Dešavanja u Egiptu

[Solaris]

Obezbjeđuju predsjedničku palatu
Egipatske vlasti poslale tenkove na ulice Kaira

Na ulice egipatskog glavnog grada u četvrtak su stacionirani tenkovi kod predsjedničke palate gdje je proteklih dana bilo krvavih sukoba između pristaša i protivnika predsjednika Mursija.

Nakon sukoba sekularnih protivnika i islamističkih pristaša egipatskog predsjednika Mohameda Mursija, u kojima je u srijedu poginulo najmanje pet osoba i prego stotinu povrijeđeno, na ulicama Kaira pojavili su se tenkovi i oklopni transporteri. Stacionirani su oko predsjedničke palate, kod koje je nasilje proteklih dana bilo najžešće.

Kako javlja BBC, u glavnom se gradu situacija zasad smirila, ali napetost se i dalje osjeti. Nezadovoljstvo Mursijevih protivnika eksplodiralo je krajem novembra, kada je on prisvojio ovlast vladanja putem dekreta bez mogućnosti institucionalnog propitivanja njegovih odluka. Optužili su ga da se pretvorio u faraona, a on im je uzvratio da će se velikih ovlasti odreći čim bude donesen novi ustav.

Na brzinski sazvanoj sjednici ustavotvorne skupštine sklepan je prijedlog ustava i već za 15. decembar najavljen referendum, što je naišlo na još žešće kritike opozicije i proteste. Njima su se pridružili i brojni suci, koji su stupili u štrajk odbijajući nadgledati spomenuti referendum.

Čitava situacija pomalo podsjeća na posljednje dane Hosnija Mubaraka, kada su, uz policiju, na ulicama  demonstrante opozicije tukli njegove pristaše u civilu, za koje se govorilo da su plaćenici. Sada su se pojavile optužbe da sličnu stvar radi Muslimansko bratstvo, islamistička organizacija iz koje je potekao i sam Mursi.

Predsjednik zadnjih nekoliko dana nije davao izjave, ali je njegov zamjenik Mahmud Mekki opoziciji poslao signal da su vrata za dijalog otvorena, premda odbija raspravu o odgodi referenduma. Opozicionarima su u tekstu prijedloga ustava sporni dijelovi o ljudskim pravima i slobodi govora, koji se navodno ne štite dovoljno.

  Dnevni avaz

[Solaris]

KAIRO - Deseci tisuća prosvjednika u Egiptu probilo se u petak na prostor oko palače predsjednika Mohameda Mursija u Kairu nakon što su probili barikade s bodljikavom žicom i popeli se preko tenkova koji su čuvali zgradu.

"Narod želi pad režima" i "Odlazi", vikali su prosvjednici, koristeći slogane ustanka u kojem je svrgnut Mursijev prethodnik Hosni Mubarak u veljači 2011.

Oporbeni čelnici ranije su odbili nacionalni dijalog koji je predložio islamistički predsjednik kao put izlaska iz krize koja je polarizirala naciju i izazvala smrtonosne ulične sukobe.

Elitna Republikanska garda u četvrtak je okružila palaču tenkovima i bodljikavom žicom nakon noći nasilja između islamističkih podržavatelja Mursija i njihovih protvnika, u kojima je ubijeno sedam osoba a ranjeno 350.

Islamisti, koji su ispoštovali zapovijed vojske da prosvjednici napuste prostor oko palače, u petak su u kairskoj džamiji al-Azhar ispratili šestoricu Mursijevih pristaša koi su bili među ubijenima. "Našom krvlju i dušama žrtvujemo se za islam", uzvikivali su.

Mursi je u četvrtak navečer u govoru koji je javnost s nestrpljenjem očekivala, a oporba ga odmah osudila, odbio popustiti, zadržavši svoje ovlasti i odluku o provedbi spornog referenduma o ustavu. Predsjednik je pozvao "sve političke stranke na dijalog u subotu 8. prosinca u predsjedničkoj palači" kako bi razgovarali o pripremi izbornog zakona i smjernicama koje će odrediti razdoblje nakon referenduma.

Husein Abdel Gani, glasnogovornik FSN-a, oporbene koalicije koju predvodi dobitnik Nobelove nagrade za mir Mohamed ElBaradei, odbio je taj poziv ocijenivši da je predsjednik propustio "povijesnu priliku da nastupi kao predsjednik čitavog Egipta".

Oporba upozorava na koncentraciju vlasti u Mursijevim rukama i traži ukidanje odluke o referendumu o nacrtu ustava raspisanom za 15. prosinca za koji drži da pruža slaba jamstva za medijske i vjerske slobode.

  JL

[Solaris]

Doznajte zašto je zapravo opet 'eksplodirao' Egipat

Proglašavajući sve svoje odluke konačnima i neupitnima, predsjednik Mohamed Mursi na sebe je navukao bijes i stvorio povod da na ulice izađu deseci tisuća nezadovoljnika. Sve pomalo podsjeća na dane uoči pada Mursijevog prethodnika.

 Autor: Dalibor Miljuš

Gotovo su dvije godine prošle od revolucije u Egiptu i svrgavanja dugogodišnjeg predsjednika Hosnija Mubaraka, no ta se najmnogoljudnija država arapskoga svijeta još uvijek nalazi u svojevrsnom institucionalnom vakuumu. Još nije donesen novi ustav, donji je dom parlamenta već mjesecima raspušten, vojska i dalje sve promatra iz prikrajka, a državom pokušava vladati prvi demokratski izabrani predsjednik, islamist Mohamed Mursi, koji se sve češće koristi metodama kakve ni Mubaraku nisu bile strane.

Situacija se zakomplicirala 22. studenoga, kada je Mursi objavio dekret, tj. ustavnu deklaraciju kojom sve svoje dotadašnje i buduće odluke proglašava konačnima i obvezujućima, bez mogućnosti da ih preispita bilo koje pravosudno tijelo. Rok trajanja neograničenih ovlasti istekao bi nakon prihvaćanja novog ustava i formiranja novog saziva donjeg doma parlamenta. Istim je dekretom sudovima zabranjeno raspuštanje ustavotvorne skupštine i gornjeg doma parlamenta, a u jednom od članaka stoji i da 'predsjednik može poduzeti sve što je potrebno da zaštiti državu i ciljeve revolucije'.

Mursi se navodno preračunao, misleći da na krilima primirja koje je netom prije isposlovao između Izraela i Hamasa može raditi što ga je volja, no njegov je ukaz kod mnogih dočekan na nož. Opozicija ga je prozvala faraonom, brojni suci su se našli uvrijeđenima pa su odbacujući dekret počeli prijetiti štrajkom, a deseci tisuća aktivista, predsjednikovih protivnika i ljudi sve nezadovoljnijih teškom gospodarskom situacijom i raširenom korupcijom izašli su na ulice kako bi protiv njega prosvjedovali. Među njima je velik broj sekularnih liberala i ljevičara koji su na trgu Tahrir - za razliku od npr. Mursijevog Muslimanskog bratstva, koje se uglavnom držalo postrani - rušili Mubaraka, a danas im se čini kao da im je netko oteo revoluciju.

Nakon Mubaraka Mubarak: Povratak izvanrednog stanja?

Potekla je i krv, nekoliko je ljudi poginulo, više stotina ranjeno, na ulice su poslani tenkovi, a počela se spominjati i mogućnost uvođenja nekog vida izvanrednog stanja, što bi praktički značilo povratak u stari režim, tijekom kojega je svrgnuti predsjednik takvo stanje na snazi držao dulje od 30 godina. Kairo je opet počeo podsjećati na dane uoči Mubarakova pada, kada je središnji trg gotovo neprekidno bio pun prosvjednika.

No, kako je uopće došlo do ovakvog razvoja situacije? Mursi je vlast preuzeo krajem lipnja ove godine, a dotad je Egiptom upravljala vojska kroz Vrhovno vijeće oružanih snaga (SCAF). Na prijelazu 2011. u 2012. u tri su kruga bili održani i parlamentarni izbori, na kojima su većinu odnijeli islamisti, no izborni je zakon proglašen protuustavnim pa je vojska parlament raspustila. Ipak, prije raspuštanja, zastupnici su uspjeli izabrati ustavotvornu skupštinu čiji je zadatak izrada nacrta novog temeljnog dokumenta Egipta.

Napisali i izglasali nacrt ustava u jednom danu

Na legalnost rada same ustavotvorne skupštine, što zbog njezina sastava (dominiraju islamisti, a većina predstavnika sekularne oporbe i koptskih kršćana iz prosvjeda ne dolaze na sjednice), što zbog raznih proceduralnih pitanja i činjenice da ju je postavio 'neustavni' parlament, podneseno je više od 40 prigovora, a u trenutku kad je Mursi donosio dekret o zabrani njezina raspuštanja, Vrhovni ustavni sud se spremao donijeti odluku o spomenutim prigovorima, tj. utvrditi smije li ona nastaviti s radom. Suci, koji u jednom dijelu egipatske javnosti uživaju veliki autoritet, dok ih drugi dio smatra ljudima starog Mubarakova režima, svoj su pravorijek najavili za 2. prosinca, no islamistička većina u ustavotvornoj skupštini odlučila ih je preduhitriti pa je na maratonskoj sjednici održanoj dva dana ranije ekspresno složila i izglasala nacrt novog ustava s 236 članaka.

Već spomenutog 2. prosinca u Kairo je iz cijelog Egipta autobusima dovezeno 50-ak tisuća Mursijevih pristaša, koji su na velikom mitingu potpore predsjedniku blokirali ulaz u zgradu Vrhovnog ustavnog suda i tako suce fizički onemogućili u namjeri da obznane svoju odluku. Nekoliko sati kasnije, Mursi je za 15. prosinca sazvao referendum o nacrtu ustava.

Kritičari su odmah osudili i način donošenja i sadržaj nacrta ustava, a demonstranti na ulicama dobili su još jedan motiv za prosvjedovanje. Kao temelj pravnog sustava Egipta u nacrtu je naveden šerijat, što je bio slučaj i u starom ustavu, no dok je tada to bilo tek općenito načelo, nacrt novog ustava propisuje da će se o svemu što ima ikakve veze sa šerijatom morati pitati uleme na islamskom Sveučilištu al-Azhar. U sekularnim krugovima strahuju da bi to Egipat moglo pretvoriti u teokratsku državu poput Irana. Od ostalih se prigovora najviše ističe izostanak jasne formulacije o ravnopravnosti žena s muškarcima.

Ustupak koji to i nije

Sve napetije stanje na ulicama i znakovito upozorenje vojske da ovako podijeljena država srlja u 'mračni tunel', u konačnici su natjerali Mursija na popuštanje, makar i prividno. Prvo je u četvrtak u obraćanju naciji oporbu pozvao na dijalog, na što mu je od ekipe okupljene oko možda i najviđenijeg oporbenjaka, bivšeg direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju i dobitnika Nobelove nagrade za mir Mohameda el-Baradeija, stigao odgovor da se prvo mora odreći 'faraonskih' ovlasti i otkazati referendum.

U subotu je u predsjedničkoj palači organiziran sastanak na kojem se pojavilo tek nekoliko oporbenih marginalaca, ali koji je rezultirao Mursijevim ustupkom. Pristao je na ukidanje famoznog 'faraonskog' dekreta, ali kvaka je da sve odluke donesene prije ukidanja ostaju na snazi, uključujući i onu o raspisivanju referenduma.

Prevedeno, glavninu onoga što je htio postići dekretom, Mursi je postigao. Vrhovni su suci uspješno neutralizirani, nacrt ustava po predsjednikovom ukusu je sastavljen i već za tjedan dana ide na referendum, a ako ga većina Egipćana prihvati, veliko je pitanje hoće li se ijedna sudska instanca usuditi dovesti u pitanje legalnost njegova donošenja. Ako ustav na referendumu i padne, onda slijedi izbor nove ustavotvorne skupštine i sve kreće ispočetka, a s obzirom da bez novog ustava nema ni izbora za novi parlament, Mursi sa ili bez apsolutnih ovlasti do daljnjega ostaje jedini izabrani dužnosnik koji donosi odluke.

Ipak, u jednadžbi je i dalje prisutna jedna velika nepoznanica, a to je kako će u sljedećim danima i tjednima na sve reagirati prosvjednici. Da moguću reakciju ulice nikako ne treba podcjenjivati, svjedoči i podatak da je samo desetak dana prije Mubarakova pada malo tko vjerovao da ga je demonstracijama moguće otjerati s vlasti pa je na kraju ipak odstupio.

  Dnevnik.hr

[dzumba]

Не знам шта је ко очекивао, али мени са стране је било очигледно да ће се исламисти, чим се докопају власти, понашати диктаторски. Тако је то у Египту, тако ће то бити свудге где је било или ће бити "Арапско пролеће", само са неким нијансама које у суштини не значе битну разлику.

[lovac]

Ne bih da uopštavam problem, ali - puno puta sam bio u arapskim zemljama, u Egiptu sam u poslednjih 7 godina proveo više od 2 godine, i spreman sam izjaviti da oni još nisu definitivno spremni ni na kakvu demokratiju, ni na kakav parlamentarizam. Obična raja u Egiptu ne poštuje ništa osim čvrste ruke i diktature!

Upravo zbog toga, ko god da dođe na vlast u narednim vremenima u toj zemlji, mora da primeni određenu vrstu diktature, inače ode zemlja u anarhiju.

Sa druge strane, Egipat kao najmnogoljudnija arapska zemlja sa većinskim muslimanskim stanovništvom, sada je dobio muslimansku vlast, koja će iz celog sveta privući sve muslimanske ekstremisre, što nikako nije dobro za ostalo stanovništvo u toj zemlji.
I to je jedan od osnovnih razloga za nerede i nesmirivanje situacije.

[Solaris]

Uvažena žalba
Egipatski sud odobrio novo suđenje Hosniju Mubaraku

Egipatski sud uvažio je u nedjelju žalbu Hosnija Mubaraka na doživotnu zatvorsku presudu i naložio novo suđenje zbačenom predsjedniku Egipta.
   
Mubarak je u junu prošle godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog toga što nije uspio da spriječi ubistvo oko 900 demonstranata na protestima 2011. godine u kojima je okončana njegova vladavina duga 29 godina, navodi AP.
   
Današnjom odlukom suda, koju je pročitao sudija Ahmed Ali Abdel-Rahman, uvažena je i žalba šefa sigurnosti za vrijeme Mubarakove vlasti Habiba el-Adlija koji, takođe, služi doživotnu zatvorsku kaznu zbog istih zločina, tako da će se i njemu ponovo suditi.

 Dnevni avaz

[Brok]

Islamisti se okupili da bi dali podršku Morsiju

21.06.2013.

Kairo –Egipatski islamisti danas su se okupili ispred kairske džamije posle molitve u podne da bi pokazali svoju snagu i podršku predsedniku zemlje Muhamedu Morsiju, uoči planiranih opozicionih protesta krajem juna sa zahtevom da Morsi podnese ostavku.

Nekoliko partija, uključujući Morsijevu partiju Slobode i pravde, pozvalo je na demonstracije ispred džamije Raba el Adavija u kairskoj četvrti Nasr siti, prenela je agencija AFP.

Islamisti osuđuju proteste protiv predsednika i smatraju ih udarom na demokratiju, optužujući opoziciju da želi da stvori haos.
„Demokratski izabrani predsednici nikada neće biti sklonjeni zbog protesta”, rekao je portparol Muslimanskog bratstva Gehad el Hadad.

Opozicija je proteste najavila za 30. jun, kada će zatražiti prevremene predsedničke izbore.

Morsi je tek godinu dana na dužnosti predsednika Egipta.

Morsi je izabran za predsednika posle tranzicione vojne vlasti, koja je vodila zemlju kada je predsednik Hosni Mubarak 2011. godine, pod pritiskom višednevnih protesta na kairskom trgu Tahrir, podneo ostavku.


Izvor: Tanjug

[lovac]

Preksinoć sam doputovao iz  Egipta, boravio sam tamo više od 2 i po meseca, i mogu vam reći da tamo vlada totalna anarhija, u svim sferama života.

Oseća se strašan pritisak islama na običan narod, na svakom koraku.

Velika je inflacija i ogromna su poskupljenja (za 1 E pre godinu dana se dobijalo nešto malo više od 6 funti, a sada je ta cifra dostigla skoro 10 funti - a plate su ostale iste).
Česte su neštasice goriva na pumpama, pa se priprema neka uredba da se dnevno neće moći kupiti više od 5 lit po osnovnoj ceni. Ako želiš više - maraćeš to platiti mnogostruko više.

Policija se potpuno povukla, uopšte ih nema na ulici - oni su u nekom tihom štrajku protiv Morsija.
Vojska je kompletno protiv Morsija.

Što se tiče najavljenih demontracija za 28, 29 i 30 jun, opozicija je do pre neki dan prikupila preko 17 miliona potpisa, da Morsi podnese ostavku i raspiše nove izbore, a vladajuća koalicija oko 15 miliona potpisa podrške. Zamislite, šta će se tamo desiti kada se sukobe ogromne mase razjarenih i divljih ljudi.

U glavnom, ključ budućih događanja je u rukama policije i vojske (koja je još uvek pod velikim i neposrednim uticajem USA, iako većina oficira ne vole USA). Verujem da će vojska ponuditi neku mirnu opciju da se Morsi povuče i da raspiše nove izbore, koje će vojska kontrolisati, prema USA intrukcijama. Ako Morsi ne pristane na to, mislim da će vojno - policijske snage izvršiti državni udar.

Opozicija na sav glas iznosi činjenicu da Morsi nije pobednik prošlih izbora, već je na vlast došao nasilno, zapretivši da će orujžem preuzeti vlast, ako mu se prizna pobeda.
 
U tom slučaju će sigurno biti neke ''nove revolucije'', jer ekstremni islamisti sigurno neće tako lako ispustiti vlast iz svojih ruku.
Njima ne ide u prilog to što Morsi nema podršku susednih arapskih zemalja, nekadašnjih Mobarakovih bliskih saveznika. Isto tako, mislim da ni USA ne daje podršku Morsiju.  

[Brok]

Znači nema letovanja ovog leta u Egiptu.

[Dreadnought]

Mursi na mukama


29.06.2013

Ubijeno sedam osoba, a 600 povređeno u sukobima širom Egipta. Sakupljeno više od 22 miliona potpisa za smenu predsednika Muhameda Mursija. U nedelju veliki protest opozicije, na godišnjicu inauguracije Mursija.

Sedam osoba je ubijeno, a 600 povređeno u sukobima pristalica Muhameda Mursija i njegovih protivnika. Uoči opozicionog protesta koji se održava u nedelju, sakupljeno je više od 22 miliona potpisa za ostavku Mursija.

Kako se šire sukobi između opozicije i pobornika Mursijeve vladavine, tačno godinu dana od inauguracije prvog egipatskog demokratskog predsednika, rastu i šanse za izbijanje građanskog rata, piše britanski Gardijan.

Od svrgavanja Hosnija Mubaraka 2011. godine sudbina države nije bila ovoliko nesigurna. Protivnici sadašnje vlade kažu da iako je Mursi izabran na legitiman način, demokratskim izborima, on nije poštovao vrednosti na kojima demokratije počivaju, navodi list.

Najmanje četiri napada je širom države izvedeno na kancelarije Muslimanskog bratstva, islamske grupe čiji je Mursi lider. Građani Bratstvo smatraju partnerom predsednika u nastojanjima da Egipat restrukturira po religijskim načelima. Bivši premijer iz redova Muslimanskog bratstva je ubijen u sukobima ranije ove nedelje.

U međuvremenu, više od 22 miliona Egipćana je potpisalo peticiju sa zahtevom za ostavku predsednika, saopšteno je iz odmladinske grupe Tamarod (Pobuna) koja je pokrenula tu peticiju.

Ta organizacija je ocenila da je njena peticija dokaz masovnog nezadovoljstva Murijevom administracijom. Takođe, oni su potpisivanje peticije iskoristili da pozovu što više ljudi da dođu na sutrašnji protest.

Murijeve pristalice izrazile su sumnju u taj broj potpisnika peticije.

"Kako da mi verujemo peticiji", upitao je jedan član Muslimanskog bratstva. "Ko nam garantuje da oni koji su potpisali nisu za to bili plaćeni", pitao je.

Ukoliko je, međutim, peticija autentična, toliki broj potpisa bio bi veliki udarac za Mursija. Tamarod je počeo kampanju sa ciljem da prikupi više od 13 miliona potpisa, koliko je Mursi dobio glasova na predsedničkim izborima prošle godine.

Tokom ove sedmice, koja prethodi protestu, u sukobima koji su se odvijali u predgrađima Kaira ubijeno je najmanje sedam ljudi. Među žrtvama je i jedan Amerikanac.

Među Mursijevim protivnicima nalaze se i liberali i levičari koji su pomogli da se svrgne Mubarak, ali i ljudi koji su bili na funkciji za vreme Mursijevog prethodnika, koji se od 2011. godine nalazi u pritvoru.

Grupacija Muslimansko bratstvo, iz koje Mursi potiče i koju sada predvodi, bila je zabranjena za vreme skoro 30-godišnje vladavine Hosnija Mubaraka.

Izvor: RTS

[lovac]

Videćemo kako će se današnji protesti završiti.

Problem je, što su sa Morsijevom Muslimanskom braćom sve ektremne muslimanske grupacije koje ne prezaju od krvoprolića. Prošle godine sam upravo u ovo doba bio u Egiptu, baš na dan kada su objavljeni rezultati predsedničkih izbora. Bilo je napeto jer Muslimanska braća i ostali koji su bili sa njima su zapretili, ako rezultati ne potvrde njihovu pobedu, biće krvi.
Međutim, tada je opozicija posustala i tako je Morsi preuzeo vlast.

Činjenica je, da se za ovih godinu dana stanje u svim sferama u državi znatno pogoršalo. Narod je izuzetno mezadovoljan i gde god se nađeš i čuješ neke razgovore, svi su kivni na Morsija. Vrlo retko se čuje da je neko zadovoljan njegovom vladavinom.

Posebno je važno što je vojska jedinstveno protiv njega. Oni su jedina sila koja ga trenutno može skloniti sa vlasti. Samo da ne prođu kao u Siriji.

Ovih dana će sigurno biti krvi u Egiptu, jer oni prosto ne umeju bez divljanja, samo da je bude što manje, da što manje običnog naroda strada!

[Dreadnought]

Protivnici Mursija okupirali Tahrir


30.06.2013

Stotine hiljada protivnika egipatskog predsednika Mohameda Mursija okupilo se na Trgu Tahrir u Kairu, na prvu godišnjicu njegove turbulentne vladavine, zahtevajući da ode s vlasti. Druga grupa demonstranata nalazi se ispred predsedničke palate, gde će se kasnije sastati sa okupljenima kod Tahrira. Mursi: Neće biti nove revolucije.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na prvu godišnjicu vlasti egipatskog predsednika Mohameda Mursija, stotine hiljada ljudi okupilo se na Trgu Tahrir, zahtevajući njegov odlazak sa vlasti.

Demonstranti na Trgu Tahrir, epicentru protesta u kojima je 2011. godine svrgnut Hosni Mubarak, pevaju patriotske pesme i mašu zastavama Egipta. "Narod želi da svrgne režim", uzvikivali su demonstranti, javila je agencija Frans pres, ističući da je isti slogan dominirao na trgu i 2011. godine.

Kako navodi Gardijan, druga grupa demonstranata nalazi se ispred predsedničke palate, gde će se kasnije sastati sa okupljenima kod Tahrira.

Istovremeno, ispred predsedničke palate nalazi se veliki broj Mursijevih pristalica. Istovremeno, ostale ulice Kaira su neobično tihe za prvi radni dan u nedelji ovoj zemlji, a banke i većina kancelarija su zatvorene.

U intervjuu za Gardijan, Mohamed Mursi poručio je da neće biti Druge egipatske revolucije.

Egipatski predsednik odbacio je zahteve lidera opozicije i istakao da neće tolerisati kršenje ustavnog poretka. "Moja eventualna ostavka podrila bi legitimitet mog naslednika i stvorila bi recept za 'beskrajni haos'", rekao je Mursi.


Demonstracije širom zemlje

Protesti protiv predsednika počeli su i u severnoj luci Aleksandriji, gradovima u delti Nila Menufu i Mahali, luci Port Said na Sueckom kanalu, kao i u Mursijevoj rodnom gradu Zigazigu.

Policija i vojnici raspoređeni su oko glavnih zgrada širom zemlje, dok su bolnice u stanju pripravnosti u slučaju nasilja, javila je agencija Frans pres.

Tokom demonstracija širom Egipta je u proteklih nekoliko dana poginulo osmoro ljudi, uključujući jednog Amerikanca.

Mursi, lider Muslimanskog bratstva, prvi je predsednik Egipta izabran na slobodnim izborima, a kritičari ga optužuju da je izdao revoluciju jer je moć koncentrisao u rukama islamista.

Izvor: RTS

[dexy]

1.07.2013 .

Vojska Egipta dala rok političarima

Izvor: B92, Tanjug

Kairo, Dar es Salem -- Egipatska vojska dala političarima rok od 48 sati da reše krizu u zemlji i poručila da će u suprotnom "preuzeti odgovornost i predstaviti svoj plan za mir".

U protestima protiv režima učestvuju milioni ljudi, a u neredima je stradalo najmanje pet ljudi. Rojters je objavio i da su četiri ministra podnela ostavke.

Kako prenose agencije, na ulicama egipatskih gradova je od jutros mirno, ali i napeto, dok pojedini lokalni mediji javljaju da ima više od pet žrtava - list Al-Masri Al-Jum je objavio da ima 14 mrtvih.
 
General Abdel Fatah al-Sisi nazvao je masovne proteste protiv predsednika Mohameda Morsija "izrazom građanske volje bez presedana".

"Političari imaju 48 sati da odgovore na zahteve građana. Režim i opozicija moraju da se dogovore ili ćemo mi predstaviti naše viđenje rešenja i predstaviti svoj plan puta ka miru", rekao je Sisi na državnoj televiziji.

Inače, i demonstranti su ranije postavili ultimatum - posle ulaska u sedište Muslimanske braće, dali su predsMorsiju rok do sutra u pet popodne da podnese ostavku.

Nešto ranije, pokret Muslimanska braća predsednika Mohameda Morsija nagovestio je da će oštro reagovati nakon što je spaljeno sedište pokreta u Kairu i osnovati sopstvene trupe.

"Demonstranti su prešli crvenu liniju i naš pokret razmatra kako da se odbrani. Nećemo sedeti skrštenih ruku i tolerisati napad na naše institucije. Veoma je opasno da jedan entitet nekog društva nasiljem pokuša da izbori promene, jer bi to moglo da izazove i druge da se posluže istim oruđem. Pokret Muslimanska braća je disciplinovana organizacija", naveo je portparol vladajućeg pokreta Gehad El-Hadad.

On je podsetio da su i 2011. godine, kada je svrgnut režim Hosnija Mubaraka organizovani "narodni komiteti za odbranu", a na pitanje da li se sličan scenario sprema sada rekao je: "Narod neće sedeti skrštenih ruku".

Inače, prema nekim procenama, na demonstracijima protiv Morsijevog režima učestvuje više ljudi nego što ih je bilo na ulicama tokom "egipatskog proleća" 2011. godine.

Istovremeno, zapadni mediji su objavili da su četiri ministra uručila pisane ostavke premijeru Hišamu Kandilu.

Podsetimo, ministar turizma Hišam Zazu je već pokušao da pondese ostavku prošlog meseca nakon što je Morsi za guvernera Luksora imenovao Adela al Hajata, člana islamističke stranke koja se dovodi u vezu sa masakrom nad turistima u tom gradu 1997. godine.

Islamistički egipatski predsednik je 16. juna imenovao Hajata i još 16 novih guvernera, od kojih su sedmorica članovi vladajuće stranke Muslimanska braća.

Hajat je član političkog ogranka bivše islamističke ekstremističke grupe Gama islamija, koja je preuzela odgovornost za masakr nad 58 turista 1997. godine u Luksoru.

Ali Zazu se vratio na posao prošle nedelje, posle Hajatove ostavke.
Obama poziva na uzdržanost

Američki predsednik Barak Obama pozvao je sve strane u Egiptu da pokažu uzdržanost povdom masovnih protesta protiv egipatskog predsednika Mohameda Morsija.

Obama je, govoreći na konferenciji za štamu u Tanzaniji, naročito upozorio da ne sme biti napada na žene, preneo je AFP.

Obama se nije izjasnio o tome da li je vreme da Morsi ode, ali je pozvao egipatsku vladu da se u legitimnom procesu sporazume s opozicijom, pridržavajući se zakona.

"Ono što je sada jasno je da, iako je g. Morsi demokratski izabran, treba još raditi na stvaranju uslova u kojima će svako osećati da se njegov glas čuje", istakao je Obama.

[dzumba]

Ово лако може да се изроди у грађански рат.

[wermez]

Jedna zanimljiva sa FB...