkim državama, Poljskoj i Rumuniji, da bi to moglo da dovede do „verovatne“ upotrebe nuklearnog oružja, s obzirom na to da bi Moskva mogla biti ugrožena takvim razvojem događaja.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #204 on: August 01, 2022, 06:30:22 pm »




Šef UN upozorava da je svet na korak od „nuklearnog uništenja“


Šef Ujedinjenih nacija upozorio je svet u ponedeljak da je „čovečanstvo samo jedan nesporazum, jedna pogrešna procena daleko od nuklearnog uništenja“.

Generalni sekretar Antonio Gutereš dao je strašno upozorenje na otvaranju dugo odlaganog sastanka na visokom nivou za reviziju značajnog 50-godišnjeg sporazuma koji ima za cilj sprečavanje širenja nuklearnog oružja i konačno postizanje sveta bez nuklearnog oružja. On je posebno naveo rat u Ukrajini i pretnju nuklearnim oružjem za sukobe na Bliskom istoku i u Aziji, dva regiona „koja se približavaju katastrofi“.

Gutereš je rekao mnogim ministrima, zvaničnicima i diplomatama koji su prisustvovali jednomesečnoj konferenciji za reviziju Ugovora o neširenju nuklearnog oružja da se sastanak održava „u kritičnom trenutku za naš kolektivni mir i bezbednost“ i „u vreme nuklearne opasnosti kakva nije viđena od vrhunac hladnog rata.“

Konferencija je „prilika da se izdvoje mere koje će pomoći da se izbegne određena katastrofa i da se čovečanstvo postavi na novi put ka svetu bez nuklearnog oružja“, rekao je generalni sekretar.

Ali Gutereš je upozorio da „geopolitičko oružje dostiže nove vrhunce“, da se skoro 13.000 komada nuklearnog oružja nalazi u arsenalima širom sveta, a zemlje koje traže „lažnu bezbednost“ troše stotine milijardi dolara na „oružje sudnjeg dana“.

„Sve to u vreme kada rizici od širenja rastu, a zaštitne ograde za sprečavanje eskalacije slabe“, rekao je, „i kada krize – sa nuklearnim prizvukom – zagnjure od Bliskog istoka i Korejskog poluostrva do ruske invazije na Ukrajina.”

Gutereš je pozvao učesnike konferencije da preduzmu nekoliko radnji: hitno ojačaju i reafirmišu „77-godišnju normu protiv upotrebe nuklearnog oružja“, nemilosrdno rade na eliminaciji nuklearnog oružja sa novim obavezama za smanjenje arsenala, pozabave se „napetostima koje tinjaju na Bliskom Istoku i Aziji“ i promovišu miroljubivu upotrebu nuklearne tehnologije.

„Buduće generacije računaju na vašu posvećenost da se povučete iz ponora“, zamolio je ministre i diplomate. „Ovo je naš trenutak da se suočimo sa ovim fundamentalnim testom i jednom zauvek podignemo oblak nuklearnog uništenja.

Na snazi od 1970. godine, Ugovor o neširenju oružja poznat kao NPT ima najšire poštovanje svih sporazuma o kontroli naoružanja, sa oko 191 državom koja je članica.

Prema njegovim odredbama, pet prvobitnih nuklearnih sila – Sjedinjene Države, Kina, Rusija (tada Sovjetski Savez), Britanija i Francuska – pristale su da pregovaraju o eliminaciji svojih arsenala jednog dana, a nacije bez nuklearnog oružja obećale su da ih neće nabaviti u zamenu za garanciju da će moći da razvija nuklearnu energiju u miroljubive svrhe.

Indija i Pakistan, koji se nisu pridružili NPT-u, nastavili su da dobiju bombu. Kao i Severna Koreja, koja je ratifikovala pakt, ali je kasnije objavila da se povlači. Veruje se da Izrael koji nije potpisao ugovor ima nuklearni arsenal, ali to niti potvrđuje niti negira. Bez obzira na to, sporazum je zaslužan za ograničavanje broja nuklearnih pridošlica (američki predsednik Džon F. Kenedi je svojevremeno predvideo čak 20 nuklearno naoružanih nacija) kao okvir za međunarodnu saradnju u oblasti razoružanja.

Sastanak, koji se završava 26. avgusta, ima za cilj postizanje konsenzusa o narednim koracima, ali su mala očekivanja za značajan — ako ga uopšte bude — sporazum.

Ipak, švajcarski predsednik Ignacio Kasis, premijeri Japana Fumio Kišida i Fidžija Frank Bainimarama i više desetina ministara spoljnih poslova su među učesnicima koji se očekuju iz najmanje 116 zemalja, prema zvaničniku UN koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman jer nije bio ovlašćen da javno govori pre konferencije.

Među ostalim govornicima na otvaranju u ponedeljak su šef nuklearne jedinice UN Rafael Grosi, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju, američki državni sekretar Antoni Blinken i nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.

Petogodišnja revizija NPT-a trebalo je da se održi 2020. godine, kada se svet već suočio sa velikom krizom, ali je odložen zbog pandemije COVID-19.

Dešava se u vreme pojačanog straha od nuklearne konfrontacije, podstaknute komentarima Rusije nakon njene invazije na susednu Ukrajinu 24. februara.

Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je tada da će svaki pokušaj mešanja dovesti do „posledica koje nikada niste videli“ i naglasio da je njegova zemlja „jedna od najmoćnijih nuklearnih sila“. Nekoliko dana kasnije, Putin je naredio da se ruske nuklearne snage stave u stanje pripravnosti.

Patriša Luis, bivša direktorka Instituta UN za istraživanje razoružanja, koja je sada zadužena za programe međunarodne bezbednosti u istraživačkom centru za međunarodne odnose Chatham House u Londonu, rekla je da su „pretnje predsednika Putina da će upotrebiti nuklearno oružje šokirale međunarodnu zajednicu“.

Rusija nije samo potpisnica NPT-a, već i depozitar za ratifikaciju ugovora, a u januaru se pridružila četiri druge nuklearne sile u ponavljanju izjave bivšeg američkog predsednika Ronalda Regana i bivšeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova da „nuklearni rat nikada ne može biti dobijen i mora se nikada se neće boriti“, rekla je za Asošijeted pres.

Luis je rekao da će zemlje koje učestvuju na konferenciji za pregled imati tešku odluku.

Da bi podržale sporazum i ono što on predstavlja, „vlade će morati da se pozabave ponašanjem i pretnjama Rusije“, rekla je ona. „S druge strane, ako to učinite, rizikujete da podelite članove sporazuma – od kojih su neki bili ubeđeni ruskom propagandom ili barem nisu toliko zabrinuti, na primer, kao što navodi NATO.

I „Rusija će se bez sumnje oštro protiviti tome da bude imenovana u izjavama i svim dokumentima o ishodu“, rekao je Luis.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #205 on: August 01, 2022, 07:11:28 pm »




Putin jasno poručio: "Nema pobednika"


U nuklearnom ratu ne može biti pobednika i takav rat nikada ne treba započeti, istakao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin.

"Kao država potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i jedan od njegovih garanta, Rusija se dosledno pridržava slova i duha Ugovora", naveo je Putin u pismu upućenom učesnicima konferencije o sporazumu u Njujorku, saopšteno je iz Kremlja.

"Mi polazimo od činjenice da u nuklearnom ratu ne može biti pobednika i da ga nikada ne treba pokrenuti i zalažemo se za jednaku i nedeljivu bezbednost za sve članove svetske zajednice", naglasio je predsednik Rusije, preneo je Rojters.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #206 on: August 02, 2022, 07:22:46 am »




Amerika razmatra upotrebu nuklearnog arsenala? "Samo u..."; ponovljeno upozorenje


SAD bi razmotrile mogućnost upotrebe svog nuklearnog arsenala samo u izuzetnim okolnostima, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken.

Dok god postoji nuklearno oružje, osnovna uloga američkog nuklearnog oružja biće odvraćanje nuklearnih napada na SAD ili na njihove saveznike i partnere, rekao je Blinken u sedištu UN u Njujorku na revizijskoj konferenciji potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, preneo je TASS.

"Sjedinjene Američke Države bi razmotrile upotrebu nuklearnog oružja samo u izuzetnim okolnostima kako bi zaštitile vitalne interese Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika i partnera", istakao je Blinken.

On je kazao da povratak nuklearnom sporazumu iz 2015. ostaje najbolji ishod za SAD, Iran i svet, preneo je Rojters. Blinken je ponovio američko upozorenje da se Severna Koreja sprema da izvede sedmi nuklearni test.

Predsednik SAD Džozef Bajden rekao je ranije da je Vašington spreman da predstavi novi sporazum o nuklearnom oružju sa Rusijom i pozvao Moskvu da demonstrira svoju sposobnost da pregovara u dobroj veri.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #207 on: August 02, 2022, 10:28:45 am »




Bajden i Putin pomirljivim tonom u pregovorima o nuklearnom oružju


Američki predsednik Džo Bajden izjavio je u ponedeljak da je spreman da nastavi sa novim sporazumom o nuklearnom oružju sa Rusijom i pozvao Moskvu da deluje u dobroj veri pošto je njegov ruski kolega Vladimir Putin rekao da ne može biti pobednika u bilo kakvog nuklearnog rata.

Obojica lidera dala su pisana saopštenja dok su se diplomate okupile na jednomesečnoj konferenciji Ujedinjenih nacija radi razmatranja Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Trebalo je da se održi 2020. godine, ali je odloženo zbog pandemije COVID-19.

„To se dešava u vreme nuklearne opasnosti kakva nije viđena od vrhunca Hladnog rata“, rekao je na konferenciji generalni sekretar UN Antonio Gutereš. „Čovečanstvo je samo jedan nesporazum, jedna pogrešna procena daleko od nuklearnog uništenja.

On je upozorio da se krize „s nuklearnim prizvukom gnoje“, pozivajući se na Bliski istok, Severnu Koreju i ruski rat u Ukrajini.

U roku od nekoliko dana od ruske invazije 24. februara, Putin je stavio snage za odvraćanje zemlje – koje uključuju nuklearno oružje – u stanje visoke pripravnosti, navodeći, kako je rekao, agresivne izjave lidera NATO-a i ekonomske sankcije Zapada protiv Moskve.

Ali u pismu učesnicima konferencije za razmatranje NPT-a, Putin je napisao: „U nuklearnom ratu ne može biti pobednika i on nikada ne bi trebalo da bude pokrenut, a mi se zalažemo za jednaku i nedeljivu bezbednost za sve članove svetske zajednice.

Kontrola naoružanja je tradicionalno bila oblast u kojoj je globalni napredak moguć uprkos širim neslaganjima. Konferencija UN-a se održava pet meseci nakon što je Rusija napala Ukrajinu i dok se tenzije između SAD i Kine rasplamsavaju oko Tajvana, ostrva na koje polaže Peking.

Moskva i Vašington su prošle godine produžili svoj novi sporazum START, koji ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava koje mogu da rasporede i ograničava isporuku raketa i bombardera na kopnu i podmornicama do 2026.

„Moja administracija je spremna da ekspeditivno pregovara o novom okviru kontrole naoružanja koji bi zamenio Novi START kada on istekne 2026. godine“, rekao je Bajden. „Ali za pregovore je potreban voljan partner koji radi u dobroj veri.

„Rusija treba da pokaže da je spremna da nastavi rad na kontroli nuklearnog naoružanja sa Sjedinjenim Državama“, rekao je on.

Upitan za izjavu, izvor u ruskom ministarstvu spoljnih poslova doveo je u pitanje ozbiljnost namera Vašingtona, rekavši za Rojters: „Da li je ovo ozbiljna izjava ili hakerski napad na veb stranicu Bele kuće? Ako je i dalje ozbiljan, sa kim tačno nameravaju da razgovaramo o tome?“

Bajden je takođe pozvao Kinu „da se uključi u pregovore koji će smanjiti rizik od pogrešne procene i pozabaviti se destabilizujućom vojnom dinamikom“.

Američki državni sekretar Antoni Blinken rekao je na konferenciji UN da je Vašington posvećen traženju sveobuhvatnog paketa za smanjenje rizika koji bi uključivao sigurne komunikacione kanale među državama sa nuklearnim oružjem.

„Spremni smo da radimo sa svim partnerima, uključujući Kinu i druge, na smanjenju rizika i naporima za stratešku stabilnost“, rekao je on.

Blinken je takođe rekao da povratak nuklearnom sporazumu iz 2015. ostaje najbolji ishod za Sjedinjene Države, Iran i svet, i ponovo optužio Severnu Koreju da se priprema za sedmi nuklearni test.

Japanski premijer Fumio Kišida pozvao je sve nuklearne države da se ponašaju „odgovorno“. Kišida je iz Hirošime, koja je 6. avgusta 1945. postala prvi grad na svetu koji je pretrpeo nuklearno bombardovanje.

„Svet je zabrinut da se ponovo pojavila opasnost od katastrofe upotrebe nuklearnog oružja“, rekao je on na konferenciji. „Mora se reći da je put u svet bez nuklearnog oružja odjednom postao još teži.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #208 on: August 02, 2022, 03:41:32 pm »




"Rusija dovodi u pitanje nuklearno razoružanje; ulog je veliki"


Bezobzirna retorika Rusije o nuklearnom naoružanju dovodi u pitanje sve napore uložene za 50 godina u uklanjanje atomskog oružja.

To je u Ujedinjenim nacijama izjavila nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.

Berbokova je u ponedeljak osudila pretnje Rusije i istakla da se Nemačka zalaže za nuklearno razoružanje. Članice UN na konferenciji u Njujorku preispituju Ugovor o neširenju nuklearnog naoružanja iz 1970. Reč je o redovnoj debati koja se održava na svakih pet godina.

Agresijom na Ukrajinu, istakla je Berbokova, Rusija je napala zemlju bez atomskog naoružanja i time "grubo prekršila" garancije od ranije.

Uprkos ozbiljnoj bezbednosnoj situaciji, nemačka ministarka se zalaže za konkretne korake za razoružavanje.

"Ovde sam da branim na pravilima zasnovan međunarodni poredak," rekla je Berbokova.

"Za nas i za buduće generacije ulog je veliki," dodala je ističući da je za nju cilj konferencije UN da se ponovo potvrdi posvećenost principima Ugovora o neširenju atomskog oružja.

Ugovor, koji je potpisala 191 država, već više od 50 godina predstavlja temelj za kontrolu sada još preostalih oko 13.000 komada atomskog oružja u svetu. Prema tom ugovoru, tu vrstu oružja mogu da imaju samo SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija.

Preostale četiri zemlje za koje se veruje da imaju atomsko oružje – Indija, Pakistan, Izrael i Severna Koreja - ugovor ili nisu uopšte potpisale, ili su u međuvremenu iz njega istupile. Cilj ugovora je da spreči širenje atomskog naoružanja, da podstakne razoružanje i miroljubivo korišćenje nuklearne energije.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #209 on: August 03, 2022, 08:01:35 am »




Kina obećala: Neće prva upotrebiti nuklearno oružje ni pod kojim okolnostima


Kina se ne takmiči sa drugim zemljama u količini nuklearnog oružja i privržena je principu da ga neće prva upotrebiti, izjavio je šef kineske delegacije na konferenciji Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja Fu Cong.

„Kina ni pod kojim uslovima neće prva upotrebiti nuklearno oružje“, poručio je šef kineske delegacije.

Istovremeno je dodao da SAD treba da povuku sve njihovo nuklearno oružje iz Evrope i da se uzdrže od raspoređivanja nuklearnog oružja u bilo kom drugom regionu.

Po rečima Conga, Kina drži svoje nuklearne zalihe na minimumu radi osiguravanja zaštite nacionalne bezbednosti i ne takmiči se sa drugim zemljama u količini i mogućnostima u toj oblasti.


Sporazum o neširenju nuklearnog oružja

Pet nuklearnih sila – Kina, Rusija, Velika Britanija, SAD, Francuska – objavile su izjavu o privrženosti Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, rešenosti da vode dijalog zasnovan na uzajamnom poštovanju i priznavanju međusobnih interesa.

Prema rečima portparola Kremlja Dmitrija Peskova, zajednička izjava lidera pet zemalja dogovorena je diplomatskim kanalima i tekst „u potpunosti odražava stav strana i lidera“.


izvor
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17 18   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 23 queries.