Pretpostavka da se T141 zabio u tlo, uz "gužvanje" letjelice (nije pancirni projektil nego aluminijska konstrukcija) pretpostavimo da je bomba bila u prednjem, nosnom dijelu da li je logično da je u trenutku eksplozije bila na cca 6 m dubine?
Da li bi ta zemlja i stražnji dio letjelice "ugušili" efekte eksplozije?
Kako bi se eksplozija u tako ograničenom području odrazila na ostatak letjelice?
Pogledao malo karakteristike OFAB , ako sam dobro razumio, moguće da pišem glupost, prednji "tupasti" vrh/štit ima svrhu da sprijeći preveliko prodiranje bombe u tlo (vjerovatno da sprijeći i širenje efekata eksplozije prema tlu)!?!?
Ponekad su google prijevodi blesasti.
Gužvanje letjelice nije potpuni ili čak pravi prikaz. Slikovitije, bomba bi se ponašala kao nevezani suvozač u automobilu koji doživi frontalni sudar i inercijom proleti kroz šoferšajbu. Kako je u pitanju čelični korpus bombe koji pada u aluvijalni nanos, moguće je da se zabila u zemlju poprilično duboko. Ali mjesto eksplozije ipak nije determinirano time, već tipom upaljača koji je montiran.
Negdje je napisano da su našli upaljač(e?), ali nije rečeno koji. I to je jedna misterija, jer bomba se nije "bacala" sa nosača. Jedno rješenje da je netko armirao upaljač prije nego je lansirao dron. Ali ako nije bio neki upaljač s vremenskom odgodom, tu je milijun stvari moglo poći po krivu. A opet ako je neki timer bio, kako je pogodio baš u vrijeme pada. Drugo je rješenje da su nekako modificirali dron da u nekom trenutku elektro/mehanički armira osigurače, opet komplicirana rabota.
Gušenje efekta eksplozije? Da je bomba izbačena sa zrakoplova s kontaktnim upaljačem koji se aktivirao pri udaru, fragmenti korpusa bombe i udarni val bi radili štetu na udaljenostima od više desetina metara. Kad je u pitanju podzemna eksplozija, pogotovo kod ovakvog terena, skoro svi fragmenti i većina udarnog vala bi se prenijela na zemlju kao okolni medij sa znatno manjim radijusom štete, jedan dio materijala iz tla bi bio izbačen u zrak, a ostao bi kružni krater na mjestu gdje se tlo sleglo nakon eksplozije. Širina kratera i količina izbačene zemlje bi bila manja, što je dublje mjesto eksplozije.
Ali da je palo blizu kakvog temelja, efekt bi bio gori.
(O)FAB ime "tupi nos" jer je cijela familija u osnovi dizajnirana za vrijeme 2SR i poraća, kad je bila velika prednost takvog dizajna za optimizaciju količine bombi u trupu bombardera. Tek se pojavom bržih mlaznih zrakoplova koji nose potkrilno naoružanje pojavila potreba za aerodinamičniijim bombama (tipa američkih Mk-8x i sovjetskih analoga). Ali, ponavljam, mjesto (uključivo dubinu i visinu) i vrijeme gdje će bomba eksplodirati određuje upaljač, ništa drugo.