PALUBA
March 28, 2024, 02:06:44 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 [75] 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 ... 131   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 179613 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #1110 on: August 10, 2022, 07:52:41 pm »


Odluka bi takođe mogla da zakomplikuje povratak četiri aviona Viz Era koji su u Ukrajini gde su "zaglavili" nakon zatvaranja vazdušnog prostora u vreme ruske vojne operacije.

Ma te avione će Ukrajina "demokratski" preuzeti za sebe, dakle ukrasti.
Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 174


« Reply #1111 on: August 11, 2022, 12:22:48 am »


Odluka bi takođe mogla da zakomplikuje povratak četiri aviona Viz Era koji su u Ukrajini gde su "zaglavili" nakon zatvaranja vazdušnog prostora u vreme ruske vojne operacije.

Ma te avione će Ukrajina "demokratski" preuzeti za sebe, dakle ukrasti.

Ne vjerujem da ce  se Ukr Vllada usuditi konfiscirati Wizz Air-ove avione. Treba pogledati vlasnicku i strukturu top-managementa. Bilo bi to pucanje u nogu..

Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1112 on: August 11, 2022, 07:39:06 am »




Poverioci Ukrajine pristali na dvogodisnje zamržavanje duga


Prekomorski kreditori Ukrajine podržali su zahtev Kijeva za dvogodišnje zamrzavanje isplate skoro 20 milijardi dolara u međunarodnin obveznicama, pokazuje današnji odgovor na regulatorni podnesak, što će omogućiti da Ukrajina izbegne neredovnost u otplatama dugovanja.

Skoro šest meseci od početka rata u Ukrajini, bez nagoveštaja da će mirovni sporazum ili prekid vatre biti uskoro postignuti, poverioci oko 75 odsto nerešenog, aktivnog dugovanja Ukrajine pristali su na zahtev Kijeva, prenosi Rojters.

"Ukrajina će uštedeti skoro 6 milijardi dolara na otplatama što će nam pomoći da održimo makrofinansijsku stabilnost, ojačamo održivost nacionalne ekonomije i poboljšamo moć naše vojske", ukazao je ukrajinski premijer Denis Šmihal u današnjem saopštenju.

Stjuart Kalverhaus, glavni ekonomista londonske konsultantske firme Telimer ocenio je da dvogodišnje zamrzavanje duga ima smisla jer čak i ukoliko bi se rat uskoro završio situacija u Ukrajini se ne bi poboljšala "preko noći".

"Poverioci su čak bili iznenađeni što je Ukrajina odlučila da sve do sada bude aktivna sa obveznicama", rekao je Kalverhaus.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1113 on: August 11, 2022, 08:17:28 am »




SAD: Potrošačke cene nepromenjene, cena benzina pada


Potrošačke cene u SAD ostale su nepromenjene u julu zbog naglog pada cene benzina, što je predstavljalo prvi značajan znak olakšanja za umorne Amerikance koji su gledali kako inflacija raste u poslednje dve godine.

Indeks potrošačkih cena (CPI) ostao je nepromenjen prošlog meseca nakon što je u junu porastao za 1,3 odsto, saopštilo je Ministarstvo rada u sredu u pažljivo praćenom izveštaju koji je ipak pokazao da su osnovni inflatorni pritisci i dalje povišeni dok Federalne rezerve razmatraju da li da prihvate još jedan veliki interes povećanje stope u septembru.

Očitavanje je bilo najveće usporavanje rasta cena iz meseca u mesec od 1973. godine i usledilo je za petama pada cene benzina od oko 20% od sredine juna. Cene pumpi su skočile u prvoj polovini ove godine zbog rata u Ukrajini, dostigavši rekordno visok prosek od više od 5 dolara po galonu 14. juna, prema grupi za zastupanje automobilista AAA.

Ekonomisti koje je anketirao Rojters prognozirali su rast mesečnog CPI od 0,2 odsto u julu. Fed je nagovestio da će biti potrebno nekoliko mesečnih padova rasta CPI pre nego što odustane od pooštravanja agresivne monetarne politike koju je sproveo kako bi ukrotio inflaciju koja je trenutno na visokom nivou od četiri decenije i sveo je na cilj od 2%.

Ali podaci o CPI nižim od očekivanog izazvali su snažan rast na tržištima akcija, sa indeksom S&P 500 (.SPKS) koji je porastao za oko 2% u ranom popodnevnom trgovanju. Investitori su odmah umanjili opklade da će Fed izvesti treće uzastopno povećanje stope od 75 baznih poena na sastanku od 20. do 21. septembra, umesto da vide da će se američka centralna banka verovatno odlučiti za povećanje od pola procenta.

„Ovo još nije značajan pad inflacije koji Fed traži. Ali to je početak i očekujemo da ćemo videti šire znake ublažavanja cenovnih pritisaka u narednih nekoliko meseci“, rekao je Pol Ešvort, glavni američki ekonomista u Capital Economics.

Potrošačke cene u SAD su rasle zbog brojnih faktora, uključujući zategnute globalne lance snabdevanja, ogromne vladine podsticaje na početku pandemije COVID-19 i rusku invaziju na Ukrajinu.

Hrana je jedna komponenta indeksa potrošačkih cijena koji je ostao povišen u julu, porastao je za 1,1% nakon povećanja od 1,0% u junu.

Cena benzina je u julu pala 7,7 odsto.

Tokom 12 meseci do jula, CPI je porastao za 8,5% slabijih nego što se očekivalo, nakon rasta od 9,1% u junu. Osnovni inflatorni pritisci, koji isključuju isparljive komponente hrane i energije, takođe su pokazali neke zelene izdanke uprkos tome što su ostali jaki.

Takozvani osnovni CPI porastao je za 0,3% u julu, što je najniži nivo u poslednjih 10 meseci, nakon što je u junu porastao za 0,7%, čemu je pomogao pad cena avio karata od skoro 8%, ali je i dalje porastao za 5,9% u 12 meseci do jula. , što odgovara tempu u junu.

Inflacija u troškovima zakupnine i vlasničke ekvivalentne zakupnine primarnog stanovanja, koju bi vlasnik kuće dobio od iznajmljivanja kuće, rasla je skoro istim tempom kao u junu. Troškovi skloništa čine oko 40% osnovne mere CPI.

Alternativna mjera potrošačkih cijena koju je sastavio Cleveland Fed bila je manje ohrabrujuća. Srednji CPI, koji se smatra dobrim prikazom širine cenovnih pritisaka u privredi, porastao je 6,3% na godišnjem nivou u julu, u poređenju sa 6% u junu, posebno je izvijestila regionalna Fed banka u srijedu.

Inflatorni pritisci su donedavno bili koncentrisani na robu, ali su potrošači preusmerili potrošnju na usluge kako je pandemija popustila. Kreatori politike FED-a se plaše da će ubrzanje inflacije u uslužnom sektoru biti teže razotkriti.

Bilo je malo olakšanja na tom frontu, jer su cene usluga isključujući artikle vezane za energiju rasle po 5,5% godišnje stope u julu, istim tempom kao i prethodnog meseca, iako je došlo do pada mesečnog očitavanja.

„Iako je julski izveštaj o indeksu potrošačkih cena ohrabrujući, inflatorni pritisci su i dalje jaki, posebno u sektoru ključnih usluga, uz još uvek stabilna povećanja cena stambenih najma“, rekla je Keti Boštjančić, glavni američki ekonomista u Okford Economics.

Izuzetno zategnuto tržište rada povećava plate, što zauzvrat doprinosi višim cenama usluga. Odvojeni izveštaj Ministarstva rada u sredu pokazao je da su realne prosečne nedeljne zarade porasle za 0,5 odsto u julu, što je prvo mesečno povećanje od septembra prošle godine i najveći rast od januara 2021.

Ekonomija je prošlog meseca stvorila neočekivano snažnih 528.000 radnih mesta, stopa nezaposlenosti je pala na najniži nivo pre pandemije, a rast plata je iznenađen naopako, objavilo je prošlog petka Ministarstvo rada u mesečnom izveštaju o zapošljavanju koji otežava Fed-u da uskoro dovesti ekonomiju u ravnotežu.

Zategnutost tržišta rada je takođe podvučena činjenicom da, iako je broj radnih mesta u SAD pao na devetomesečni minimum u junu, i dalje je bilo skoro dva radna mesta na svaku nezaposlenu osobu.

Fed je povećao referentnu kamatnu stopu za 225 baznih poena od marta uprkos strahovima da bi nagli rast troškova zaduživanja mogao da odvede ekonomiju u recesiju.

Američka ekonomija se neočekivano smanjila u drugom tromesečju, pri čemu je potrošačka potrošnja rasla najsporijim tempom u poslednje dve godine, a poslovna potrošnja opala.

Drugi uzastopni kvartalni pad bruto domaćeg proizvoda uglavnom je odrazio umereniji tempo akumulacije zaliha od strane preduzeća.

Taj trend je istaknut u izveštaju Ministarstva trgovine u sredu koji pokazuje da su zalihe na veliko u SAD porasle za 1,8 odsto u junu, umesto za 1,9 odsto kako je objavljeno prošlog meseca.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1114 on: August 11, 2022, 08:26:38 am »




Rusija okupira teritorije u Ukrajini sa mineralima vrednim više od 12 triliona dolara


Okupacijom ukrajinskih teritorija Rusija je dobila kontrolu nad nalazištima energenata, metala i minerala u vrednosti od najmanje 12,4 triliona dolara.

„Ukrajinski energetski depoziti, metali i minerali vredni najmanje 12,4 biliona dolara su sada pod ruskom kontrolom“, navodi se u članku Vašington posta.

Napominje se da Ukrajina ima neke od najvećih svetskih rezervi titanijuma i rude gvožđa, polja neiskorišćenog litijuma i ogromna ležišta uglja. Zajedno, vrede desetine triliona dolara.

Kako piše The Vashington Post, u slučaju aneksije teritorija koje je okupirala Rusija, Kijev bi trajno izgubio pristup skoro dve trećine svojih nalazišta, uključujući skladišta prirodnog gasa, nafte i minerala retkih zemalja neophodnih za neke visokotehnološke komponente. što može sprečiti Zapadnu Evropu da traži alternative za uvoz iz Rusije i Kine.

„Pored 63 odsto nalazišta uglja u zemlji, Moskva je zaplenila 11 odsto svojih nalazišta nafte, 20 odsto svog prirodnog gasa, 42 odsto svojih metala i 33 odsto svojih nalazišta retkih zemalja i drugih kritičnih minerala uključujući litijum “, navodi se u članku.

Kako je preneo Ukrinform, Služba bezbednosti Ukrajine je u junu blokirala imovinu rudarskih kompanija ruskog oligarha za više od milijardu grn.

Kabinet ministara uneo je izmene u četiri normativna akta koji regulišu korišćenje podzemlja u Ukrajini.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1115 on: August 11, 2022, 10:04:22 am »




Borelj: Evropljani moraju biti spremni da plate za podršku Ukrajini


Evropljani moraju biti spremni da plate cenu za podršku Ukrajini i očuvanje jedinstva, izjavio je šef evropske diplomatije Žozep Borelj u intervjuu španskom listu „Pais“.

Prema njegovim rečima, ukrajinski konflikt direktno utiče na Evropu.

„Svi vojni konflikti se završavaju pregovorima. To, što mi vojno pomažemo Ukrajinu, ne znači da ne radimo sve što je moguće za pregovore“, podvukao je Borelj.

On je dodao da bi Evropljani trebalo da budu spremni da se suoče sa sukobom koji će dugo trajati u potrazi za političkim rešenjima. Šef evropske diplomatije smatra da zemlje južne Evrope ne bi trebalo da pokazuju nedostatak solidarnosti sa severom u energetskom smislu.

„Španija može mnogo toga da uradi, jer ona ima trećinu celokupnog evropskog kapaciteta prirodnog gasa. Španija može da postane kapija Evrope za gas koji će biti alternativa ruskom gasu“, izjavio je on.

Istog dana, kolumnista „Blumberga“ Havijer Blas je rekao da Rusija trijumfuje na tržištu energetskih resursa. On je istakao da je Rusija, uprkos sankcijama koje su joj nametnute, uspela da u potpunosti povrati svoj tempo proizvodnje nafte, a njeni prihodi od prodaje resursa su rekordni. Prema njegovim rečima, osim ekonomskog progresa Rusija ima uspehe i u politici i da zapadne sankcije nisu na nju uticale, već je samo Zapad postao još više zavistan od ruskih energenata.

„Blumberg“ je 8. avgusta, pozivajući se na podatke o kretanju tankera, pisao da države na jugu Evrope i na Sredozemnom moru tajno kupuju naftu iz Rusije. Tako je za nedelju dana, zaključno sa 5. avgustom, obim isporuka sirove nafte iz ruskih terminala u Crnom i Baltičkom moru u italijanske luke dostigao maksimum za sedmonedeljni nivo. Prvi put od aprila je naftu marke „Urals“ kupila i Španija, a isporuka je bila iz Kazahstana.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1116 on: August 11, 2022, 10:21:26 am »




Mislio da je šala: Direktor „Bulgargaza“ na udaru kritika jer nije ozbiljno shvatio odluku „Gasproma“


U Bugarskoj nisu odmah shvatili ozbiljnost odluke „Gasproma“ da obustavi isporuke gasa toj zemlji, piše portal „Dnevnik“.

Zbog toga se nakon poskupljenja gasa na udaru kritika našao i izvršni direktor kompanije Ljudmil Jocov koji je priznao da je mislio da se radi o šali. Kako navodi portal, šef Regulatorne komisije za energetiku i vodne resurse Ivan Ivanov kritikovao je Jocova zbog inertnosti.

„Upozoreni ste, niste verovali, ali je, kao čelnik najveće gasne kompanije u Bugarskoj, trebalo da intervenišete ne samo apelovanjem na Savet ministara“, rekao je Ivanov.

„Iskreno rečeno, mislili smo da se radi o šali“, odgovorio mu je Jocov.

Gasprom je od 27. aprila obustavio isporuke bugarskoj kompaniji „Bulgargaz“.

Moskve je tada donela odluku da pređe na obračune u ruskoj nacionalnoj valuti sa neprijateljskim zemljama a Sofija je odbila da energente plaća u rubljama.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1117 on: August 11, 2022, 10:28:42 am »




Blumberg: Uprkos sankcijama Rusija pobećuje na energetskom tržištu


Obim proizvodnje ruske nafte i njene cene na tržištima ukazuju na to da Moskva pobeđuje u konfrontaciji na tržištu nafte, piše kolumnista Blumberga Havijer Blas.

Autor napominje da se to može videti „koji god indikator da koristite“. Prvi pokazatelj je situacija sa obimom proizvodnje nafte u Rusiji. Prošlog meseca ovaj pokazatelj se skoro vratio na nivo sa početka godine, u proseku skoro 10,8 miliona barela dnevno, što je tek nešto manje od 11 miliona u januaru.

„Ovo nije nalet: jul je bio treći uzastopni mesec oporavka proizvodnje nafte“, ističe Blas.

Drugi pokazatelj je cena ruske nafte. U početku je Rusija bila prinuđena da prodaje naftu sa ogromnim sniženjima, ali je poslednjih nedelja Moskva povratila cenovne mogućnosti tako što je iskoristila ograničenu ponudu na tržištu.

„U krajnjem slučaju, sada energetske sankcije ne funkcionišu“, naglašava autor članka.

Poslednji pokazatelj uspeha Rusije je, prema njegovim rečima, politički, a ne tržišni. Tako su zapadni političari još proletos bili optimisti u svojim očekivanjima da će kartel OPEK-a, na čelu sa Saudijskom Arabijom i UAE, odustati od saveza sa Rusijom, ali se dogodilo suprotno. Ubrzo posle posete američkog predsednika Džozefa Bajdena potpredsednik ruske vlade Aleksandar Novak odleteo je u Rijad, a nekoliko dana kasnije OPEK plus je objavio samo blagi porast proizvodnje nafte, ističe Blas.

„Kada u novembru stupe na snagu evropske sankcije na izvoz ruske nafte, vlade u regionu će se suočiti sa teškim izborom, pošto će energetska kriza početi da utiče na potrošače i preduzeća“, upozorava autor.

Kako kolumnista primećuje, kombinacija hladnog vremena, naglog povećanja potražnje za električnom energijom i inflacije kasnije ove godine mogla bi da potkopa podršku Zapada Ukrajini.

Evropski političari koji su jurili međunarodno odobravanje demonstrirajući podršku Kijevu možda neće toliko želeti da finansiraju mere za sprečavanje nestašice energije, zaključio je Blas.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1118 on: August 11, 2022, 10:34:10 am »




Spoljnoekonomski suficit Rusije skoro 200 milijardi dolara


Spoljnoekonomski suficit Rusije, koji se odnosi na promet robe i usluga u periodu januar-jul, porastao je dva i po puta, što na godišnjem nivou iznosi 192,4 milijardi dolara, navodi se u materijalima Centralne banke Rusije.

„Dinamika računa platnog bilansa određena je proširenjem pozitivnog salda ukupnog bilansa stanja robe i usluga. To je rezultat značajnog rasta obima izvoza robe i smanjenja vrednosti robe koja se uvozi“, istakla je Centralna banka Rusije.


izvor
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #1119 on: August 11, 2022, 11:57:27 am »




Spoljnoekonomski suficit Rusije skoro 200 milijardi dolara


Spoljnoekonomski suficit Rusije, koji se odnosi na promet robe i usluga u periodu januar-jul, porastao je dva i po puta, što na godišnjem nivou iznosi 192,4 milijardi dolara, navodi se u materijalima Centralne banke Rusije.

„Dinamika računa platnog bilansa određena je proširenjem pozitivnog salda ukupnog bilansa stanja robe i usluga. To je rezultat značajnog rasta obima izvoza robe i smanjenja vrednosti robe koja se uvozi“, istakla je Centralna banka Rusije.


izvor

Али је криза у многим гранама привреде Русије очигледна. Хиљаде људи свакодневно остају без посла, хиљаде фирми се гасе.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1120 on: August 11, 2022, 03:15:01 pm »




Obnova Ukrajine će biti mnogo šira od "Maršalovog plana"


Obnova Ukrajine će biti mnogo šira od "Maršalovog plana" i koštaće milijarde dolara, dok se zaključenje mira nalazi isključivo u kompetenciji Ukrajinaca, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc na konferenciji za štampu.

„Samo ukrajinski predsednik, vlada, parlament, ukrajinski narod mogu da kažu: ovo je odluka koju smatramo ispravnom. Na osnovu toga, prinudni mir neće biti uspešan... Ovo je očigledno, sa moje tačke gledišta, I zato postoji velika potreba da nastavimo da finansijski i vojno podržavamo Ukrajinu, isporukama oružja, kao što smo to činili do sada. I istovremeno, moramo da se pozabavimo pitanjem rekonstrukcije – infrastrukture, zgrada, institucija... Ove dramatične ruševine, koštaće milijarde“, rekao je Šolc, dodajući da je „to ogroman zadatak koji se vrlo slobodno opisuje kao veliki ’Maršalov plan’“.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1121 on: August 11, 2022, 04:40:20 pm »




Šolc: EU mora solidarno da se bori s energetskom krizom


Nemačka odlučno podržava evropsku solidarnost u borbi s energetskom krizom naredne zime, izjavio je kancelar Olaf Šolc.

„EU mora solidarno da dejstvuje u ovim teškim vremenima, to je nešto na šta se eksplicitno obavezujem. Smatram da kao najveća zemlja, s najvećom ekonomijom i najvećom populacijom u srcu Evrope, imamo posebnu odgovornost“, rekao je Šolc na konferenciji za novinare u Berlinu, prenosi Rojters.

Dodao je da Nemačka „ne može da igra igre s Briselom da bi zadovoljila domaću javnost“.

„Mi smo ti koji moramo da damo svoj deo doprinosa kako bi se ostvario napredak i održivost u Evropi. To je nešto što podržavam“, rekao je nemački kancelar.

Šolc je naglasio da je energetska tranzicija na obnovljive izvore glavni prioritet njegove zemlje, poručivši da Nemačka neće usporiti svoje aktivnosti u nastojanju da postane nezavisna od fosilnih goriva.

Šef nemačke vlade se, takođe, založio za izgradnju gasovoda od Portugalije preko Španije i Francuske do centralne Evrope, kako bi se EU oslobodila energetske zavisnost od Rusije.


izvor
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #1122 on: August 11, 2022, 04:46:47 pm »

Али је криза у многим гранама привреде Русије очигледна. Хиљаде људи свакодневно остају без посла, хиљаде фирми се гасе.

Руси ће морати да пронађу начин да запосле ове људе. Огроман суфицит им омогућава да субвенционишу привредни развој. Вишак енергената им омогућује да оборе цене нафте, гаса и угља који се користе у привреди.

Мислим да су још увек у шоку, јер нису очекивали овај ниво санкција, као ни то да ће санкције потрајати. Сада је извесно да се ствари неће никада вратити ”у нормалу” и да ће морати да живе с тим. Када се ослободе тог шока, прорадиће креативност. Нпр. не постоји рационалан разлог да Руси не доведу неког кинеског или индијског произвођача да обнови производњу у ауто индустрији.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1123 on: August 12, 2022, 09:55:17 am »




Nastavljena isporuka nafte kroz ukrajinski deo cevi Druzhba


Od 11. avgusta nastavljen je tranzit nafte kroz ukrajinski krak naftovoda Druzhba ka Mađarskoj i Slovačkoj, navodi NjSC Naftogas Ukrajine, prenosi Ukrinform.

Napominje se da je tranzit nafte kroz ukrajinski krak naftovoda Družba za Mađarsku i Slovačku nastavljen od 11. avgusta.

„Ukrtransnafta trenutno nema informacije o plaćanju tranzita iz Češke. Ukrtransnafta nije dobila zvaničan dopis Transnjefta da će kompanija Mero, koja upravlja deonicom naftovoda Druzhba u Češkoj, platiti tranzit do ove zemlje“, napominje Naftogas.

Kompanija je podsetila da je 4. avgusta Ukrtransnafta nasilno zaustavila tranzit ruske nafte kroz ukrajinski deo magistrale Druzhba. Ugovor između Ukrtransnafte i PJSC Transnefta o pružanju usluga otpreme predviđa 100% avansno plaćanje, dok ruska kompanija nije obezbedila takvo plaćanje.

Mađarska naftna kompanija MOL, koja je glavni potrošač nafte koja se otprema kroz južni krak Družbe, preuzela je inicijativu da plati tranzit ruske nafte. Ukrtransnafta je 10. avgusta primila uplatu od MOL-a.

Kako je saopšteno, ruski monopol naftovoda Transnjeft saopštio je da je Ukrajina obustavila isporuke ruske nafte južnoj Evropi od početka avgusta zbog nemogućnosti ruske strane da plati usluge zbog zapadnih sankcija.

Evropska unija je u junu usvojila šesti paket sankcija protiv Ruske Federacije, koji predviđa odbijanje ruske nafte, sa izuzetkom isporuke Mađarskoj i Slovačkoj.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1124 on: August 12, 2022, 10:52:02 am »





Banka pristaje da obradi plaćanje tranzita ruske nafte u centralnu Evropu


Evropska banka pristala je da obradi plaćanje za tranzit ruske nafte kroz Ukrajinu, saopštila je slovačka rafinerija Slovnaft i drugi izvor upoznat sa tim, otklanjajući uzrok obustave isporuke nafte centralna Evropa prošle nedelje, prenosi Rojters.

Plaćanje, ako ga sve strane potvrde, predstavljalo bi korak ka obnavljanju dotoka nafte u Češku nakon jednonedeljnog zastoja i stvorilo bi uslove za buduća plaćanja za tranzit u region.

U utorak je ruski monopol naftovoda Transnjeft saopštio da su isporuke preko naftovoda Druzhba obustavljene u Češku Republiku, Mađarsku i Slovačku od 4. avgusta jer su sankcije Zapada sprečile plaćanje tranzitnih taksi iz Moskve u Ukrajinu.

Tokovi ka Mađarskoj i Slovačkoj ponovo su pokrenuti u sredu nakon što su mađarska rafinerija MOL i njena slovačka jedinica Slovnaft našli rešenje tako što su sami platili naknadu ukrajinskoj tranzitnoj kompaniji Ukrtransnafta, ali snabdevanje Češkom Republikom nije nastavljeno.

„Prema našim informacijama, banka je ponovo razmotrila prvobitno blokiranu naplatu tranzitne naknade između tranzitnih kompanija i na kraju je prihvatila“, rekao je portparol Slovnafta Anton Molnar.

„Ovo potvrđuje da je ovako postavljen okvir funkcionalan i da može biti dugoročno rešenje“, rekao je on.

Drugi izvor upoznat sa ovim pitanjem rekao je da je plaćanje deblokirala holandska banka ING i da bi tokovi u Češku trebalo da budu nastavljeni do subote.

ING je odbio da komentariše.

Ukrtransnafta i Transnjeft nisu odmah odgovorili na zahteve za komentar.

Zemlje Centralne Evrope delimično zavise od ruske nafte i u velikoj meri zavise od ruskog gasa, i obezbedile su izuzeća od dolazeće zabrane Evropske unije na uvoz ruske nafte dok ne prilagode svoje transportne rute i rafinerije za drugu naftu.

Češka rafinerija nafte ORLEN Unipetrol, jedinica poljskog PKN Orlen, odbila je da komentariše.

Češka kompanija za tranzit nafte MERO, koja upravlja češkim delom naftovoda Druzhba, saopštila je da nema informacija o statusu plaćanja.

U četvrtak, predsednik MERO-a Jaroslav Pantuček rekao je da očekuje da će dotok u Češku Republiku biti nastavljen u petak ili subotu nakon što se reši pitanje plaćanja, iako je sugerisao da bi PKN mogao da izvrši zamensku uplatu sličnu MOL-u, što je PKN odbio da potvrdi.


izvor
Logged
Pages:  1 ... 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 [75] 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 ... 131   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 22 queries.