PALUBA
March 29, 2024, 07:37:55 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Laki višenamenski projektil LMM "Martlet"  (Read 894 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 464



« on: April 13, 2022, 04:46:56 pm »

Višenamenska raketa Thales LMM Martlet. Pretnja nove generacije

Uprkos svim poteškoćama, Velika Britanija je završila razvoj i usvojila laku višenamensku vođenu raketu Thales LMM. Ovaj proizvod je namenjen za upotrebu na helikopterima, čamcima i kopnenim platformama i kao deo prenosivih protivvazduhoplovnih sistema. Njegov zadatak je da porazi različite kopnene, površinske i vazduhoplovne ciljeve. Raketa je već lansirana na međunarodno tržište, prodaje se trećim zemljama i čak se koristi u borbenoj situaciji.

Višenamensko oružje

Krajem 2000-ih, Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva pokrenulo je program budućeg vođenog oružja vazduh-zemlja (lakog) ili FASGV (L), čija je svrha bila stvaranje lake rakete vazduh-zemlja za pomorsku avijaciju i helikoptere. U 2008. godini, Thales Air Defence Ltd je dobio nalog za razvoj takvog projekta.

Novi FASGV(L) proizvod je zasnovan na prethodnim projektima Thales-a, prvenstveno LPRS Starburst i Starstreak. Upotreba ovakvih rešenja omogućila je proširenje planova, a cilj projekta je bio stvaranje višenamenske rakete za različite platforme, od helikoptera do prenosivih protivvazduhoplovnih sistema. U ovoj fazi, program FASGV (L) je dobio novu oznaku LMM (Lightweight Multirole Missile - „Lightveight Multi-Purpose Missile“) - Laki Višenamenski Projektil (prim. Kubovac).

U aprilu 2011. godine, još pre početka testiranja, Ministarstvo odbrane je izdalo predugovor za serijsku proizvodnju izvođaču. Prema njegovim uslovima, Thales je od 2015. trebalo da isporuči 1.000 projektila u verziji za helikoptere KVMS. Glavni nosač takvog naoružanja bio je helikopter AgustaWestland AV159 Wildcat.

Letni testovi su počeli u oktobru iste godine i pokazali su ukupne mogućnosti proizvoda. Međutim, razvoj kompleksa je odložen, a serija je pokrenuta tek 2020. Ubrzo nakon toga počele su isporuke gotovih LMM-ova, koji su pušteni u upotrebu pod imenom Martlet („Lasta”). U maju 2021. godine postignuta je početna operativna spremnost, a puna operativna spremnost se očekuje tek 2024. godine.

U 2019. godini, proizvodi LMM su testirani kao protivvazduhoplovna raketa i to na dva kompleksa odjednom. Prvi sistem PVO je napravljen na bazi brodske artiljerijske opreme DS30M Mk 2, a drugi je napravljen od serijskog LPRS Starstreak. Brodska raketno-topovska instalacija pokazala se dobro i ubrzo je ušla u probni rad na jednoj od borbenih fregata.

Sudbina LPRS Martlet je neko vreme ostala nejasna. Ali prošle godine u jedinice su isporučene prve serije serijskih proizvoda. U vojsci, novi LMM dopunjuju postojeće Starstreak sisteme. Pored toga, poslednjih nedelja se saznalo za početak izvoznih isporuka. Štaviše, jedan od uvoznika je čak uspeo da upotrebi novo oružje u pravom sukobu.

Univerzalna raketa

U središtu LMM Martlet projekta u njegovom konačnom obliku je originalna ideja. Stvorena je laka vođena raketa sa potrebnim letnim i borbenim karakteristikama, na osnovu koje je završeno nekoliko različitih kompleksa. Potonji uključuju sopstvene lansere i jedinstvenu upravljačku jedinicu.

Projektil ovog sistema je napravljen u cilindričnom telu sa šiljatom glavom. Pri vrhu su kormila bez mogućnosti preklapanja; preklopni stabilizatori se postavljaju na  repni deo. Upravljačka oprema se nalazi u odeljku za glavu, a bojeva glava je smeštena iza nje, dok se zapremina repnog dela koristi za potrebe motora. Dužina proizvoda bez TPK je 1,3 m, spoljni prečnik je 76 mm. Težina - 13 kg.

Proizvod je opremljen kombinovanim sistemom navođenja, uključujući repne prijemnike laserskog ozračenja i optički tragač ispod prednjeg poklopca. Postoji nekoliko režima rada. Raketa prati laserski snop poput proizvoda Starstreak. U završnom delu putanje uključen je infracrveni režim tragača.

Raketa nosi kumulativnu fragmentacionu bojevu glavu težine 3 kg. Aktiviranje b/g se vrši laserskim beskontaktnim osiguračem, čiji se prozorčići nalaze iza obloge. Parametri kumulativnog mlaza i polja fragmentacije nisu navedeni. Saopšteno je samo da se LMM efikasno bori protiv vazduhoplovnih ciljeva i kopnenih oklopnih vozila.

Projekat Martlet je koristio dvorežimski motor na čvrsto gorivo, različit od motora na raketi Starstreak. Ubrzava raketu samo do 1,5 maha, ali obezbeđuje kontrolisan let od 8 km daljine. Pretpostavlja se da smanjenje brzine ne samo da je poboljšalo domet dejstva, već je i pojednostavilo proces upravljanja i navođenja.

Nosač rakete LMM, bez obzira na klasu, mora imati nosače za ugradnju TPK (transportno-lansirnog kontejnera) i objedinjene upravljačke opreme. Ovo poslednje uključuje optoelektronska sredstva sa noćnim kanalom, laserski daljinomer-označavač cilja i, u nekim konfiguracijama, uređaj za automatsko praćenje cilja.

Za helikoptere je za pet TPK „Martlet” razvijen podvesni lanser tradicionalnog tipa. Na brodovima i čamcima se predlaže ugradnja DS30M Mk 2 instalacije sa dodatnim nosačima za pet projektila. U verziji LPRS-a, raketa Martlet se koristi sa upravljačkom jedinicom i drugom opremom iz kompleksa Starstreak. Konkretno, postojeći lanser sa tri rakete postavljen na tronožac ili na odgovarajuće vozilo je potpuno kompatibilan. Na raznim izložbama su demonstrirane bespilotne letelice srednje klase koje nose jednu ili dve rakete LMM.

U upotrebi i u borbenim situacijama

Od 2020. godine serijske rakete isporučuju se jedinici mornaričke avijacije Britanske mornarice. Koriste ih helikopteri Wildcat. Od prošle godine univerzalni raketni sistem se aktivno koristi u trenažnim vežbama. Rakete se koriste protiv površinskih i obalnih ciljeva i pokazuju dobre rezultate. Gotovo istovremeno sa flotom, vojska je dobila nove rakete u verziji LPRS. Ona ih takođe koristi u trenažnoj praksi.

Ne tako davno, krajem marta, saznalo se za prvu izvoznu isporuku LPRS Martlet. Nepoznati broj ovakvih sistema je predat indonežanskoj vojsci, koja već koristi starije Starstreak proizvode. Oružje je savladano i korišćeno u vežbama.

Prema pisanju britanskih medija, krajem marta prva serija „Martlet“ je prebačena u oružane snage Ukrajine, a 1. aprila izvršena je prva borbena upotreba. Nakon toga, ukrajinski izvori su nekoliko puta objavljivali video snimke lansiranja takvih raketa, što ukazuje na raspoređivanje i pokušaje borbene upotrebe. Istovremeno, uprkos glasnim izjavama, nema potvrđenih slučajeva uništavanja ruskih aviona britanskim projektilima.

Posebnu pažnju treba posvetiti snabdevanju ukrajinske vojske sa LPRS Martlet. To pokazuje da je Velika Britanija spremna da pošalje u Ukrajinu čak i najnovije vrste naoružanja, čak i ono koje nije u širokoj upotrebi u sopstvenoj vojsci. Očigledno, LMM je poslat u svrhu testiranja u sukobu koji uključuje razvijenu silu sa protivničke strane. Lansiranja raketa na ruske avione, helikoptere i bespilotne letelice omogućiće britanskim stručnjacima da utvrde stvarni potencijal kompleksa. Kakvi se zaključci izvlače iz rezultata prvih lansiranja i kako će se oni menjati u budućnosti, veliko je pitanje.

Potencijal od koga se mnogo očekuje

Ranije su konstruktori izvestili da je tokom testiranja na svim nosačima raketa LMM potvrdila kalkulisane karakteristike performansi i pokazala visoku efikasnost. Slični rezultati dobijeni su tokom vatrene vežbe u trupama. Generalno, raketa je dobila visoke ocene, zahvaljujući uspešnoj kombinaciji tehničkih rešenja i dobijenih parametara.

Glavna prednost LMM-a je kompatibilnost sa različitim platformama. Pojednostavljuje prenaoružavanje i snabdevanje različitih tipova trupa, a takođe omogućava fleksibilniju odbranu u bliskoj zoni, pogađajući vazduhoplovne i zemaljske/površinske ciljeve. Martlet se razlikuje od ostalih raketa svoje klase po optimizovanim karakteristikama leta. Dakle, smanjenjem brzine bilo je moguće povećati domet, a istovremeno produžiti vreme leta i pojednostaviti ciljanje spoljnim sredstvima.

Od velikog značaja je kombinovani sistem navođenja. „Vođenje po laserskom snopu“ kada se kontroliše sa nosača dramatično pojednostavljuje i smanjuje cenu dizajna rakete, a takođe povećava otpornost na optoelektronsko potiskivanje. Sačuvan je i infracrveni tragač, tradicionalni za LPRS, sa svim svojim prednostima. Radi samo na završnom delu putanje, što smanjuje zahteve za njom i takođe smanjuje troškove dizajna.

Međutim, postoje i očigledni problemi. Na primer, sistemi za navođenje ne rade na principu "ispali i zaboravi", što otežava upotrebu projektila. Operater helikoptera-nosača ili LPRS mora držati laserski zrak na meti skoro dok projektil ne pogodi. Ovo nije moguće ili bezbedno u svim situacijama.
Gubitak vizuelnog kontakta sa metom ili drugi faktori mogu poremetiti navođenje pre nego što IC tragač bude uključen u rad. Dimne zavese, pa čak i preterano gusti oblaci mogu postati prepreka u ovoj fazi. U poslednjem delu, lažni ciljevi- mamci mogu da ometaju navođenje.

Takođe treba imati na umu da je raketa kao deo vazduhoplovnih i prenosivih sistema PVO ušla u upotrebu ne tako davno. Uprkos dugom testiranju, može zadržati određene "dečije bolesti". Pored toga, operateri kompleksa moraju imati neophodnu obuku i steći određeno iskustvo.

Nova pretnja

Ministarstvo odbrane Velike Britanije je želelo laku vođenu raketu za helikoptere, ali je potom proširilo svoje želje. Industrija se nosila sa težim zadatkom i uspela je da stvori univerzalnu raketu za različite nosače i komplekse. Gotov LMM proizvod i povezani uređaji su testirani i ušli u upotrebu u Velikoj Britaniji i nekim stranim zemljama.

Upravo sada, LMM / Martlet se testira u praksi, u okviru vežbi različitih zemalja, pa čak i tokom pravih bitaka. Kakvi se zaključci mogu izvući iz rezultata obuke i borbene upotrebe, nije poznato. Međutim, već sada je jasno da nova britanska raketa može predstavljati opasnost – i to se mora uzeti u obzir prilikom organizovanja borbenih naleta i utvrđivanja planova za razvoj borbene avijacije.

Izvor: https://topwar.ru/194854-mnogocelevaja-raketa-thales-lmm-martlet-ugroza-novogo-pokolenija.html?utm_source=website&utm_medium=social&utm_campaign=group

LMM Martlet:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

LMM Martlet lansiranje sa broda:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

LMM Martlet sa helikopteru Wildcat:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

LMM Martlet sa ostalim aktuelnim raketama britanske proizvodnje:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* LMM-thales-Martlet.jpg (46.4 KB, 1120x427 - viewed 3 times.)

* Martlet 2.png (634.23 KB, 1440x585 - viewed 3 times.)

* Martlet na helikpoteru Wildcat 3.jpg (21.02 KB, 480x339 - viewed 3 times.)

* Martlet 4.jpg (502.02 KB, 1536x2048 - viewed 5 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 464



« Reply #1 on: November 13, 2022, 09:19:13 pm »

Na društvenim mrežama i YT kanalima pojavio se snimak izbliza, dejstva ukrajinske PVO sa britanskim lakim prenosnim raketnim sistemom PVO "LMM Martlet"

Na snimku se vidi strelac-protivavionac kako dejstvuje na cilj koji je prilično blizu, gotovo iznad njega, pa je ugao lansiranja veći, što otežava i sam proces lansiranja i praćenja cilja, iz razloga vođenja projektila.
Naime, Martlet je višenamenska raketa "kombinovanog" sistema vođenja. Kada se raketa lansira, strelac-protivavionac mora da nastavi da prati cilj jer transportno-lansirni kontejner sadrži upravljačku opremu koja obuhvata optoelektronska sredstva sa noćnim kanalom, laserski daljinomer-ozračavač cilja, a u nekim konfiguracijama i uređaj za automatsko praćenje cilja. Raketa sadrži prijemnike laserskog ozračenja i na osnovu toga se samonavodi na cilj, da bi u samoj završnici IC glava izvršila zahvat i tek onda se prelazi na pasivno samonavođenje.
 
Gubitak vizuelnog kontakta sa metom ili drugi faktori mogu poremetiti navođenje pre nego što IC tragač bude uključen u rad. Dimne zavese, pa čak i preterano gusti oblaci mogu postati prepreka u ovoj fazi. U poslednjem delu, lažni ciljevi- IC mamci mogu da ometaju samonavođenje.

Raketa postiže maksimalnu brzinu od svega 1,5 maha, ali zato može delovati na ciljeve na daljinama do čak 8 km.



Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.026 seconds with 22 queries.