ML
kapetan korvete
Offline
Last Login:August 29, 2024, 09:43:23 am
Posts: 6 798
|
|
« Reply #122 on: April 21, 2022, 11:31:03 am » |
|
POGIBIJA KRSTARICE »MOSKVA« Ratna magla još uvijek zaklanja događaj, a informacijske operacije dodatno zamagljuju pogibiju »Moskve« Potonuće raketne krstarice Moskva je važan trenutak ovog rata. Uništenje perjanice ruske Crnomorske flote, koja je obavljala komandne funkcije, naoružana protivbrodskim i protuavinskim projektilima,kojima je pokrivala veliki dio regije, osim vojnog značenja, ima i visoko simboličko značenje.
Upotreba krstarice u vojnim operacijama na Crnom moru.
Raspadom Sovjetskog Saveza Rusija je naslijedila mornaricu razmjera supersile,ne bez nedostataka, ali svakako s globalnim dometom i nekim drugim mogućnostima. Kako je gospodarska stvarnost iz 1990-ih pogodila ovu golemu armadu smanjila se. Naravno, prve su krenule starije platforme, ostavljajući mršaviju, ali općenito moderniju jezgru. U to vrijeme među najimpresivnijima bili su kruzeri klase Slava. Zajedno s bojnim krstašima klase Kirov i jednim nosačem zrakoplova, postali su de facto glavni brodovi nove ruske mornarice. Ali od tada su ulaganja i napredak spori. Rusija je pokazala planove za moderne velike razarače ili krstarice, ali nije si mogla priuštiti izgradnju niti jednog. Izgrađeni su neki moderni ratni brodovi, ali svi su mnogo manji. I tako imamo Crnomorska flota ukrajinske invazije, usredotočena oko stare Moskve. S tim da su manje jedinice zapravo modernije. I konceptualno i tehnološki.
Koncept krstarice ruske mornarice razlikuje se od koncepta američke mornarice usmjerene na nosače aviona. Umjesto zaštite svojih nosača aviona, krstarice klase »Slava«, je prvenstveno namjenjena napadima na neprijateljske nosače. To je uticalo na njihov dizajn i naoružanje koje se sastoji od 16 protubrodskih raketa. Izvorno su to bile P-500 Bazalt, koji su kasnije nadograđeni na P-1000 Vulkan većeg dometa.(NATO SS-N-12 Sandbox. Ovi projektili nisu baš relevantni u Crnom moru, gdje nema nosača aviona, a ni drugih relevantnih ciljeva. »Moskva« ima puno koristniji sistem orožja, koji je na Crnom moru mnogo koristniji, koji izravno utiče na neprijaatelja u rejonu njezinog dejstva. To je 64 rakete protivazdušne odbrane S-300F rif. Ovo oružje dugog dometa omogučuju da se prekrije veći dio sjevernog Crnog mora iz svojih patrolnih područja. Ovo je dio preklapajuće obrambene zone s projektilima S-400 baziranim u Sevastopolju. »Moskva« nije naoružana krstarećim projektilima za kopneni napad. Projektil Kalibr, analogan Tomahawku američke mornarice, došao je kasnije. Dakle, za razliku od drugih tipova brodova, ona nije igrala neposrednuulogu u napadu krstarećih projektila na Ukrajinu.
Početkom rata »Moskva« je uglavnom djelovala u blizini Zmijskog otoka. Ovo je bila suprotna pozicija od bitaka koje su bile u toku, na određenoj udaljenosti od Odese. Odesa, kao strateški i ekonomsko važna je postala rani cilj ruskog napredovanja. Zauzimanje Odese učinilo bi Ukrajinu gotovo bez izlaza na more, a vjerovatno je povezano i sa drugim strateškim ciljem, stvaranjem kopnenog mosta prema Pridnjestrovlju, nepriznanoj otcepljenoj državi u Moldaviji, koja ima potporu Rusije. Rani anfibijski napad na Odesu nije se ostvario, što, vjerovatno radi zaustavljanja napredovanja sa Krima, a i vode u blizini Odese su bile minirane. Od 2.marta Ruski brodovi počeli su provoditi misije zastrašivanja oko Odese, kontrolišući trgovačke brodove i stvarajući blokadu obale. Kako je rat odmicao, ruska mornarica počela je provoditi velike amfibijske demonstracije. To je uključivalo plovidbu cca šest desantnih brodova prema Odesi, simulirajući juriš, pa onda preusmjerenje u zadnjem momentu. Cilj je vezati i obmanjivati ukrajinske snage. »Moskva«je u dva dokumentirana primjera, prvo 15.marta pa 30.marta, mada jih je vjerovatno bilo i više uočena u tim rabotama. Ovdje je »Moskva« bila okružena drugim brodovima ili je pružala PVO zaštitu s položaja dalje od obale. Sigurno je imala i komandnu ulogu u tim operacijama. Ako dolazimo do kobnog 13.aprila, kada se Moskva, po svim potvrđenim podacima nalazila u blizini Zmijskog ostrva, obkružena manjim brodovima, pružajući PVO zaštitu trupama kod Mykolajevska.
Pogibija krstarice »Moskva i kratka kronologija događaja. Noću 13 aprila, počele su se pojavljivati prve vijesti o mogućem raketnom udaru na komandni broda ruske Crnomorske flote . To su objavili neki aktivisti i vojni stručnjaci. Od predstavnika vlasti, prvih koji je to potvrdio bio je šef vojne uprave Odessa Maxim Marchenko: "Projektili Neptun koji čuvaju Crno more nanijeli su vrlo ozbiljnu štetu ruskom brodu"Istovremeno, Aleksej Arestovič, savjetnik šefa kancelarije predsjednika Ukrajine, objavio je da je na »Moskvi« izbio jak požar. Suočava li se svijet s glađu zbog rata između Rusije i Ukrajine? "Između bijesa i impotencije." Što se događa s psihološkom pomoći u Rusiji nakon početka rata U noći 14. aprila rusko Ministarstvo obrane potvrdilo je da je došlo do požara na "Moskvi", ne precizirajući uzroke, a također je navelo da je uslijed požara na brodu eksplodirala municija. U večernjim satima istoga dana odelenje je objavilo da je vodeći brod ruske Crnomorske flote potonuo dok je bio tegljen u luku "u uvjetima olujnog mora". Verziju ukrajinskih vlasti da je brod bio podvrgnut raketnoj paljbi rusko Ministarstvo obrane nije priznalo. Prema ruskom Ministarstvu obrane, posada krstarice Moskva evakuirana je nakon što je na njoj izbio požar. Koliko je ljudi bilo na brodu, odjel nije precizirao. Istovremeno, Mornarička straža Granične službe Ukrajine navela je da je posada Moskve pokušala evakuirati brodove koji su se nalazili u blizini, ali ih je spriječilo nevrijeme. Istovremeno, Mornarička straža Granične službe Ukrajine navela je da se posada Moskve pokušala evakuirati na brodove koji su se nalazili u blizini, ali ih je spriječilo nevrijeme. »Pogodak je doveo do detonacije municije - i počela je borba za preživljavanje. Gledali smo kako drugi brodovi pokušavaju pružiti pomoć, ali čak su i sile prirode bile na strani Ukrajine. Oluja nije dopuštala da se provede mirna operacija spašavanja i evakuacija posade", rekao je tajnik Mornaričke službe Ukrajine. 14. aprila, dan, Rusko Ministarstvo obrane javilo je da krstarica i dalje pluta. Izvor požara, kako tvrde u Ministarstvu obrane RF, tada je lokaliziran, otvorene vatre nije bilo. Ministarstvo obrane je izdalo obaveštenje da glavno raketno naoružanje nije oštećeno, a eksplozije municije su zaustavljene. "Poduzimaju se mjere za tegljenje krstarice u luku", precizira agencija. "Kako je ranije izvještavano, posada kruzera evakuirana je na brodove Crnomorske flote u tom području". Nije precizirano je li cijela posada evakuirana. Zatim je 14. aprila poslijepodne Dmitrij Peskov rekao da je predsjednik Putin dobio izvješće o krstarici Moskva, a nije komentirao jesu li u vezi s tim doneseni ikakvi "organizacijski zaključci". Prema navodima SAD-a, 14. aprila poslijepodne krstarica je ostala na površini, ali je očito oštećena - izjavio je glasnogovornik Pentagona John Kirby. Istog dana, predsjednik regionalne državne uprave Odessa Maxim Marchenko rekao je da brod "gori" u Crnom moru. 14.aprila rusko Ministarstvo obrane izdalo je obaveštenje da je krstarica potonula tokom tegljenja u odredišnu luku zbog oštećenja trupa zadobivenih detonacijom municije tijekom požara. Kao rezultat toga, brod je potonuo "u uvjetima olujnog mora", izgubivši stabilnost. Potom je rusko Ministarstvo obrane ponovno naglasilo da je posada evakuirana na brodove Crnomorske flote koji su se nalazili u tom području. 15.aprila,Natalya Gumenyuk, glasnogovornica pomorske straže Državne granične službe, rekla je na brifingu da je oluja spriječila Rusiju da "mirno" evakuira posadu. U isto vrijeme, neimenovani izvor je za TASS rekao da je posada raketne krstarice Moskva, koja je potonula u Crnom moru nakon požara, dopremljena u Sevastopolj. Sugovornik agencije nije precizirao koliko je ljudi bilo na krstarici kada je izbio požar, a koliko je mornara evakuirano. Aleksey Arestovič, savjetnik šefa kancelarije predsjednika Ukrajine, tvrdio je da je na brodu moglo biti 510 mornara.
Analiza satelitskih snimaka sjevernog Crnog mora 13.aprila tačno ukazuje na pogođeni brod. Ostala plovila se vide oko mjesta događaja. Brod koji odgovara veličini »Moskve« vidi se na kordinatama 45°10'43.39″N, 30°55'30.54″E. Ovo je pozicija istočno od Zmijskog ostrva, 80 NM od Odese i 50 NM od ukrajinske obale. Satelit je prošao u 18.52 LT, a to je i zadnje viđenje broda. Sama pozicija se slaže sa ranijim uzorcima djelovanja krstarice.
Neptun
RK-360 Neptun je ukrajinski protivbroski sistem. Razvijo ga je dizajnerski biro Luch, a koristi protivbrodsku krstareću raketu R-360, što je zapravo ukrajinska verzija ruske Kh-35U. Neptun je- raketni sistem za uništavanje ratnih brodova do 5000T, krstarica, razarača, fregata, korveta, kao i amfibijskih, tenkovskih desantnih brodova i transportera. Reč je o jednom od najnovijih modela naoružanja kojeg je razvila Ukrajina, nakon početka rata s Rusijom 2014. godine. Neki izvori navode da su prije raspada Sovjetskog Saveza postojali planovi za proizvodnju projektila Kh-35 u Ukrajini. Međutim, razvoj projektila prethodio je kraju Hladnog rata i raspadu Sovjetskog Saveza. Kao rezultat toga, Kh-35 nikada nije ušao u sovjetsku službu, a prvi put je proizveden u Rusiji tek sredinom 1990-ih. Dakle, najvjerojatnije da je Ukrajina imala svu tehničku dokumentaciju za ovaj projektil. Nadalje, Ukrajina je proizvodila motore i neke druge komponente za ruske rakete Kh-35. Ona je poboljšala domet rakete i primjenila svoju elektroniku glave za vođenje. TT podaci sistema: Godina razvoja: 2014-2020 Dizajner: KB Luch, Ukrajina Težina rakete: 870 kg Težina bojeve glave: 150 kg Maksimalni domet paljbe: 280 km Maksimalna brzina projektila: visoko podzvučna 850-900km/h Visina leta: 15-30 metara u srednjem delu, 3 -10 metara u završnici Kompleks raketa uključuje četiri instalacije: mobilni lanser "USPU-360" sa 4 krstareće rakete R-360 "Neptun", transporter-punjač TZM-360, transportno vozilo "TM-360" i mobilno komandno mesto. Sistem navođenja: Inercijalni u početnoj fazi, aktivno radarsko samonavođenje u završnoj fazi Formacija: bataljon-divizion sa 3 baterije, svaka baterija sa po 2 mobilna lansera ( ukupno 6 lansera i 24 rakete), mobilno komandno mesto, 6 transportera-punjača sa kontejnerom od 4 rakete za popunu, logistička jedinica Količina raketa predviđenih za rang bataljona-diviziona: 72 Lansiranje: pojedinačno i u salvama, sa intervalom lansiranja od 3 - 5 sekundi Šta piše o Neptunu u ruskoj Gazet u januaru 2022. Dopisni član Ruske akademije raketne i artiljerijske nauke Konstantin Sivkov istaknuo je da Neptun nije ništa novo. Projektil Neptun je modifikacija sovjetske protubrodske rakete Kh-35.S obzirom na stanje naučnog i tehničkog kompleksa Ukrajine, trenutno je upitno da li su napravljena ozbiljna poboljšanja u smislu modernizacije glave za navođenje projektila. Prema njegovim riječima, bojna glava rakete je mala - oko 160 kg. "Stoga, zalihe malog broja tih projektila - tri ili četiri - ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju ruskim površinskim brodovima opremljenim modernim sistemima protuvaznušne obrane", rekao je Sivkov. Prema riječima stručnjaka, pitanje je i ima li Ukrajina sposobnost organizirati salvu od najmanje nekoliko desetaka projektila. “Trenutno, u najboljem slučaju, Ukrajina može organizirati salvu unutar 10-12 projektila. Ruska pomorska skupina od 2-3 broda s suvremenim sistemima protuvazdušne obrane i radio-supresije moći će odbiti takvu salvu uz minimalne gubitke. Ukrajina nema drugih protubrodskih projektila ozbiljnijih od Neptuna”, rekao je Sivkov. Korotčenko također smatra da u ovom trenutku ove rakete "ne predstavljaju značajnu prijetnju ruskim brodovima". Govoreći o protuvazdušnoj obrani Crnomorske flote, stručnjak je istaknuo da su njene baze posebno pokrivene kompleksima Tor-M2. “Brodovi Crnomorske flote imaju odgovarajuće sisteme protuvazdušne obrane na brodu. Stoga je prijetnja od projektila Neptun beznačajna “, rekao je stručnjanjak. »Modernizacija od tada, naravno, nije provedena. I nije stvarno. Sa stajališta moderne tehnologije, Neptun je totalni promašaj. Zaprijetiti ruskoj Crnomorskoj floti takvim projektilom je smiješno« pretpostavio je vojni stručnjak, umirovljeni kapetan 1. ranga Igor Maslennikov . Ova razmatranja sam čitao prije dva mjeseca i čudio se ruskoj samouvjerenosti. Možda su članci sličnog sadržaja bili propagandno usmjereni, ali praksa je pokazala da je i nemoguće moguće. Ruska komanda Crnomorske flote tako se i ponašala. Doduše prvih 45 dana rata Neptun nije upotrebljavan, pa je bila predpostavka da još sistem nije usposobljen radi ratnih operacija. Međutim prema predviđanjima (prije neprijateljstava) sistem je trebao biti operativan početkom aprila. Pogon za proizvodnju je nesmetano radio u Kijevu, a bombardovan je kao odmazda tek 15.aprila. Već same kasnije reakcije Rusije nam mogu biti potvrda šta se je zapravo deslo sa krstaricom. Doduše ima raznih tumačenja i natucanja na internetu, od nailaska na minu, požara u skladištu municije...Da riješimo prvo mine, u slučaju da je brod udario u lutajuću minu, koja se otrgla od sidra, sve su to mine od 30kg eksploziva koje ne mogu nauditi takvom brodu. Požar isto tako isključujem, pre svega jer se na snimcima koji su se kasnije pojavili(analitičari smatraju da su pristni, a Rusija nije ništa potvrdila) vidi se da su limovi na rupi savijeni unutra, što nakazuje pogodak izvana. Ako bi rupa nastala eksplozijom municije, limovi bi morali biti uvrnuti prema vani. Rusija nastoji da prikrije istinu jer to ukazuje u propuste u odbrani »Moskve«, propuste u radu obučenosti posade, ispravnosti sistema PVO, a na kraju i o lošem radu obaveštajne službe, koja je dužna da daje precizne podatke o projektilima u rukama neprijatelja. Da su projektili morali biti otkriveni morali su, pre svega radarima za pretraživanje, oko ne sa elektroničkim sustavom 4xRum Tub, koji može otkriti radarske tragače projektila Neptun.Tvrdnje da radar MR -800 Voshkod/Top Pair nije mogao razlučiti rakete radi olujnog vremena isto ne piju vode, jer se u tom slučaju i raketa digne na operativnu visinu prema visini vala. Ni sama izjava o ometanju i zbunjivanju odbrane TB2 Barjaktarem nije baš realna radi sistema za pračenje i odbijanje višestrukih vazdušnih ciljava. Također, ovi radari mogu imati neke slijepe sektore zbog strukture broda, ali postoje i drugi radari koji pokrivaju slijepe sektore, kao što krstarice klase Slava imaju više od jednog radara (Top Dome, 2xPop Group, 3xBass Tilt, Kite Screech radar za upravljanje vatrom). Dakle, ovaj brod može kontinuirano pratiti vazdušne kontakte, čak i ako se kontakt pomakne u slijepi sektor radara, operater može proslijediti kontakt na drugi tragač i nastaviti ga pratiti. Da zaključim sa Neptunima: -Greška komande Crnomorske flote je bila ovakav cilj dovesti u koristni domet projektila sa obale, mada se to moglo izbjeći, a kvalitativno isto izvesti PVO zaštita svojih trupa kod Mykolaievska. (sada se te greške ispravljaju i brodovi se više ne približavaju ukrajinskoj obali) - Izgleda da ni posada nije bila budna i obučena za takve situacije.
Gubici ljudstva i požar
Od posade je spašeno cca 300 ljudi koji su bili na postrojavanju u Sevastopolju, uzevši u obzir i veći broj ranjenika na njezi. Na filmu koji se je pojavio se vidi da su čamci i splavi spuštene u more, osim jednog krmenog splava, koji je ostao na brodu. Projektili su udarili ispod prvog para Vulcan protubrotskih projektila, što je izazvalo ogromnu unutranju štetu, vjerovatno se i zapalilo raketno gorivo iz probušenih raketa, a vatra se proširila duž palube i kroz oštećene pregrade. Vatra je stigla sve do krmene palube. Spremnici S 300, odnosno paluba oko njih je savijena što nakazuje na požar i u tom djelu. Vatra je izgleda došla do projektila i izazvala katastrofalnu eksploziju. Rusi tvrde da se je brod potopio, izgubio stabilitet i prevrnuo se radi olujnog mora. Gledajući snimke, a i izvještaje sa tog područja 24.aprila može se reći da su valovi bili od 0.7m do 1m, što nije dovoljno da se potopi toliki brod, pa makar imao i nagib 15 stepeni. Gledajući snimke, sve mi izgleda čudno, vatrogasni šmrkovi su usmjereni jedan prema pramcu a drugi prema krmi,odnosno u more. Tegljači oko broda ne korista svoje šmrkove za hlađenje oplate i gornje palube ? Ako su mornari spustili čamce, to je moralo biti na početku požara, jer se kasnije nije moglo prelaziti po gornjoj palubi.... Kako bilo da bilo kao što sam napisao na početku sve je uvijeno u maglu rata i dezinformacija.
Šta potonuće znači za borbenu spremnost Rusije Rusija ima moćne sustave protuvazdušne obrane raspoređene na Krimu, koji je oduzela Ukrajini 2014, ali Moskva je bila u stanju pružiti opsežnu i mobilnu protuvazdušnu obranu za cijelu Crnomosku flotu i bila je plutajuće komandno i kontrolno središte. Njen gubitak degradira protuvazdušnu obranu flote, osobito u misijama većim daljinama. Na sam rat u ukrajini neće imati veći uticaj, jer ni do sada ruska mornarica nije igrala veliku ulogu. Više gubitak ima simbolični učinak , a verovatno će pokrenuti pitanje dugoročne pomorske sposobnosti Rusije kao i pozicije na Crnom moru. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|