PALUBA
March 05, 2026, 11:38:41 am *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Samohodni raketni sistem 2K12 Kub-M/Kvadrat - Od SFRJ do Srbije", jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ... 217   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 293432 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
babaroga
vodnik I klase
*
Offline Offline

Last Login:March 23, 2025, 04:12:49 pm
Posts: 517



« Reply #40 on: May 17, 2022, 08:35:01 am »



Stigao predlog iz UN Rusiji: Ublažićemo sankcije ako dozvolite izvoz ukrajinske pšenice


Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš traži od Rusije i drugih država da ne sprečavaju izvoz pšenice iz ukrajinskih luka, piše list „Vol strit džurnal“ pozivajući se na diplomatske izvore.

Prema podacima lista, Gutereš traži od Moskve da dozvoli isporuke ukrajinske pšenice u zamenu za mere koje bi olakšale izvoz kalijumovih đubriva iz Rusije i Belorusije.

Na pregovore je pozvana i Turska. Ankara je navela da je spremna da učestvuje u mogućem sporazumu, kao i da se bavi deminiranjem Crnog mora i regulisanjem saobraćaja.

Ujedinjene nacije su nekoliko puta izražavale zabrinutost da bi ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini mogla da dovede do prehrambene krize, pa čak i gladi u brojnim zemljama. Kako je ranije rekao Gutereš, problem gladi u svetu se može rešiti samo povratkom Rusije i Ukrajine na svetsko tržište.


izvor

Sargarepa na stapu...
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467



« Reply #41 on: May 17, 2022, 12:08:45 pm »



Apokaliptično upozorenje bespomoćnog guvernera: "Milioni će postati siromašni"


Guverner britanske centralne banke Endru Bejli poslao je apokaliptično upozorenje zbog sve veće inflacije.

Priznaje da je bespomoćan, a Britance poziva da ne traže veće plate.

Napomenuo je da će rat u Ukrajini još više povećati troškobe života, a posebno je zabrinut zbog cene pšenice i ulja.

"Cene rastu nikad višom stopom u poslednjih 30 godina i učiniće milione ljudi siromašnima. Inflacija će pogoditi potrošnju domaćinstava i uzrokovati porast nezaposlenosti", upozorio je.

Poskupljenje osnovnih namirnica imalo je ogroman uticaj na poskupljenje na proizvodnju hrane širom sveta.

U ukupnoj proizvodnji pšenice na svetu Ukrajina učestvuje sa sedam odsto, ali kada je reč o visokokvalitetnoj pšenici, njen se udeo penje na čak petinu svetske proizvodnje, procena je. Guverner je svoje apokaliptično upozorenje uputio poslanicima, a na pitanje da li se oseća bespomoćno rekao je: "Da".

Guverner Bejli, koji zarađuje 570.000 funti godišnje, rekao je poslanicima da bi ljudi sa visokim zaradama trebalo da razmisle pre nego što traže povećanje plata, javlja Dejli mejl.

"Ali svako mora da donese svoj sud o tome. Nije na meni da idem okolo i govorim ljudima šta da rade", poručio je. Rat u Ukrajini uzrokovao je poremećaje cena na tržištu žitarica, pa treba očekivati njihov rast.

Guverner je odbacio neke tvrdnje o prekasnoj reakciji Centralne banke, ali je priznao da se banka suočava sa najvećim izazovom u poslednjih 25 godina. Iako su mesecima tvrdili da je inflacija prolazna, guverner ne priznaje grešku i navodi da nisu mogli da predvide rat u Ukrajini, prenosi hrvatski portal Dnevnik.

"Došlo je do niza škova u snabdevanju i niza posledica usled rata. Rat se ne može predvideti, to nije ni u čijoj moći", rekao je. Predviđa se da će inflacija ove godine premašiti 10 odsto.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467



« Reply #42 on: May 17, 2022, 12:16:37 pm »



Zapad zabranjuje da se gladni u svetu hrane „totalitarnim žitom“ iz Rusije


Svet će se suočiti s glađu zbog posledica krize u Ukrajini, glasi nimalo optimistični zaključak nemačke ministarke spoljnih poslova Analene Berbok posle trodnevnog zasedanja šefova diplomatije G7. Za sve je, razume se, kriva isključivo Rusija.

Govoreći o potrebi hitne deblokade luke u Odesi, Berbokova je dodala: „Ne treba da budemo naivni. Ovo nije kolateralna šteta, ovo je apsolutno smišljeno oruđe hibridnog rata koji se trenutno vodi.“

O tome da Rusija navodno izaziva svetsku prehrambenu krizu na Zapadu u poslednje vreme priča svako živi, piše komentator RIA Novosti Vladimir Kornilov.

Ako se pritom rezimiraju svi „argumenti“ koji zvuče u prilog ovoj tezi, dobićemo sledeće kontradiktorne izjave i postupke Zapada:

- Rast cena namirnica u svetu je rezultat ratnih dejstava u Ukrajini. Zbog toga se mora nastaviti sa ovim akcijama u nedogled, isporučujući oružje kijevskom režimu.

- Ukrajina je jedan od najvećih snabdevača žitom, a nemogućnost snabdevanja ukrajinskim žitom izaziva njegovu nestašicu. Zbog toga treba blokirati isporuke iz Rusije, koja je još veći snabdevač žitom u svetu.

- Zbog dejstava Rusije neminovna je strašna glas u samoj Ukrajini. Zato hitno treba izvoziti žito i namirnice iz Ukrajine na Zapad.

- Rusija je blokirala isporuku žita pomorskim putem u Afriku i Aziju čijem stanovništvu preti strašna glad. Zbog toga je hitno potrebno blokirati ruske trgovačke brodove kako Rusija ne bi mogla da isporučuje svoje žito u potencijalna žarišta glasi.

- Blokiranje pomorske luke u Odesi, gde su nagomilani milioni tona žita je nedopustivo. Zato hajde da remontujemo ukrajinsku vojnu tehniku u rumunskim lukama i isporučimo je pomorskim putem u Odesu. A u isto vreme treba podržati miniranje luke od strane ukrajinskih trupa kako bi se odbio potencijalni napad Rusije.

Ovo nije preterivanje, ni šala. Takve izjave se mogu čuti na svakom koraku, a često se provlače u istim govorima, člancima i TV emisijama. Na primer, predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski je u više navrata uspeo da u redovno večernje obraćanje ubaci kontradiktorne teze na temu prehrambene krize. On neprestano lije suze zbog nezavidne sudbine afričkih zemalja gde neće stići ukrajinsko žito koje je navodno blokirala Rusija. Ali u svojim govorima odmah poziva: „Neophodno je da svi Evropljani blokiraju luke za sve ruske brodove.“ Odnosno, sudbina gladne Afrike se odjednom potiskuje u zadnji plan.


Posvađali se s logikom

Neposredno nakon pomenutog samita G7, Zelenski je odlučio da podrži njihove zaključke o gladi koja preti planeti i u još jednom noćnom obraćanju izjavio: „Svet je već priznao da ruska blokada naših luka i ovaj rat izazivaju veliku prehrambenu krizu. Ruski zvaničnici još i otvoreno prete svetu da će biti gladi u desetinama država. A kakve bi mogle biti posledice te gladi? Do kakve političke nestabilnosti i do kakvih će migracionih tokova ovo dovesti? Koliko će morati novca da se potroši da bi se prevazišle posledice? To su pitanja na koja će morati da odgovore oni koji koče pakete sankcija protiv Rusije.“

Svesno navodimo ovo „remek delo logike“ dojučerašnjeg komičara u celini, bez skraćivanja i nedorečenosti. Reči Zelenskog o „pretnjama ruskih zvaničnika“ neka idu njemu na dušu. Očigledno je on Berbokovu proglasio za ruskog zvaničnika, jer su se njene reči o svetskoj gladi čule upravo na dan stendap nastupa ovog profesionalnog komičara.
Ali samo povezivanje prehrambene krize s pozivom na uvođenje nove sankcije Rusiji ne smeta ni Zelenskom, ni mnogim drugim zapadnim zvaničnicima. Kako blokada ruske robe i poziv drugim zemljama da se ovome pridruže mogu da ublaže krizu, a ne da je pogoršaju - niko od njih ne objašnjava.

Nije slučajno što je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, Berbokovoj objasnila odgovarajući na njene reči o globalnoj gladi: „Cene rastu zbog sankcija koje je kolektivni Zapad pod pritiskom SAD uveo Rusiji. Ovo je ako se govori o direktnom razlogu. Nerazumevanje ove situacije je znak ili gluposti, ili namernog obmanjivanja javnosti.“

Ali izgleda da je na Zapadu (da ne govorimo o Ukrajini) anatemisan sam pojam uzročno-posledičnih veza. Svako ko zausti da kaže nešto o tome odmah biva proglašen „agentom Kremlja“.

Predsednik SAD je, obraćajući se prošle nedelje američkim farmerima, opet okrivio Rusiju za rast cena namirnica i do te mere se zaneo da je čak proglasio da se Ukrajina bori za mogućnost da „nahrani one koji su širom sveta ostali gladni zbog ruskih zverstava“. Ako je suditi po Bajdenu, za kijevski režim je cilj smanjenje svetskih cena hrane. Odnosno, ne sopstvena korist, ne rentabilnost poljoprivrednih gazdinstava, nego baš sveta misija da se nahrani planeta.

Štaviše, američki predsednik se u ovom govoru nije libio otvorenog falsifikovanja činjenica kada je rekao da je Ukrajina najveći izvoznik pšenice u svetu, dok Rusija navodno zauzima drugo mesto. Što naravno ne odgovara stvarnosti. Ali čak i da se ova tvrdnja prihvati, logično bi bilo pozvati svet da se osigura neometani pristup ruske robe tržištu kako bi se ublažio udar cena i sprečila glad u Africi. Ali ne - po mišljenju Bajdena, samo Ukrajina treba da hrani gladne, nipošto Rusija koja je zapravo apsolutni lider u izvozu žitarica. Biće da hleb od „žita ukrajinske slobode“ može da zasiti bolje nego onaj od „žita ruske autokratije“. Drukčije se ne mogu objasniti istovremeni pozivi da se ukrajinskom pšenicom nahrane gladni u Africi i da se blokiraju isporuke koje nose ruski trgovački brodovi.


„Totalitarno žito"

I tako se kolektivni Zapad ubi smišljajući način kako da maksimalno izveze ukrajinsko žito u inostranstvo. Evropa gromoglasno najavljuje planove za stvaranje „koridora za izvoz žita“ iz Ukrajine. A zarad ovoga spremna je na nezamisliv korak – da se takvi koridori uspostave kroz Belorusiju, na čiju je saobraćajnu blokadu pozivala ista ta Evropa. Koči ih samo jedno: strah da će ukrajinsko žito, prolazeći kroz Belorusiju, na kraju završiti ne u litvanskoj luci Klajpedi, već u ruskim lukama. I nema veze što će dalje ipak ostvariti sveti cilj koji je proglasila Evropa, odnosno da će nahraniti gladne u Africi. Jer to žito će onda postati „totalitarno“, a njime se, kao što je poznato, niko ne može nahraniti.

Evropska komisija je na kraju smislila širok plan uspostavljanja „Puteva solidarnosti“ s ciljem da se maksimalno iskoristi infrastruktura EU za što skoriji transport ukrajinskog žita u Evropu. Ovi napori su se posebno aktivirali u svetlu zabrinutosti za prehrambenu bezbednosti same EU zbog suše u Francuskoj. Inicijative Evrope jezgrovito i slikovito je prokomentarisao ruskih ratni izveštač Aleksandar Koc: „Suština ovih Puteva solidarnosti na kraju se svodi na to da će Ukrajinci ostati bez hrane, a vlada zemlje s novcem. Ali po običaju za sve će biti kriv – Putin.“

I tu dolazimo do najfascinantnijeg paradoksa svih ovih jadikovki kolektivnog Zapada i njemu pridružene Ukrajine povodom nadolazeće gladi u svetu. U želji da za sve nevolje i probleme optuže Rusiju, zapadni analitičari ponekad ne primećuju da su uspeli da u istom članku optuže Rusiju i da tobože blokira izvoz žita iz Ukrajine, i da u toj zemlji stvara preduslove za glad.


Zapadni propagandisti se zapetljali

Fajnenšel tajms je, na primer, već nekoliko puta pribegao analogijama sa „glađu iz vremena staljinizma tridesetih godina“, koju u Kijevu zovu „golodomor“. List pozivajući se na ukrajinske zvaničnike različitih nivoa navodi da je plan Rusije, između ostalog, da organizuje nestašicu namirnica i novu glad u Ukrajini. Optužili su čak rusku državu da navodno nelegalno izvozi ukrajinsko žito u… Aziju i Afriku. Čekajte, da li je cilj Rusije da izazove glad u tim regionima, ili ipak da ih nahrani? Zapadni propagandisti su se skroz zapetljali u želji da okrive Rusiju.

Međutim, ako stvarno veruju da borbena dejstva izazivaju opasnost od prehrambene krize u Ukrajini, logičnije bi bilo da ulože sve napore da njene rezerve žita ostanu u tamo gde jesu. Inače se stvarno mogu ponoviti tragični događaji iz 1932-1933. na koje tako vole da podsećaju svoju publiku ukrajinski i zapadni kritičari Rusije. Jer sada na Zapadu za ondašnju glad krive isključivo Staljina, a „zaboravljaju“ kako su trgovačke kompanije istog tog Zapada tražile od Moskve da ne smanjuje izvoz žita, iako su odlično bili svesni problema s namirnicama u SSSR. Štaviše, SAD su čak pokušale da insistiraju na tome da Moskva smanji površine pod usevima, znajući do kakvih je problema to moglo dovesti. Ali sada krive isključivo sovjetsko rukovodstvo. Kakva analogija s ovim što se sada dešava!

Ili da se setimo nemačke okupacije Ukrajine. Čim su Nemci zauzeli ovu teritoriju u proleće 1918. godine, na zapad su krenuli ešaloni sa žitom, što je na kraju dovelo do strašne gladi u Ukrajini. Apsolutno ista situacija se ponovila 1941. godine, kada su nacisti zauzeli Ukrajinsku SSR. Tada su Nemci pokušavali da iznesu ne samo žito, već i zemlju crnicu.

Sami Ukrajinci su dotle umirali od gladi, ali da li je ikada prosvećena Evropa marila za probleme naroda koje je kolonizovala?

I evo sada smo opet svedoci toga kako na zapad odlaze železničke kompozicije vozeći žito sa Ukrajine, i to u situaciji kad sami zapadni analitičari priznaju da postoji realna perspektiva nestašice namirnica u toj zemlji. Čak i da stvarno počne glad, niko od njih se neće setiti planova Evropske komisije za veliki izvoz žitarica niti sličnih Bajdenovih poziva. Pošto s krivac za sve nedaće Ukrajine već označen –a to je, naravno, Rusija. Ma koliko Moskva da dopremi tamo humanitarne pomoći s namirnicama i ma koliko ukrajinske pšenice da ode na Zapad, za glad će svejedno biti kriva – Rusija.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467



« Reply #43 on: May 17, 2022, 01:18:18 pm »



Nemce inflacija brine više od rata i korone


Rast cena zabrinjava potrošače više nego rat u Ukrajini ili pandemija korone.

Gotovo svaki treći se boji da će morati da promeni svoj stil života. To je rezultat jednog novog ispitivanja javnog mnjenja.

Brz rast cena na mnogim područjima zabrinjava ljude u Nemačkoj više nego išta drugo. Čak više od rata u Ukrajini ili pandemije korone. To pokazuju rezultati jednog reprezentativnog ispitivanja javnog mnjenja koje je sprovela konsultantska firma Mekinzi, koji su upravo objavljeni, prenosi DW.

Oko 40 odsto od oko 1.000 ispitanika navelo je da je njihova najveća briga trenutno – inflacija, 34 procenta navelo je rusku invaziju na Ukrajinu, a samo osam odsto pandemiju kovida 19. Gotovo trećina ispitanih (29%) strahuje da će zbog rasta cena morati da ograniči svoj način života na nekim područjima. Strah od rasta cena naročito je zahvatio ljude s nižim primanjima. Dve trećine ispitanika očekuje da će cene da rastu i u narednih 12 meseci.


Promena izdataka

"Dve godine korone ostavile su traga, ali sada su ljudi, zbog inflacije i ruske invazije na Ukrajinu, postali pesimističniji nego ikad ranije", sumirao je rezultate istraživanja Mekinzijev stručnjak Markus Jakob. Ljudi osećaju više cene i vide da na kraju meseca manje novca ostaje u novčaniku, kaže Jakob.

I oni koji bolje zarađuju menjaju svoje potrošačke navike. Dve trećine ispitanika su u poslednje vreme više novca trošili za hranu, 61 odsto je više trošio za benzin i transport, kao i za energiju. Posledica toga je da je gotovo svaka treća osoba ograničila svoje potrošačke navike. Štedi se pre svega na izdacima za kozmetiku, odeću, zabavu i putovanja.

"Novom štedljivošću posebno su pogođene one oblasti koje su snažno bile ugrožene i zbog pandemije", kaže Mekinzijev stručnjak Simon Land. Ljudi manje troše na tamo gde su u stvari hteli više da troše kad je počela da slabi pandemija – recimo na odlaske u restorane, noćenja u hotelima i zabave. Oko dve trećine potrošača su, prema ovom istraživanju, zbog rasta cena već počele da menjaju svoje potrošačke navike: recimo prelaskom na jeftinije marke ili češćom kupovinom u diskontima. Više od polovine ispitanika navelo je da kod potrošnje energije kod kuće više paze.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467



« Reply #44 on: May 17, 2022, 03:18:48 pm »



SAD predlažu alternativu potpunom naftnom embargu


Zvaničnici američkog ministarstva finansija najavili su danas da će predložiti na sastanku (G7) ove nedelje da evropske zemlje uvedu tarife na rusku naftu.

To bi poslužilo kao brža alternativa potpunom naftnom embargu, javlja Rojters.

Tarifni mehanizam bi bio osmišljen tako da ruska nafte ostane na tržištu, ali da se ograniči iznos prihoda koji Moskvi može da ostvaruje od tog izvoza, rekli su zvaničnici Ministarstva finansija SAD novinarima u Briselu, uoči sastanka ministara finansija G7 i guvernera centralnih banaka koji će se održati kasnije ove sedmice.

Zvaničnici Evropske unije trenutno razmatraju plan o postepenom prekidu uvoza ruske nafte kao odgovor na rat Moskve u Ukrajini, ali zabrinutost istočnoevropskih zemalja članica Unije u pogledu snabdevanja predstavlja veliku prepreku za realizaciju takvog plana, dodaje britanska agencija.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467



« Reply #45 on: May 18, 2022, 07:15:45 am »



"Crno more opasno za plovidbu; Potrebna operacija deminiranja"


Portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov istakao je da su ukrajinske luke minirane, što je opasno za plovidbu.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš zatražio je od Rusije i drugih država da ne sprečavaju izvoz pšenice iz ukrajinskih luka u zamenu za mere koje bi olakšale izvoz kalijumovih đubriva iz Rusije i Belorusije.

"Stvar je u tome da su ukrajinske luke jako minirane i da je more veoma opasno za plovidbu. Tamo je potrebna operacija deminiranja. To je veoma kompleksna operacija, ali za sada opasnost za plovidbu u tim krajevima je veoma, veoma visoka", rekao je Peskov novinarima.

On je potvrdio da se o tome govorilo na nedavnom sastanku predsednika Vladimira Putina sa generalnim sekretarom UN Antonijem Guterešem koji je pokrenuo pitanje o direktnim i indirektnim ograničenjima, uvedenim izvoznicima ruskog đubriva koje predstavljaju veliku opasnost za prehrambenu bezbednost u svetu.

"Naši izvoznici su zainteresovani za realizaciju svojih međunarodnih ugovora, ali, na žalost, uvedene su ove sankcije koje kao bumerang udaraju po celom svetu", dodao je Peskov.

Odgovarajući na pitanje da li je Kremlj spreman da razgovara o slabljenju ograničenja u zamenu za propuštanje brodova, Peskov je podsetio da ih Kremlj nije uvodio.

"Mi tu nema šta da ukidamo, treba da se ukinu ograničenja koja su uvele SAD, evropske države i ostali. Upravo ta ograničenja ne daju da se ide napred“, zaključio je Peskov.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467



« Reply #46 on: May 18, 2022, 10:28:17 am »



Ukrajina izvozi pšenicu u Evropu bez obzira na veliki rizik od deficita


Ukrajina pod pritiskom Evropske unije alternativnim putevima izvozi rezerve pšenice iz skladišta u luci Odesa bez obzira na opasnost da ostane bez nje, saopštio je Sputnjiku bivši saradnik morske luke u Odesi.

„Ograničenja rada luke u Odesi ne dozvoljavaju izvoz velike količine pšenice morskim putem. Pod pritiskom EU razrađen je alternativni put preko luka Reni i Izmail odakle se teret šalje dalje Dunavom. To je radi, uprkos realnoj pretnji deficita pšenice unutar same Ukrajine, ako se uzme u obzir da ove godine postoji realna mogućnost da se žetva ne realizuje“, rekao je sagovornik agencije.

Prema rečima izvora, do 24. februara u Odeskoj luci se nalazilo više od 200.000 tona pšenice. Pretovar žita se odvija na tri terminala kapaciteta 250.000, 110.000 i 200.000 tona.
„Od druge polovine aprila aktivno su počeli da izvoze kontejnere sa robom, kojih je bilo više od 10.000. U martu su kijevske vlasti dale nalog da se zaplene sve zalihe hrane koje su se nalazile u pomorskoj trgovačkoj luci“, dodao je on.

Sagovornik je napomenuo da su situaciju iskoristili vlasnici tereta i kriminalci i dodao da je deo tereta ukraden.

List „Valstrit džurnal“ je 15. maja, pozivajući se na diplomatske izvore, saopštio da generalni sekretar UN traži od Moskve da ne sprečava izvoz žita iz crnomorskih luka Ukrajine, a zauzvrat obećava da će olakšati sankcije koje ograničavaju snabdevanje đubriva iz Rusije i Belorusije. Prema informaciji lista, Turska je izrazila spremnost da pronalaze i neutralizuju morske mine i upravljaju brodovima sa žitom.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je ranije podsetio da je Ukrajina minirala luke i da je ugrozila brodski saobraćaj i podsetio da je pitanje podignuto na sastanku predsednika Rusije Vladimira Putina i generalnog sekretara UN Antonija Gutereša.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467



« Reply #47 on: May 18, 2022, 10:48:25 am »



Rusija će dug izmirivati u rubljama ako SAD blokira druge opcije


Rusija će servisirati obaveze po spoljnom dugu u rubljama ako Sjedinjene Države blokiraju druge opcije, izjavio je danas ruski ministar finansija Anton Siluanov na jednom forumu.

Siluanov je rekao da Rusija neće sebe smatrati neplatišom jer ima novca za plaćanje svojih dugova, prenosi Rojters.

Vašington razmatra da blokira ruski nalog za isplatu duga američkim imaocima ruskih državnih obveznica sledeće nedelje kada ističe grejs period za izmerenje te obaveze, rekao je u utorak jedan zvaničnik američke administracije, što bi se tumačilo da je Moskva pred bankrotom zbog neizmirenja obaveza.,

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467



« Reply #48 on: May 18, 2022, 01:37:58 pm »



Patrušev: Sankcioni rat protiv Rusije mnoge zemlje dovodi na ivicu gladi


Rat sankcijama koji je pokrenut protiv Rusije naglo je destabilizovao socijalno-ekonomsku situaciju u svetu, a mnoge zemlje su na ivici gladi, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev.

„Usled sankcionog rata koji je pokrenut protiv Rusije naglo je destavilizovana socijalno-ekonomska situacija u celom svetu, mnoge zemlje su dovedene na ivicu gladi“, naveo je Patrušev, pozdravljajući učesnike sastanka rukovodilaca Saveta bezbednosti Rusije s šefovima stranih diplomatskih predstavništava u Rusiji.

Prema njegovim rečima, usled uspostavljanja novih centara moći u svetu raste nestabilnost, zato što pojedine zemlje ne žele da izgube svoju geopolitičku dominaciju.

„Upravo su te države, koje ne uzimaju u obzir interese drugih, počele svesno da slamaju sistem međunarodne stabilnosti koji je građen godinama, ignorušući ruske predloge u vezi sa garancijama bezbednosti", rekao je Patrušev.

Prema njegovim rečima, te zemlje su jednostrano poništile niz najvažnijih međunarodnih sporazuma, među kojima su i oni iz sfere kontrole naoružanja.

Istovremeno, kako je naveo Patrušev, promovišu se projekti za formiranje novih zatvorenih političkih blokova u raznim delovima sveta, koji odgovaraju samo maloj grupi zemalja.

„Rezultat je uzdrmana strateška stabilnost u Evropi i na Bliskom istoku, a na udaru je i arhitektura bezbednosti u Azijsko-pacifičkom regionu. Istovremeno, te iste sile uporno devalviraju potencijal međunarodnog prava u težnji da ga zamene nekakvim 'poretkom zasnovanim na pravilima', i to, naravno, pravilima onih koji ih stvaraju, a ne cele svetske zajednice“, konstatovao je Patrušev.

On je dodao da se nastavljaju pokušaji da se podrije ključna uloga Ujedinjenih nacija i niza drugih međunarodnih institucija, pre svega onih koje se bave globalnom bezbednošću i rešavanjem sukoba.

„U takvim uslovima zemlje koje zaista teže da očuvaju stabilnost u interesu cele planete, uključujući Rusiju, predlažu da se izradi mirovni, bezbedni, otvoreni zajednički plan, zasnovan na saradnji, usmeren na socijalno-ekonomski razvoj država i povećanje standarda naroda koji ih naseljavaju, kao i na građenje jedinstvene i nepodeljene arhitekture međunarodne bezbednosti. Ipak, bez usaglašenih dejstava cele svetske zajednice to je teško postići“, naglasio je Patrušev.

Niz zapadnih zemalja uveo je nekoliko paketa sankcija protiv Rusije zbog situacije u Ukrajini. Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev je, govoreći o posledicama sankcija protiv Rusije, rekao da će one dovesti do velike međunarodne prehrambene krize s perspektivom gladi u pojedinim zemljama.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467



« Reply #49 on: May 18, 2022, 02:25:21 pm »




Ovo je petogodišnji grafikon globalnih cena hrane prema UN




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* petogodišnji grafikon globalnih cena hrane prema UN.jpg (59.2 KB, 560x1200 - viewed 6 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ... 217   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 22 queries.