PALUBA
March 29, 2024, 03:41:29 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 [72] 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 ... 131   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 179933 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1065 on: August 06, 2022, 08:40:54 am »




U Ukrajini zaplenjena ruska imovina vredna 765 miliona dolara


Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je u Ukrajini već zaplenjena ruska imovina vredna 765 miliona dolara.

"Danas sam održao sastanak o politici sankcija, konfiskaciji ruske imovine. Prema rečima vladinih zvaničnika u Ukrajini je već nasilno zaplenjena imovina vredna 28 milijardi grivni (765 miliona dolara)", naveo je Zelenski u saopštenju objavljenom na sajtu njegove kancelarije. Dodao je da se rad na zapleni ruske imovine nastavlja i da je predloženo da se konfiskuje više od 900 predmeta koji pripadaju ruskoj državi, prenosi RIA Novosti.

"A ako procenimo imovinu ne samo terorističke države, već i njenih stanovnika, onda je reč o 36.000 predmeta koji su podložni zapleni", dodao je Zelenski.

Ukrajinski premijer Denis Šmihal prethodno je rekao da je vlada usaglasila ukaz Zelenskog o konfiskaciji imovine i sredstava Rusije na ukrajinskoj teritoriji.

Reč je o 903 objekta, a prihod će, kako je rekao Šmihal, ići za odbranu i obnovu Ukrajine.

Zelenski je ranije potpisao zakon o prisilnom oduzimanju objekata u vlasništvu Ruske Federacije i njenih stanovnika u Ukrajini i zapretio da će učiniti sve da oduzme imovinu "ruskim propagandistima", ne navodeći o kome je reč.

Prema podacima Biroa za ekonomsku bezbednost Ukrajine, već su zaplenjena ruska i beloruska sredstva vredna više od milijardu dolara.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1066 on: August 06, 2022, 09:14:24 am »




Quote
UK double digit inflation, long and sharp recession




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1067 on: August 06, 2022, 09:38:25 am »




Devizne rezerve Ukrajine smanjene na 22,4 milijarde dolara


Od 1. avgusta 2022. devizne rezerve Ukrajine dostigle su 22,385 milijardi dolara, objavila je Narodna banka Ukrajine (NBU), javlja dopisnik Ukrinforma.

U julu 2022. godine devizne rezerve Ukrajine smanjene su za 2% zbog intervencija Narodne banke i plaćanja po domaćim deviznim obavezama države, koje su uglavnom nadoknađene deviznim pozajmicama u korist vlade.

Generalno, prošlog meseca dinamiku deviznih rezervi odredio je niz faktora, odnosno transakcije NBU na međubankarskom deviznom tržištu.

Na deviznom tržištu, NBU je prodao 2.117,0 miliona dolara i kupio 922,0 miliona dolara da bi popunio rezerve. Na kraju jula, bilans intervencija koje je sproveo NBU bio je negativan i iznosio je 1.195,0 miliona dolara. Pad neto prodaje strane valute je uglavnom rezultat zvaničnog kursa ukrajinske grivne u odnosu na američki dolar korigovan za 25% od 21. jula 2022. (na 36,51 UAH za američki dolar).

Uspostavljanjem novog zvaničnog kursa značajno je smanjena neto tražnja za pojedinačnim bezgotovinskim transakcijama. Od 22. jula do kraja meseca na međubankarskom deviznom tržištu dnevno je zabeležena neto ponuda od 40 do 70 miliona dolara.

Smanjenju pritiska na devizne rezerve doprinelo je i smanjenje monetarnog finansiranja na 30,0 milijardi UAH u julu (sa 105,0 milijardi UAH u junu).

Pored toga, na devizne rezerve su uticale transakcije servisiranja javnog duga i pomoć međunarodnih partnera.

U julu 2022. devizni prilivi na račune NBU Vlade Ukrajine iznosili su 1.563,2 miliona dolara. Konkretno, od Vlade Nemačke dobijeno je ukupno 1.049,1 milion dolara, a od plasmana obveznica domaće države u stranoj valuti 514,0 miliona dolara.

U međuvremenu, ukupan iznos otplate javnog duga u stranoj valuti dostigao je 677,0 miliona dolara. Ukupno 630,0 miliona dolara prebačeno je na servisiranje i otplatu domaćih državnih obveznica, a 47,1 milion dolara – za obračune sa drugim poveriocima.

Takođe, na dinamiku deviznih rezervi uticala je i revalorizacija finansijskih instrumenata usled promene tržišne vrednosti i kursa. Prošlog meseca njihov trošak je smanjen za 107,9 miliona dolara.

Trenutno, međunarodne rezerve Ukrajine pokrivaju 3,5 meseca budućeg uvoza, što je dovoljno za ispunjavanje obaveza Ukrajine i tekućih transakcija ukrajinske vlade i NBU.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1068 on: August 06, 2022, 09:59:27 am »




EU priprema nove predloge za grantove i zajmove za Ukrajinu


Evropska komisija je izradila novi predlog kojim bi se Ukrajini obezbedila finansijska pomoć od 8 milijardi evra kroz mešavinu grantova i zajmova, navodi Politico, pozivajući se na dvojicu zvaničnika EU.

EU bi isplatila do 5 milijardi evra kao dugoročne zajmove na osnovu garancija koje su dale zemlje EU, u skladu sa njihovim doprinosom budžetu bloka. Plaćanje kamata bi se subvencionisalo iz budžeta EU. Preostali iznos, oko 3 milijarde evra, biće obezbeđen kao grantovi, rekli su zvaničnici“, navodi se u izveštaju.

Novi predlog dolazi nakon što je Nemačka odbila da pruži garancije za podršku zajma od 9 milijardi evra za Ukrajinu. Berlin je tvrdio da su grantovi prikladniji za pomoć zaraženoj naciji, koja je već u velikim dugovima. Ranije je Nemačka obezbedila sopstveni grant od milijardu evra.

Iako još nema vremenskog okvira, Komisija ima za cilj da dobije odobrenje Evropskog parlamenta i zemalja EU u septembru kako bi isplata mogla da počne u oktobru, rekao je jedan izvor.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u svom najnovijem video obraćanju osudio je EU zbog kašnjenja pomoći.

Još u maju, lideri EU obećali su da će Kijevu pružiti „do 9 milijardi evra“ makrofinansijske pomoći. Ali do sada je Komisija bila u mogućnosti da isplati samo milijardu evra zajmova podržanih budžetom EU.

Kijev ima budžetski deficit od oko 5 milijardi dolara mesečno od ruske invazije. Pozvala je međunarodne donatore u pomoć kako bi mogla da pokrije osnovne troškove kao što su penzije i plate u javnom sektoru.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1069 on: August 06, 2022, 11:10:25 am »




Saudijska Arabija i UAE spremne


Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), spremne su da "značajno povećaju" proizvodnju nafte.

Ove dve vodeće članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) su spremne na povećanje ako se svet ove zime suoči s ozbiljnom krizom, rekli su upućeni izvori, prenosi hrportfolio.

OPEK+ odlučio je u sredu da poveća proizvodnju nafte za samo 100.000 barela dnevno (bpd), a kao razlog navedeni su smanjeni proizvodni kapaciteti grupe.

Izjava se odnosila na "vrlo ograničenu dostupnost" rezervnih kapaciteta, što znači da se ti kapaciteti drže u rezervi u slučaju "ozbiljnih poremećaja u snabdevanju".

Na prvi pogled čini se da vodeća izvoznica OPEK-a Saudijska Arabija nema gotovo nikakvog prostora za povećanje proizvodnje, kao što je prošlog meseca rekao francuski predsednik Emanuel Makron u razgovoru s američkim predsednikom Džoom Bajdenom.

Tri izvora, koja su zatražila anonimnost zbog osetljivosti teme, rekla su da bi Saudijska Arabija i UAE mogle proizvoditi "znatno više", ali da će to učiniti samo ako se kriza pogorša.

"Budući da možda ove zime neće biti gasa u Evropi, uz potencijalno ograničenje cene ruske prodaje nafte u novoj godini, ne možemo sada da izbacimo svaki barel na tržište", rekao je jedan od izvora.

Izvori nisu naveli količinu potencijalnog povećanja, ali su rekli da Saudijska Arabija, UAE i neke druge članice OPEK-a poseduju oko dva do 2,7 miliona bpd slobodnih proizvodnih kapaciteta.

"Jedini trenutak kada ćemo moći da dokažemo da imamo više slobodnih kapaciteta je u slučaju dugotrajne krize", rekao je izvor, dodajući da će to biti trenutak kada će članice OPEK-a povećati proizvodnju.

To bi moglo biti već ove zime, rekli su izvori, budući da politički i ekonomski sukob između Rusije, članice OPEK+, i Zapada zbog sukoba Rusije i Ukrajine ne pokazuje znake posustajanja.

Rat u Ukrajini koji je započeo u februaru podstakao je rekordni rast cena gasa u Evropi i podigao je cenu barela nafte na londonskom tržištu na najviši nivo u 14 godina.

Kao rezultat toga, inflacija je dostigla najviši nivo u poslednjih nekoliko decenija, dok su centralne banke počele naglo da podižu kamatne stope.

Ipak, međunarodne cene nafte pale su od kada su u martu bile na vrhuncu, a podaci pokazuju da su ponovno pale nakon što je SAD objavio podatke koji ukazuju na slabu potražnju za gorivom, delimično zbog toga što su visoke cene smanjile potrošnju.

Analitičari smatraju da OPEK+ ne vidi logiku u dodavanju nafte na tržište koje je u padu.

"Postoje sve veći strahovi od urušavanja potražnje, ako se trenutni trend nastavi dodatni bareli bi izvršili neželjeni pritisak na cene i, u isto vreme, nepotrebno iscrpeli sve manje rezervne kapacitete", rekao je analitičar PVM-a Tamas Varga.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1070 on: August 06, 2022, 11:28:13 am »




U Nemačkoj sve više zagovornika nuklearne energije


Velika većina nemačkih građana podržava energetsku politiku vlade, pokazuju rezultati ankete nemačke televizije (ARD).

Čak 71 odsto ispitanika je za to da Nemačka što pre stekne energetsku nezavisnost od ruskih isporuka gasa, a samo 24 odsto smatra da je to pogrešno.

Jedinstvo u tom pogledu vlada u svim slojevima stanovništva i među pristalicama svih partija, osim među članstvom Alternative za Nemačku. Dve trećine članova te stranke smatraju energetski cilj vlade pogrešnim, prenosi Dojče vele (DW).

Po ovom pitanju postoje i regionalne razlike. Na istoku Nemačke, u pokrajinama koje su do 1990. pripadale Nemačkoj Demokratskoj Republici (DDR), podrška vladinom kursu je samo 54 odsto, dok je u zapadnim pokrajinama 76 odsto.

U anketi je postavljeno i pitanje kojim merama bi trebalo steći energetsku nezavisnost. Intenzivnije korišćenje energije vetra zagovara 81 odsto nemačkog stanovništva, a pojačano korišćenje kapaciteta termoelektrana na ugalj 61 odsto.

Isti procenat ispitanika zagovara i privremeno uvođenje ograničenja brzine na nemačkim auto-putevima. Međutim, nemački liberali (FDP) to odbijaju.

Uglavnom stariji građani zagovaraju energiju zasnovanu na uglju i ograničenje brzine, dok mlađi imaju veću distancu prema tim rešenjima. Dobijanje gasa metodom frakinga, odnosno hidrauličkog lomljenja stena, zagovara svega četvrtina ispitanika, nezavisno od starosne dobi.

U Nemačkoj električnu energiju proizvode još samo tri nuklearne elektrane. Planirano je da budu isključene krajem godine. Samo 15 odsto građana smatra da je to ispravno, 41 posto anketiranih zagovara višemesečno produženje rada tih elektrana, dok isti postotak želi generalno produženje korišćenja atomske energije.

Dok cene energije rastu, koalicioni partneri u nemačkoj vladi prepiru se oko dodatnih mera za finansijsko rasterećenje građana. Socijaldemokrate i Zeleni zagovaraju takve mere, a diskutuje se o tome da li treba pomoći svima ili samo onima koji malo zarađuju.

U aktuelnoj anketi, 41 odsto ispitanika smatra da je finansijska pomoć potrebna svima, dok je većina od 56 odsto za finansijsko rasterećenje samo onih koji imaju niska primanja. Jedino sledbenici liberala i Alternative za Nemačku većinski žele da se mere pomoći primene na sve, bez obzira na visinu njihovih prihoda.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1071 on: August 06, 2022, 11:30:05 am »





Putin: Evropljani bi trebalo da budu zahvalni


"Evropski partneri treba da budu zahvalni Turskoj za nesmetan tranzit gasa iz Rusije."

To je rekao predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa turskim kolegom, predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, u Sočiju, prenosi Sputnjik.

Prema rečima ruskog predsednika, Turski tok (TurkStream) je među najvažnijim rutama za isporuku ruskog gasa u Evropu i funkcioniše bez problema.

"Ne mislim samo na isporuke za potrošače u Turskoj, već, želim da ponovim, i za potrošače u Evropi. Zato mislim da evropski partneri treba da budu zahvalni Turskoj što je obezbedila nesmetan tranzit našeg gasa na evropsko tržište", rekao je Putin.

"Turski tok…, za razliku od svih drugih ruta naših snabdevanja ugljovodonicima, radi kako treba, radi ritmično, bez ikakvih kvarova", rekao je Putin i dodao da Rusija izvozi velike količine gasa, nafte i uglja u Tursku.

"Uz vaše direktno učešće i uz posredovanje sekretara UN-a [Antonija Gutereša], pitanje u vezi sa snabdevanjem ukrajinskog žita iz crnomorskih luka je rešeno. Isporuke su već počele. Želim da vam se zahvalim na tome i zbog činjenice da je doneta paketna odluka o snabdevanju, neprekidnim isporukama i ruske hrane i ruskog đubriva na svetska tržišta", rekao je Putin.

Sa svoje strane, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da će razgovori u Sočiju sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom otvoriti novo poglavlje u saradnji Moskve i Ankare.

"Verujem da će naši razgovori otvoriti novu stranicu u odnosima dve zemlje. Ovde uključujem pitanja energetske saradnje, pitanja izvoza žitarica u Crnom moru, turizma, regionalna pitanja", rekao je Erdogan.

Posle razgovora dvojice predsednika u četiri oka, njima će se pridružiti delegacije.

U turskoj delegaciji su i ministar spoljnih poslova, ministar odbrane i šef Obaveštajne službe, a u ruskoj će, između ostalih, biti i čečenski lider Ramzan Kadirov.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1072 on: August 06, 2022, 11:31:58 am »




Zvanično, EU usvojila – zavrće se slavina


I to kako bi uštedele gorivo za zimu zbog neizvesnosti s ruskim isporukama, uprkos protivljenju Poljske i Mađarske finalnoj verziji zakona, izveštava Rojters.

Članice EU su prošle nedelje postigle sporazum o smanjenju potražnje za gasom, u nastojanju da popune skladišta gasa za zimu i pripreme se za moguću potpunu obustavu isporuka iz Rusije. Sporazumom se od svih zemalja EU traži da dobrovoljno smanje potrošnju gasa za 15 odsto, s tim da to može da preraste u obavezu u vanrednim okolnostima, mada uz brojna izuzeća za pojedine zemlje i industrije.

Zemlje EU su danas zvanično usvojile taj zakon što omogućava da se prošlonedeljni dogovor sprovede u delo.

Sve zemlje osim Mađarske i Poljske odobrile su zakon, prema saopštenju Češke Republike, koja je trenutni predsedavajući EU. Pre početka vojne operacije u Ukrajini, Rusija je obezbeđivala 40 posto ukupnih potreba EU za gasom.

Moskva je od tada smanjila dotok gasa u Evropu, što otežava zemljama 27-članog bloka da popune skladišta uoči zime, podstakavši trku za kupovinom neruskog goriva i za preduzimanjem mera za ograničavanje potrošnje gasa.

Mađarska, koja pregovara o kupovini dodatnih količina gasa iz Rusije, bila je jedina zemlja koja se usprotivila sporazumu prošle nedelje, dovodeći u pitanje legitimitet pravila EU koja utiču na energetsku bezbednost zemlje. Poljska je takođe bila protiv konačnog zakona, iako je podržala sporazum prošle nedelje.

Varšava je ocenila da je pravni osnov za taj zakon "defektan" i da bi odluke koje se tiču energetskog miksa država članica trebalo da budu donošene uz jednoglasno odobrenje svih zemalja.

Njihovo protivljenje ipak nije sprečilo usvajanje ovog plana, kojem je bila potrebna podrška najmanje 15 zemalja da bi postao zakon.

Evropska komisija takođe "hitno procenjuje" mogućnost uvođenja ograničenja cena gasa, navodi se u saopštenju, bez preciziranja u kom obliku bi to ograničenje bilo.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1073 on: August 06, 2022, 11:33:51 am »




Siromaštvo u bogatoj Nemačkoj


Nemačka je bogata zemlja, ali statistika neumoljivo otkriva koliko njenih stanovnika tek preživljava.

Prema zvaničnim podacima od četvrtka, oko 13 miliona ljudi, odnosno 15,8 odsto građana, 2021. je živelo u siromaštvu.

Savezni zavod za statistiku kategoriju ugroženih svrstava sa zaradom manjom od 60 odsto prosečne. Udeo te grupe u stanovništvu ostao je praktično nepromenjen od prethodne godine, ali stanje se ipak zaoštrava.

Prosečan neto prihod samca 2021. bio je 15.009 evra, odnosno 1.251 evro mesečno, a za par sa dvoje dece mlađe od 14 godina 31.520 evra ili 2.627 evra mesečno. Siromaštvo više preti ženama nego muškarcima, sa 16,5 i 15,1 odsto. Pritom, rizik raste sa godinama, pa je među starijima od 65 ugroženo 21 odsto žena i 17,4 odsto muškaraca.

Zavod to pripusuje manjim penzijama kod žena, najčešće zbog prekida u radnom stažu zbog odgajanja dece i sličnog.

Deca i mladi još su izloženiji siromaštvu sa 16,2 odsto, a najgore prolaze solo roditelji i porodice sa više od dvoje dece, sa udelom od 26,6 i 23,6 odsto. Najveći udeo među siromašnima u Nemačkoj ipak čine samci, sa 26,8 odsto.

Među nezaposlenima, skoro polovina, njih 47 odsto, nalazila se na granici siromaštva ili ispod nje, kao i petina penzionera.

"Suve brojke ne dočaravaju dramatičnost stanja," ocenila je profesorka socijalnog prava Ane Lence (Anne Lenze). "Siromaštvo mnogo snažnije pogađa one koji su već imali malo."

Ljudi slabih primanjima su već veliki deo morali da odvajaju za stan, račune i hranu i nemaju prostora da se bilo gde stisnu, naprimer odustajanjem od odlaska u restoran ili na odmor, rekla je Lenceova.

Pritom, oni po pravilu žive u slabije izgrađenim stanovima i na grejanje troše nesrazmerno veliki deo zarade. Inflacija će samo da zaoštri stanje i "ljudi lako mogu da skliznu ispod granice preživljavanja," upozorila je profesorka.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1074 on: August 06, 2022, 11:35:49 am »




Nemačka skladišta prirodnog gasa na nešto više od 70 odsto kapaciteta


Nemačka skladišta prirodnog gasa u petak su bila na nešto više od 70 odsto kapaciteta.

Cilj vlade u Berlinu da ih do kraja meseca napuni do tri četvrtine izgleda dobaciv uprkos redukciji isporuke iz Rusije.

Prema onlajn podacima platforme Gasna infrastruktura Evrope, skladišta u Nemačkoj su u petak bila na 70,4 odsto. Novi zakon određuje da skala mora biti na 75 odsto do 1. septembra.

U spletu ruskog napada na Ukrajinu i zapadnih sankcija, Rusija je još u junu počela da zavrće slavine gasovoda ka Evropskoj uniji, pa i Nemačkoj.

Isporuka ključnom arterijom za Nemačku, gasovodom Severni tok 1, od prošle nedelje je na svega 20 odsto kapaciteta.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1075 on: August 06, 2022, 12:24:23 pm »




DW: Nemačka na pragu recesije?


Sve više podataka iz privrede svedoči da se ekonomija u Nemačkoj nalazi u padu a taj trend bi mogao da se pojača u zavisnosti od toga koliko će teška biti zima.

Kako navodi DW, peti put uzastopno nemačka industrija dobila je manje narudžbina nego u prethodnom mesecu. U junu je razlika bila 0,4 odsto u odnosu na maj, što na prvi pogled ne izgleda kao veliki pad, ali u drugom tromesečju se evidentira 5,6 odsto manje posla.

Vodeći ekonomista velike nemacke bankarske kuće Komercbank Jerg Kremer ocenjuje da opasnost od recesije raste.

S tim računaju i drugi ekonomisti, a krizu ocekuje i Dekabank. „Moglo bi da se desi, da se recesija produži sa četvrtog tromesečja ove godine na drugo tromesečje sledeće“, kaže ekonomski strucnjak za rast Andreas Šojerle.

Kako navodi DW, opadanje količine naručene robe, poslova i usluga samo je jedan od znakova sve teže ekonomske situacije, pa tako i visoka stopa inflacije slabi kupovnu moć potrošačca.

"Građani sebi više ne mogu da priušte tako puno i možda i ne žele više da troše“, kaže Šojerle.

Oni ne znaju koji će troškovi još da ih snađu zbog rasta cena energenata u ratu, narocito gasa, a indeks potrošačke klime pokazuje da raspoloženje za potrošnju u Nemackoj krajem jula i dalje opada.

DW napomnje da je sa druge strane i svetska privreda oslabila. To se odnosi pre svega na Sjedinjene Americke Države kao jedno od najvažnijih tržišta za nemacku industriju. Pošto je americka inflacija uznapredovala, tamošnja centralna banka brže uvodi protivmere od Evropske centralne banke.

Osim toga, nesigurnost u snabdevanju gasom tišti i privrednike. „Verovatno nece biti velikih restrikcija naredne zime“, smatra Šojerle, ali dodaje da će preduzeca najverovatnije štedeti energiju, pa ce manje proizvoditi nego što bi to inace bio slucaj.

Pored toga, niko ne zna koliko snažan će biti povratak pandemije naredne zime, jer je privreda pogođena povećanim odsustvom radne snage zbog bolovanja.

DW navodi da opada i optimizam preduzetnika. Indeks poslovnog raspoloženja pokazuje da se situacija sa potražnjom u julu pogoršala u odnosu na juni.

Jerg Kremer koji radi za Komercbank kaže da se taj smanjeni nivo ocekivanja pojavljuje u ekonomskoj krizi i odražava „vrlo realne rizike". On je dodao i da se Putin "igra ventilom za gas, i tako podstice strah od krize".

„Taj rat živaca u vezi sa gasom utice na nesigurnost preduzeca koja onda postaju oprezna prilikom narucivanja", naveo je on.

Čuje se i argument da bi mušterije mogle da storniraju narudžbine ili da ih odlože čime bi se postepeno mogla potrošiti velika rezerva nagomilanih narudžbina iz pandemijskih vremena.

Recesija je dakle skoro neminovna, ocenjuje se u tekstu i dodaje da ona ne bi smela biti tako velika i duboka kao za vreme svetske finansijske krize ili tokom prvih meseci korone.

„Nemacka privreda bi mogla da opadne najviše za oko 0,4 odsto", procenjuje Šojerle.

Ali ni oporavak nakon toga nece biti tako snažan. Jer problem nedovoljne snabdevenosti gasom ostaje. I u zimu naredne godine može se racunati sa većim opterecenjem.

A to bi moglo delove nemacke industrije ponutkati da neke svoje pogone premeste u inostranstvo, tamo gde je energija jeftinija i stoji na raspolaganju. Trenutne poteškoće mogu dovesti i do dugorocnih strukturnih promena u privredi, zaključuje DW.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1076 on: August 06, 2022, 01:01:06 pm »




Liza Trus upozorila Veliku Britaniju da će se suočiti sa „teškom zimom“


Britanija se suočava sa „teškom zimom“ usred rastućih cena goriva i hrane, priznala je u petak kandidatkinja za premijera Liz Trus, dodajući da „uobičajene politike ne funkcionišu“ i stoga treba preduzeti posebne mere da se spreči recesija.

U intervjuu za Skaj njuz, nada rukovodstva Torijevaca dotakla se rastuće energetske krize, koja je pogoršana antiruskim sankcijama i smanjenjem isporuke ruskog prirodnog gasa Evropi. Iako Velika Britanija ne zavisi direktno od Moskve u pogledu goriva, još uvek pati od rastućih cena energije i rasta troškova života.

„Znam da će biti teška zima, želim da učinim sve što mogu da budem siguran da ćemo osloboditi rezerve gasa u Severnom moru“, rekao je Trus, koji trenutno obavlja funkciju ministra spoljnih poslova.

Kriza energije i troškova života u Velikoj Britaniji nastavlja da se intenzivira, a očekuje se da će godišnji računi domaćinstava ove zime premašiti 3.300 funti (3.971 dolara), prema energetskim konsultantima Kornvol insajt. Čak šest miliona britanskih domaćinstava moglo bi biti podvrgnuto nestanku struje ove zime ako prestanu isporuke ruskog gasa Evropi, objavio je u nedelju The Times, pozivajući se na dokument Vajthola.

Kada je reč o pomoći Britancima oko računa za gorivo, Truss je obećao da će uvesti privremeni moratorijum na porez na zelenu energiju.

„Politika uobičajenog poslovanja ne funkcioniše, moramo da uradimo više i zato sam odlučan da reformišem ekonomiju i zadržim poreze niskim“, objasnio je Trus, koji je ranije obećao smanjenje poreza od 30 milijardi funti.

Između ostalih prioriteta, ona je govorila o snižavanju troškova nacionalnog osiguranja koje bi, prema njenom mišljenju, „stavilo više novca u džepove ljudi“.

Trussov konkurent, bivši britanski kancelar Riši Sunak, kritikovao je njen fiskalni pristup. On tvrdi da bi predloženo smanjenje poreza moglo dovesti do učvršćivanja inflacije, što bi „bilo neverovatno štetno za milione širom Ujedinjenog Kraljevstva“.

Pobednik trke za vođstvo biće proglašen 5. septembra, nakon glasanja poštom od oko 150.000 članova torijevske partije.

U međuvremenu, predstojeća zima je stvar duboke zabrinutosti i za zvaničnike EU. Ranije ove nedelje, visoki diplomata bloka Žozep Borel upozorio je da bi EU mogla ostati bez gasa tokom predstojeće hladne sezone.

„Evropa se suočava sa savršenom olujom: cene energenata rastu, ekonomski rast pada i dolazi zima“, rekao je on.

Ruski predsednik Vladimir Putin odbacio je optužbe Zapada da bi Moskva mogla da prekine isporuke gasa EU, navodeći da je ruski energetski gigant Gasprom „spreman da pumpa koliko je potrebno“, ali da je EU „sama zatvorila sve“. On je ranije nazvao sankcije bloka Rusiji „ludim i nepromišljenim“ i optužio lidere EU da su izvršili ekonomsko „samoubistvo“ po naređenju SAD.

Čak i pre rusko-ukrajinskog sukoba, britanski potrošači su primetili naglo povećanje troškova energije. Granica cena koju je regulator Ofgem objavio početkom februara, a koja je stupila na snagu u aprilu, označila je povećanje od 54% u odnosu na prethodnu stopu.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1077 on: August 07, 2022, 07:16:48 am »




U Ukrajini zaplenjena ruska imovina vredna 765 miliona dolara





Medvedev: "Oni nama uzimaju imovinu na papiru, a mi njima na zemlji"


Zamenik rukovodioca Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev prokomentarisao je izjavu predsednika Ukrajine Vladimira Zelenskog.

Medvedev je prokomentarisao izjavu o tome kako je Kijev konfiskovao rusku imovinu u vrednosti od 765 miliona dolara rekavši da Kijev to radi "na papiru“, dok ruska vojska to sprovodi "na zemlji“.

"Oni nama uzimaju imovinu na papiru, a mi njima na zemlji. Pitanjem konfiskacije kriminalno stečene imovine kijevskog režima i njihovim povratkom u ruke Rusije uspešno se bave naše oružane snage“, napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu. Podsetimo, Vlada Ukrajine je usvojila dekret Zelenskog o konfiskaciji imovine i aktive Ruske Federacije, a reč je o 903 objekta i 765 miliona dolara. Takođe je rekao i da će sva ta sredstva Kijev upotrebiti za odbranu i oporavak zemlje.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1078 on: August 07, 2022, 07:32:41 am »




Kijev: U Ukrajinu stigao prvi strani brod od pocetka rata


Prvi inostrani brod stigao je danas u Ukrajinu otkako je počeo rat u Ukrajini u februaru i biće natovaren žitaricama, rekao je ukrajinski ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov.

On je u komentaru na Fejsbuku naveo da se teretni brod koji plovi pod zastavom Barbadosa nalazi u ukrajinskoj luci Černomorsk, preneo je Rojters.

Ove nedelje isplovio je i prvi brod iz Ukrajine sa žitaricama nakon nedavnog sporazuma Rusije i Ukrajine o deblokadi luka, a išao je preko Turske ka Libanu.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1079 on: August 07, 2022, 11:05:22 am »




Druga ukrajinska luka nastavlja sa radom sledeće nedelje


Sledeće nedelje ukrajinska luka Pivdenji počeće sa radom u okviru „inicijative za žito“, rekao je zamenik ministra za infrastrukturu Musatafa Najjem u objavi na Fejsbuku.

„Sledeće nedelje planiramo da u „inicijativu za žito“ dodamo luku Pivdenji. Operativni koridor tri luke – Odesa, Černomorsk i Južni – omogućiće nam da u roku od mesec dana dostignemo 3 miliona tona ukrajinskog izvoza poljoprivrednih proizvoda“, napisao je Najjem.

Do sada su četiri broda natovarena žitom napustila dve ukrajinske luke. Jedan je krenuo iz luke Odesa, a tri iz luke Černomorsk.

Kako je ranije saopšteno, 22. jula potpisan je sporazum o izvozu žitarica i drugih životnih namirnica iz ukrajinskih luka nakon kvadrilateralnog sastanka Ukrajine, Turske, UN i Rusije u Istanbulu.

Prvog avgusta, prvi put od početka rata 24. februara, brod koji je prevozio više od 26.000 tona ukrajinskog kukuruza napustio je luku Odesa.


izvor
Logged
Pages:  1 ... 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 [72] 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 ... 131   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 22 queries.