Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 9 872
|
|
« Reply #90 on: May 19, 2024, 09:58:55 pm » |
|
"FrankenOsa" na bojnom polju u Ukrajini
Borbeno vozilo 9A33BM3 u sstavu kompleksa Osa-AKM sa instaliranim nosačima i raketama V-V R-73 umesto standardnih lansirnih kontejnera i raketa sistema 9M33M3
Fotografija nije nova, ali do sada se nije pojavila u informativnom prostoru, pa je sada konačno možemo podeliti. U okviru ove modernizacije, na standardno borbeno vozilo BM ugrađen je avionski lanser APU-73 i ugrađena dodatna oprema za potrebe transporta, navođenja i lansiranja na ciljeve u vazduhu. Kao rezultat toga, domet lansiranja je neznatno povećan (kao i kod svih novih projektila). Ovo je uslovljeno problemom nestašice protivvazduhoplovnih raketa za sistem PVO Osa-AKM, koje su ranije još dodatno nabavljeni sa Bliskog istoka i Afrike.
Modernizaciju su sproveli ukrajinski stručnjaci koristeći program "FrankenSAM", pa bi ovaj "projekat" možda mogli nazvati "FrankenOsa". Uopšteno govoreći, dokazi o tako izvedenoj integraciji raketa R-73 na kopnene lansere nisu karakteristični samo za Ukrajinu. Možemo se i sami prisetiti domaćih jugoslovenskih/srpskih projekata RL-4 i RL-4M sa projektilima R-73E i R-73E sa dodatim busterom od motora rakete V-Z tipa "S-24", integrisanim na šasiju vozila Praga V3S kao nosača za protivavionski top 30/2 mm.
Takođe, pisali smo i o indijskim projektima SAMAR-1, sa projektilima R-73E, bez dodatih bustera, postavljenih na točkašku 6-osovinsku šasiju ZiL-131.
Prema podacima iz naših izvora iz vremena razvoja sistema RL-4 i RL-4M, i podacima iz indijskog razvoja SAMAR-1, domet projektila R-73(E) lansiranog sa zemlje (bez dodatog bustera) iznosi od 10-12 km, zavisno od visine cilja, koji je maksimalno određen otprilike na polovini daljine gađanja sa zemlje.
Prema tome, obzirom da domet raketa sistema Osa-AKM tipa 9M33M3, a koje je imala Ukrajina, iznosi takođe 10-12 km (dok svi drugi stariji tipovi raketa 9M33M1/2 ne prelaze 10,3 km), možemo reći da se po dometu i visini gađanja ne gubi gotovo ništa. Takođe, mogućnost otkrivanja ciljeva pasivnim putem, pomoću opto-elektronskog kanala i eksterne najava (dodele) ciljeva, omogućava rad bez zračenja osmatračkog i nišanskog radara. Takođe, ako je već potrebno raditi sa radarom (posebno noću), dovoljno je samo kratko zračenje osmatračkog radara radi otkrivanja cilja i usmeravanja lansera ka cilju, jer će GSN veoma brzo, ako su ciljevi u dometu, ostvariti zahvat i izvršiće se lansiranje. Na ovaj način je sistem žilaviji u smislu preživljavanja, a to važi naravno i za posadu sistema.
Sa druge strane, opterećenje od samo 2 rakete ograničava mogućnosti dejstva na uzastopne ciljeve, ako potreba nalaže, i traži češću dopunu projektilima što iziskuje dodatni rad (verovatno više manuelni i fizički nešto teži) i povećava rizik otkrivanja.
Sve u svemu, kada potreba traži ovakve poteze, mora se ipak priznati da će ovo rešenje (imajući u vidu verovatno značajne zalihe raketa R-73) ipak produžiti vek upotrebe sistema Osa i same trupne protivvazduhoplovne odbrane Ukrajine.
Ukrajinska Osa-AKM sa raketama R-73:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Jugoslovenski / srpski projekat RL-4M:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Indijski projekat SAMAR-1:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|