PALUBA
March 29, 2024, 06:11:34 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: AARGM - Unapređena protivradarska raketa  (Read 2047 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 464



« on: April 02, 2021, 06:44:31 pm »

*UVOD

Možda najveća opasnost po sisteme ARJ PVO i sisteme VOJiN, svakako su bile i danas su protivradarske rakete. Ima ih više vrsta i tipova, ali recimo tokom agresije NATO na SRJ te 1999. godine, ubedljivo je najviše korištena PRR "HARM". Prema zapadnim podacima, lansirano je najmanje 743 projektila, a procenat preciznosti je bio ispod 10%. Na ovo je uticala i činjenica da su rakete nekada ispaljivanje iz čiste preventive, ali i da su RJ PVO i sistemi VOJiN primenjivali taktičke i tehničke mere za umanjenje efekata dejstva PRR "HARM" poput ranijeg isključenja zračenja, obmanjivanja putem "oživljavanja" lažnih vatrenih i radarskih položaja korišćenjem IRZ i pasivnih ugaonih reflektora, korišćenjem pasivnih dipola, izvođenjem šeme tzv. lažnog lansiranja i na kraju i izvođenje protivraketnog manevra antenama nišanskog radara.
Sve je ovo uticalo na smanjenje efikasnosti po računici utrošak raketa - efekat na cilju.

Iako su NATO članice imale veći broj tih raketa za upotrebu, svakako nisu ni one voljne da tek tako troše rakete. Morao se tražiti način da protivradarske rakete sa pasivnim radarskim samonavođenjem ipak postanu efikasnije.

U tom smislu sam pre izvesnog vremena pronašao veoma korisne dokumente, prostudirao, analizirao jedan stručan tekst vezan za opis rada nove protivradarske rakete AARGM (Advanced Anti Radar Guided Missile) koja u završnici leta koristi sopstveni aktivni primopredajni radar.
Raketa se počela uvoditi u naoružanje NATO zemalja, pre svega u oružane snage SAD, a ponuđena je i za izvoz u NATO zemlje i zemlje saveznice.

AARGM - Unapređena protivradarska raketa, ponuđena Poljskoj, 2018. godine:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* AARGM.jpg (602.78 KB, 2000x1333 - viewed 0 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 464



« Reply #1 on: April 02, 2021, 06:50:52 pm »

*Principi rada radara rakete vazduh-zemlja sa aktivnom glavom za samonavođenje u milimetarskom radnom opsegu AARGM

I DEO:

Veliku pažnju i diskusiju izazvala je pojava unapređenih verzija protivradarskih raketa HARM, nazvanih AARGM, koje imaju aktivni radarski primopredajnik za navođenje rakete u završnoj fazi leta ka cilju.
Moram napomenuti da ovaj aktivni radarski sistem, ne mora biti upotrebljen samo kod gađanja osmatračkih i nišanskih radara sistema VOJIN i raketnih jedinica PVO, već se ovom raketom mogu otkrivati i gađati i ostali vojni ciljevi poput tenkova, borbenih oklopnih vozila, samohodne ili čak i vučne artiljerije, samohodni višecevni bacači raketa, samohodni lanseri taktičkih balističkih raketa Z-Z i drugi artiljerijsko raketni sistemi Z-Z, a moguće je gađati i radarske sisteme i sisteme PVO ratnih brodova i same ratne brodove kao takve.

Ono što je veliki izazov kod ovakvih raketa jeste kako aktivnim radarskim tragačem otkriti i prepoznati cilj u ogromnom fonu – klateru Zemlje.
Već smo pisali da je jedan od ključnih zahteva i to da se raketi u početnoj fazi predaju što približniji podaci o mogućoj lokaciji cilja kako bi se ona putem INS samonavodila.

Kod protivradarske rakete AARGM glava za navođenje rakete se sastoji od 3 modula:
- GPS/INS prijemni modul IBS
- pasivni anti-radarski prijemnik
- aktivni radarski primopredajnik mm dijapazona

U navođenju rakete učestvuju sva tri modula, jer početno navođenje koje mora biti prilično približno, obezbeđuju GPS-INS prijemni modul koji priprema početne podatke u saradnji sa pasivnim antiradarskim prijemnikom radi lakšeg otkrivanja i navođenja rakete ka izvoru radarskog zračenja sa zemlje, a zatim se kasnije obezbeđuje još približnije završno navođenje uključenjem aktivnog radarskog primopredajnika nekoliko kilometara pre cilja.

Da bi aktivna glava za samonavođenje mogla otkriti i identifikovati nepokretan cilj, koji ne zrači, u fonu zemlje uz veliki klater (velike refleksije od Zemlje), potrebno je obezbediti visoku rezoluciju u određivanju profila odraza. To se postiže aktivnim radarima koji rade na visokim radnim frekvencijama sa milimetarskim talasnim dužinama.

Kod ispitivanja mogućnosti za konstruisanje ovakvog radara, vršena su brojna skeniranja površine zemlje i ustanovljavane su neke zakonitosti koje su postale osnov izrade algoritma navođenja rakete.
Ustanovljeno je da se stalni odrazi od Zemlje, mogu u različitim uslovima, ili čak i pod istim uslovima, u dva različita merenja pokazati jednom kao „tačkasti“ odrazi, a drugi put kao „odrazi objekta“.

Pod terminom „odrazi objekta“ smatra se onaj odraz čiji povratni signal ima određenu jačinu amplitude i čija dužina trajanja, iskazuje da odraz ima određenu„dužinu i visinu“ implicirajući da je moguće da se radi o cilju.
Pritom, ustanovljeno je i da odrazi od nepokretnih, pretežno metalnih, ciljeva poput radara, tenkova, samohodne artiljerije i slično UVEK imaju „odraz objekta“, a nikad „tačkasti“ ili odraz kratkog vremenskog trajanja.
Da bi se ovo moglo sprovesti, potrebno je opet kroz praktična ispitivanja, odrediti „prag jačine detekcije signala“, ispod koga se povratni signali neće ni analizirati.

Slika 1: Prikazaću jedan primer kako izgleda odraz potencijalnih ciljeva u odnosu na „prag jačine detekcije signala“

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Slika 2: Sada vidimo signale odraza potencijalnih ciljeva, koji su iznad „praga jačine detekcije signala“ i možemo videti 3 povratna signala, od kojih je odraz u sredini „verovatan“ odraz cilja kojeg tražimo, dok su manji, kraći i uži odrazi s leve i desne strane, tačkasti odrazi sa fona Zemlje, klasteri, a možemo ih nazvati i smetnje.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]




* Identifikacija strukture odraza.jpg (39.08 KB, 769x581 - viewed 0 times.)

* Povratni signali.jpg (23.7 KB, 769x580 - viewed 0 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 464



« Reply #2 on: April 02, 2021, 06:58:26 pm »

II DEO:

Kada smo to malo bolje objasnili, onda da krenemo sa samim algoritmom navođenja rakete na cilj.

Slika 1: Prikazaću dijagram protoka informacija u algoritmu navođenja

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Dakle, kada raketa bude lansirana, ona je već dobila približne parametre cilja. Određen joj je „prag jačine detekcije signala“ i u računaru definisano da se tačkasti odrazi neće uzimati u dalju analizu.
Ipak, potrebno je i odrediti maksimalno odstupanje po uglovima nagiba i po daljini u odnosu na centar snopa koji je usmeren u projektovanu tačku gde se cilj približno nalazi, kako sam već opisao.
Uzmimo za primer da je maksimalno odstupanje po uglovima nagiba 2°, a odstupanje po daljini 15 metara.

Kada je i to određeno, aktivni radar u raketi može početi skeniranje u zoni cilja, kada se približi na daljinu aktiviranja primo-predajnika.
Skeniranje se vrši dva puta, upravo zbog toga da se eliminišu oni odrazi koji će u jednom skeniranju biti „objekti“, a u drugom „tačkasti“ ili koji će u oba skeniranja biti „tačkasti“

Slika 2. Prikazujem rezultate prvog i drugog skeniranja:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kao što se vidi, kod prvog skeniranja imali smo 11 odraza koji su zadovoljili kriterijum greške ispod 2 stepena po uglovima nagiba, a kod drugog skeniranja 10 odraza.
Odmah se iz prvog skeniranja odbacuju 2 odraza jer su tačkasti, a kod drugog skeniranja 4 odraza.
Od preostalih odraza iz prvog skeniranja se odabira 5 odraza sa najvišom amplitudom i oni će se upoređivati sa 5 odraza sa najvišom amplitudom iz drugog skeniranja.
Kao što vidimo odrazi su korelacijski upoređeni i nađene su veze: 1-1 iz prvog skeniranja, sa 2-1 iz drugog skeniranja; zatim 1-2 i 2-2; zatim 1-3 i 2-3; i na kraju 1-6 i 2-4.
Dakle imamo 4 para odraza od kojih je jedan gotovo sigurno cilj.

Slika 3: Prikazujem rezultate korelacijskog upoređivanja odraza:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Da bi odredili koji je od njih cilj, potrebno je da se izvrši „kalkulacija zone greške“, tako što se u unapred određenoj „kutiji“ od recimo 35x50 metara smeštaju „parovi“ uzimajući u obzir grešku u radijalnoj i azimutnoj daljini od sredine snopa, koji predstavlja projektovani položaj cilja.
Kao što vidimo, odraz br. 3, dobijen kod korelacijskog upoređenja odraza 1-3 i 2-3, je jedini smešten u „kutiju“ od 35x50 metara i samim tim smo izvršili identifikaciju cilja i on će dalje biti praćen i na njega će se dejstvovati.

Ovde treba imati na umu i sledeće. Vrednosti „praga jačine detekcije signala“, vrednosti maksimalnih odstupanja po daljini i uglovima nagiba, zatim vrednosti odstupanja po azimutnim uglovima kod korelacijskog upoređivanja odraza nakon 2 merenja i na kraju veličina „kutije“ radi kalkulacije „zone greške“, mora biti veoma pažljivo određene.
Na primer, mi smo odredili da je stvarni cilj odraz br. 3, dobijen iz korelacijskog upoređenja odraza 1-3 i 2-3. Zadovoljava kriterijume daljina od 15 metara, vrednost ugla nagiba i azimuta i smešten je u kutiji 35x50 metara.
Ali....da je neko postavio maksimalno odstupanje po uglu azimuta nakon korelacije ispod 1,48 stepeni, ovaj odraz bi bio odbačen kao cilj, uzet bi bio neki drugi i raketa bi imala promašaj.
Takođe, da je kutija 35x50 metara, bila proširena na 50x50 , u tu kutiju bi ušao i odraz br. 2 nastao iz korelacijskog upoređenja odraza 1-2 i 2-2. Tada bi se određivalo koji je stvarni cilj od ta dva po jačini odraza (amplitudi) i tu bi odraz br. 2 imao prednost i radar u raketi bi izabrao pogrešan odraz i raketa bi opet promašila.

Slika 4: Kalkulacija greške i određivanje stvarnog cilja:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Dijagram protoka informacija.jpg (30.71 KB, 1366x768 - viewed 2 times.)

* Ciklusi skeniranja.jpg (67.3 KB, 1366x768 - viewed 1 times.)

* Korelacija.jpg (75.71 KB, 1366x768 - viewed 1 times.)

* Kalkulacija greške.jpg (39.49 KB, 1366x768 - viewed 1 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 464



« Reply #3 on: April 02, 2021, 07:00:47 pm »

III DEO:

Zaključak:

Dakle...kao što se vidi, upotreba aktivnog radara sa milimetarskim talasnim dužinama, sa visokom rezolucijom u određivanju profila odraza, može biti korisna u detekciji i navođenju protivradarskih ali i raketa za uništenje ciljeva na zemlji i vodi drugih namena.
Algoritam identifikacije ciljeva je veoma složen i zahteva visoku stručnost u kreiranju, precizno određene početne parametre i na kraju precizno i rekao bih možda i „mudro“ određene granične vrednosti po više parametara, kako je iznad opisano.

To je sigurno zahtevalo od konstruktora veliki broj merenja, skeniranja i probnih lansiranja u raznim situacijama, da se vrednosti mogu odrediti za određene tipove ciljeva (radari, tenkovi, samohodna artiljerija, samohodni VBR-ovi, samohodni lanseri taktičkih balističkih projektila i slično).

Iz svega ovoga vide se već i opcije kako se eventualno može doskočiti ovom sistemu, pre svega u izradi pasivnih dipol-reflektora i uglovnih reflektora, koji bi kreirali pasivne smetnje, ali i formirali stalne odraze strukture „objekta“ i koji bi imali veću jačinu odraza (amplitudu).....
Ali o tome ćemo verovatno pisati čim se ova raketa nađe u operativnoj upotrebi u nekom od ratnih sukoba....
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 464



« Reply #4 on: August 29, 2021, 07:39:42 pm »

„Brzi odgovor na pretnje PVO“: SAD su započele proizvodnju navođene rakete vazduh-zemlja AARGM-ER

U kontekstu naglog povećanja borbenog potencijala ruskih i kineskih sistema protivvazduhoplovne odbrane u Sjedinjenim Državama, veliki značaj se pridaje razvoju sredstava za uništavanje protivvazdzuhoplovnih raketnih sistema. Jedan od njih je vođena raketa AARGM-ER koja se razvija za potrebe američke mornarice. Prema World Defense News,, a prema informacijama koje je objavio Pentagon, izdato je odobrenje za početak proizvodnje naprednog protivradarskog raketnog sistema proširenog dometa AARGM-ER.

Kombinovani tim vlade i proizvodnje, neumorno je radio u poslednjih nekoliko godina na dostizanju ove prekretnice. Radujemo se što ćemo mornarici što pre dostaviti ovo novo oružje s povećanim sposobnostima i ubojitošću, navodi se u Northrop Grummanu.

Radovi na stvaranju AARGM-ER (za zamenu AGM-88 SD) traju od 2015. Raketa pripada klasi protivradarskog naoružanja, odnosno „traži“ cilj radio-elektronskim zračenjem , koji emituju radari neprijateljskih sistema PVO u procesu nadgledanja neba.

Planirano je da se letačka ispitivanja nove rakete nastave do 2022. godine, a postizanje početnih borbenih sposobnosti planirano je za 2023. godinu.

AARGM-ER je raketa lansirana iz vazduha sposobna da brzo odgovori na pretnje PVO, navedeno je u naznačenom izdanju.

Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.024 seconds with 23 queries.