Tvrđava SrebrenikSrebrenik je tvrđava u Bosni i Hercegovini koja se nalazi iznad istoimenog naselja, severno od Tuzle, na prostoru nekadašnje župe Usora koja je tokom srednjeg veka bila poprište stalnih sukoba Bosne i Mađarske, a od XV veka i Osmanskog carstva. Udaljena je 5 km od savremenog puta Tuzla-Županja, ili Tuzla-Lončari-Brčko.
Nalazi se na severoistočnim obroncima planine Majevice, u selu Gornji Srebrenik, oko 5 km udaljenom od Srebrenika. Sagrađena je na visokoj, strmoj i skoro nepristupačnoj stijeni iznad doline reke Tinje. Ispod najpristupačnijeg dela tvrđave napravljen je dubok prokop, i jedini način ulaska u nju je drveni most koji preko provalije povezuje samu stenu sa ostatkom uzvišice, što je čini neosvojivom na juriš, te nije čudo što ju je bosanski ban Stjepan II Kotromanić (1322-1353) izabrao za svoj dom u kojem je boravio sve do smrti.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
NaziviSrebrenik ili Sr`brnik (kako je prvi put zabeležen 1333. godine) se kao važna istorijska utvrda u tom delu Evrope, pominjao i u istorijskim dokumentima pisanim na drugim jezicima u kojima su se javljali nazivi koji jasno vode poreklo od njegovog imena koje je izvedeno od reči srebro. U mađarskom jeziku se javlja kao:
Srebranich, Zrebernek, u latinskom i italijanskom kao:
Srebrenich, Zrebernyk dok se u nemačkom javljao kao:
Srebrenick, Srebernik.
Izgled tvrđaveSrebrenik se sastoji iz tri dela koja se nadovezuju jedan na drugi sa 4 kule i omanjim dvorcem. Do ulazne gradske kapije se stiže drvenim mostom preko provalije, koji se u slučaju opasnosti lako mogao ukloniti. Donji Grad čini ulazna kvadratna četvorostrana kula-kapija sa pomoćnom zgradom i dvorištem. Odatle se pored okrugle četvorostrane kule stiže do platoa na kome se nalazi kasarna, odakle, pored kvadratne četvorostrane kule vode kamene stepenice do pešačke kapije Gornjeg Grada odnosno Srebreničke citadele. U citadeli se nalazi manji dvorac, pored koga je na vrhu stene iznad ulazne gradske kule-kapije smešten veliki okrugli četvorostrani Donžon.
Tvrđava je podignuta na steni koja se izdiže od okolnog terena u visini od oko 50 do 70 m. Visinska razlika između najniže tačke na kojoj se nalazi kula III i najviše tačke na palati je oko 13 m. Stoga je cela tvrđava stešnjena na površini od oko 60 x 30 metara. Jugoistočno od kapi-kule, ispred prokopa, udaljena oko 17 m od ulaza u tvrđavu, nalazi se ruševina detaširane kvadratne kule (dužina stranica 7 m).
Bedemi tvrđave i spoljnji delovi zidova svih kula i obora, koji su zajedno sa bedemima činili odbrambeni omotač tvrđave, su debeli oko 1,5 m, dok su svi ostali zidovi unutar bedema tanji. Cela tvrđava je izgrađena u jednom potezu. U njoj su: četiri kule, obor, cisterna i stambena zgrada sa podrumom.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Istorija tvrđaveNema poznatih istorijskih izvora koji bi jasno ukazali na godinu izgradnje ove tvrđave ili na njenog graditelja. Najstariji izvor u kojem se izričito spominje Srebrenik je povelja bana Stjepana II Kotromanića iz 1333. godine.
Tačnije, prvi put se pominje 15.02.1333. godine u ugovoru koji su pod Srebrenikom (tzv. Srebrenička povelja) zaključili ban Bosne Stjepan II (1322-1353) sa jedne i predstavnici Dubrovačke republike sa druge strane o ustupanju Stona, Pelješca, Prevlake i još nekih poseda republici u zamenu za godišnji danak od 500 perpera.
Nalazila se na tadašnjim važnim vojnim putevima, što je tvrđavi davalo strateški značaj. Već 1363. godine, kralj Ludovik I šalje vojsku prema Bosni, na čijem čelu je bio njegov palatin Nikola Kont, a koja je pretrpela teške gubitke pod Srebrenikom.
Srebrenik je pao pod mađarsku vlast 1393. godine, za vreme pohoda mađarskog kralja Sigismunda. Od tada su učestali mađarski vojni pohodi na Bosnu. Mađari su još u tri navrata zauzimali Srebrenik, 1405., 1408. i 1410. godine. Tvrđavu su zatim dali kao poklon srpskom despotu Stefanu Lazareviću, iako je i dalje služila kao mađarski garnizon. Kralj Stjepan Tomaš uspio da na kratko vreme tvrđavu vrati pod bosansku upravu 1433. godine, ali je već 1452. godine osvaja Đurađ Branković, nećak Stefana Lazarevića, koji je daje mađarskoj vlasti.
Osmanlije 1462. godine osvajaju Srebrenik, a iduće godine srušili su Bosansku kraljevinu. Zbog logističkih neuspeha i iznenadne epidemije, Osmanlije su bile primorani da napuste Srebrenik, što je iskoristio Matija Korvin, koji je osvojio Srebrenik, a zatim ga 1464. godine predao titularnom kralju Bosne Nikoli od Iloka. Iste godine osnovana je Srebrenička banovina.
Srebreničku banovinu Osmanlije osvajaju između 1510. i 1519. godine i u Srebreniku uspostavljaju svoju posadu.
Širenjem granica Osmanskog carstva na sever i severoistok, tvrđava gubi na značaju, stoga je ostala ili skoro ili potpuno napuštena. Kao posledica ostaju nepopravljena oštećenja. Poslije Karlovačkog mira, tvrđava još jednom postaje strateški značajna. Austrijski špijuni izvještavaju samo to da je Srebrenik stara tvrđava. Popravke su vršene u nekoliko navrata, prve već 1756. godine, ali njihov opseg i rezultat nije poznat.
Odlaskom zadnjeg vojnika, tvrđava biva potpuno napuštena od 1835. godine. Jedino je osmanska džamija, izgrađena u 16. veku, ostala održavana narednih decenija.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pošto je u periodu od 1975. do 1978. godine Srebrenik temeljno konzerviran, a 2003. godine napravljen novi solidan most za pristup tvrđavi, danas nema većih oštećenja. Decembra 2004. godine, tvrđava Srebrenik proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
izvor
izvor