Radarske jedinice Suhoputne PVO ruske vojske u Ukrajini Pojava novijih raketnih sistema Suhoputne PVO (trupne) u tadašnjoj sovjetskoj armiji, poput
S-300V i Buk dovela je i do potrebe razvoja novog i kvalitetnijeg radara u istoj borbenoj niši, koji bi zamenio dotadašnje radare
P-18 Terek. Tih godina je za potrebe Vozdušne PVO (teritorijalna PVO) već bio razvijen radar Nebo-U, koji je imao namenu da zameni starije i slabo pokretne radara tipa
P-14 Lena i radar visinomer
PRV-11 i njegove dalje modifikacije.
Radar je bio zamišljen kao 3D, ali je visinu određivao samo u sekundarnoj primeni (obradi).
Ipak, radar je za potrebe trupne PVO bio previše spor u premeštanju, pa je za te potrebe razvijen radar
Nebo-SV sa horizontalnom polarizacijom, koji se dodavao Brigadama naoružanim sa
S-300V i/ili Buk , kao dežurni radar.
Radar je imao, za to vreme, veoma dobru brzinu razvijanja za radare metarskih talasnih dužina od 45 minuta.
Prednost u odnosu na
P-18 je bila u mnogo većoj izlaznoj snazi radara
Nebo-SV , mogućnošću manipulacije sa signalom, drugačija obrada signala, veća otpornost na ometanja i veći domet (do čak 360 km).
Uz njega, koristio se njegov i ubuduće "verni pratilac" sekundarni radar raspoznavanja "svoj-tuđi"
1L122 Parol. Na ovom kratkom snimku, vidimo rad radarske jedinice za potrebe raketnih sistema PVO
Buk ruske vojske u Ukrajini.
Na snimku vidimo osmatrački radar
Nebo-SV i IFF radar 1L122 Parol.