I Šveđani su nešto smatrali oko mogućnosti sistema S-400.....Švedska ne misli da je ruski S-400 tako veliki problemU martu 2019, Švedska agencija za odbrambena istraživanja (FOI) objavila je izveštaj u kojem se navodi da su hvaljene ruske sposobnosti protiv pristupa/odbijanja područja (A2/AD) u baltičkom regionu precenjene.Evo šta treba da zapamtite: Da bi
S-400 imao domet od 400 km protiv velikih aviona, mora biti u stanju da vidi preko „radarskog horizonta“ koji predstavlja zakrivljenost Zemlje. Postoji nekoliko rešenja za ovo, koja su preneta u ovom radu: naime upotreba radara iza horizonta (OTH) ili kroz sposobnost kooperativnog angažovanja (CEC).
U martu 2019,
Švedska agencija za odbrambena istraživanja (FOI) objavila je izveštaj u kojem se navodi da su hvaljene ruske sposobnosti protiv pristupa/odbijanja područja (A2/AD) u baltičkom regionu precenjene. Predstavlja tehnički i doktrinarni argument zašto su ruske raketne sposobnosti dugog dometa, u protivvazduhoplovnim, protivbrodskim i protivkopnenim oblastima, možda bile precenjene u medijima i u profesionalnim analizama.
Jedan od ključnih sistema na koji ovaj dokument cilja je ruski PVO sistem
S-400. To sugeriše da su analitičari u medijima preuveličali pretnju koju predstavlja
S-400 uzimajući tvrdnje o njegovom dometu po nominalnoj vrednosti, naime cifru od 400 km za raketu
40N6, i precenjivanjem sposobnosti
S-400 da angažuje dolazeće rakete namenjene njegovom suzbijanju ili uništenju.
Da bi
S-400 imao domet od 400 km protiv velikih aviona, mora biti u stanju da vidi preko „radarskog horizonta“ koji predstavlja zakrivljenost Zemlje. Postoji nekoliko rešenja za ovo, koja su preneta u ovom radu: naime upotreba radara iza horizonta (OTH) ili kroz sposobnost kooperativnog angažovanja (CEC). CEC bi, u ovom scenariju, uključivao korišćenje podataka iz aviona za upozorenje jedinicama PVO na zemlji.
Autori FOI rada navode da trenutni OTH radari ne mogu efikasno da vode projektil, citirajući članak
Dejvida Eksa iz 2016.
"Rat je dosadan" i švedski list u vezi sa OTH radarima. U članku iz 2016. se navodi da su radari ranog upozorenja na niskim frekvencijama mogli precizno odrediti poziciju mete sa odstupanjem od 10.000 stopa ili približno, što nije dovoljno precizno da navede projektil.
Moguće je izbaciti rakete
40N6 tako daleko na približnim tragovima koje generišu OTH radari, a zatim se osloniti na aktivni radarski tragač na raketi, koji ima domet od oko 30 km, da usmeri projektil da završi posao. List priznaje ovu sposobnost, ali je odbacuje isto tako netačno kao „V-2 udari“. Međutim, u zavisnosti od kinematike i sposobnosti tragača rakete
S-400, ova sposobnost bi mogla da predstavlja veoma realnu pretnju za velike avione.
Letelice za rano upozorenje u vazduhu pružaju daleko preciznije tragove. Rusija postavlja preko dvadeset aviona za upozorenje
A-50M, koji mogu da otkriju avione do 800 km, daleko izvan dometa
S-400. Ključna tačka ovde je neophodno umrežavanje: avion za upozorenje u vazduhu treba da pošalje podatke sistemu
S-400, koji zatim koristi te podatke za angažovanje aviona na velikim daljinama. Rusija nije razgovarala niti demonstrirala ovu sposobnost, a u FOI dokumentu se navodi da je ovladavanje ovim sposobnostima veoma teško.
Ali, poznato je da su sovjetski presretači
MiG-31 posedovali slične sposobnosti tokom Hladnog rata, ali samo u oblasti vazduh-vazduh. Bili su u stanju da prenose podatke o tragovima i prenose navođenje raketa sa jednog MiG-a na drugi. Takođe je bilo moguće preneti podatke o angažovanju zemaljskim stanicama, iako obim toga nije poznat. Ovo sugeriše da bi Rusija mogla prilično brzo da razvije CEC ako je potrebno, iako prenos podataka vazduh-zemlja može praviti značajne poteškoće.
Izveštaj bi takođe mogao preceniti lakoću uništavanja sistema
S-400. U diskusiji o protivmerama prema
S-400, u članku se navodi da divizion
S-400 može da angažuje između šesnaest i šezdeset četiri cilja pre nego što mora da se ponovo dopuni projektilima, u zavisnosti od kombinacije projektila srednjeg i dugog dometa ubačenih u lanser. Iz ovoga navode da bi napad zasićenja sa „desetinama“ precizno vođenih odbojnih oružja i mamaca mogao da uništi radar za navođenje sistema
S-400.
Dok je „desetine“ približna cifra, ova analiza zanemaruje prisustvo projektila za odbranu tačaka u blizini
S-400 i sposobnost sistema da razlikuje ciljeve od mamaca.
Ranije u radu, autori FOI-a priznaju da su divizioni
S-400 često raspoređeni sa sistemima tačkaste odbrane (
Point Defence, pri. Kubovac) kao što je raketno-topovski kompleks
Pancir-S1. Oni uglavnom odbacuju efikasnost ovih sistema, navodeći primere da su sistemi lako uništeni izraelskim napadima 2018. i 2019. godine.
Međutim, u sirijskoj službi
Pancir je delovao nezavisno: oslanjajući se na sopstveni radar za pretragu da bi otkrio ciljeve. Kada deluje kao odbrana tačkastog objekta za
S-400, Pancir može da prima podatke o tragovima od snažnijeg radara za pretragu
S-400, iako i dalje mora da koristi sopstveni radar za upravljanje vatrom da bi gađao ciljeve. To bi mu moglo omogućiti da bude efikasniji nego što je bilo u Siriji protiv zapadne precizne vođene municije. Rusija takođe radi na novim, manjim projektilima za naoružavanje
Pancira, tako da može da izvrši više angažovanja bez ponovnog punjenja i da bude efikasniji u suočavanju sa napadima roja ili zasićenja.
Pored toga, moguće je da ruske snage mogu da rasporede efikasnije tačkaste odbrambene sisteme
Tor kako bi pojačale odbranu
Pancira, nakon sirijskih performansi. Poznato je da se
Torovi nalaze u Kalinjingradu, kao i
S-400.
S-400 takođe ima sposobnost da izvrši nekooperativno prepoznavanje ciljeva (NCTR), iako ima malo otvorenih podataka o ovoj sposobnosti. Na osnovu ovoga, možda će moći da klasifikuje neke nadolazeće mete kao mamce kako bi se izbeglo trošenje municije na njih.
Kao rezultat toga, možda će biti potrebno više projektila nego što izveštaj sugeriše da bi se u potpunosti uništio radar za navođenje raketa sistema
S-400, iako svaki sistem može biti zasićen.
Sve u svemu, FOI dokument predstavlja dobru analizu pokazujući da ruski protivvazduhoplovni mehur A2/AD nije tako velik kao što ljudi misle. Ali oni možda previše potcenjuju efikasnost i žilavost sistema
S-400. Rusija je decenijama imala ograničeni oblik CEC-a, a Tor je respektivan sistem odbrane tačaka.
Izvor:
https://nationalinterest.org/blog/reboot/sweden-doesnt-think-russias-s-400-such-big-deal-198153 [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]