PALUBA
March 28, 2024, 04:03:15 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 131   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 179637 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #15 on: May 12, 2022, 08:11:15 am »



Ukrajina izgubila skoro pet miliona radnih mesta


Procenjuje se da je u Ukrajini od početka ruskog napada izgubljeno 4,8 miliona radnih mesta.

Rat je zatvorio preduzeća, ugušio izvoz i primorao milione ljudi da pobegnu iz zemlje, objavila je danas Međunarodna organizacija rada (MOR).

Gubitak skoro pet miliona radnih mesta, što je oko 30 odsto ukrajinske radne snage pre početka sukoba, mogao bi da se poveća na sedam miliona ako se neprijateljstva nastave, a ukoliko se borbe odmah prekinu, to bi omogućilo brz povratak 3,4 miliona radnih mesta i smanjilo gubitak zaposlenosti na 8,9 posto, navodi se u studiji MOR-a.

Rat bi takođe mogao da utiče na rast nezaposlenost u susednim zemljama, koje prihvataju milione izbeglica i da pogodi ekonomije u centralnoj Aziji, pošto radnici migranti gube posao u Rusiji i vraćaju se kući.

U izveštaju se napominje da je od početka sukoba 24. februara više od 5,23 miliona stanovnika izbeglo iz Ukrajine u susedne zemlje - uglavnom žene, deca i osobe starije od 60 godina.

Od ukupne izbegličke populacije, oko 2,75 miliona je radno sposobno. Od toga, 43,5 odsto, ili 1,2 miliona, bilo je zaposleno i izgubilo je ili napustilo posao, dodaje se dalje.

Kao odgovor na ovaj poremećaj, ukrajinska vlada je uložila značajne napore da obezbedi da nacionalni sistem socijalne zaštite i dalje bude operativan, garantujući isplatu naknada nezaposlenima i interno raseljenim licima koristeći digitalne tehnologije.

MOR takođe navodi da su susedne zemlje, poput Poljske i Rumunije, primile najveći deo izbeglica i upozorava da će dugotrajni sukob vršiti kontinuirani pritisak na tržišta rada i sisteme socijalne zaštite u tim zemljama i da će verovatno povećati nezaposlenost.

"Prema hipotetičkom scenariju, dodavanje ovih izbeglica broju nezaposlenih u Poljskoj povećalo bi stopu nezaposlenosti u toj zemlji sa 3,0 odsto na 5,3 procenta", procenjuje se u studiji.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #16 on: May 12, 2022, 08:18:41 am »




Aprilska inflacija u SAD 8,3 odsto


Potrošačke cene u SAD su usporile rast u aprilu prvi put od avgusta prošle godine.

Stopa inflacije, merena rastom potrošačkih cena, iznosila je u aprilu 8,3 posto u odnosu na isti mesec 2021, objavila je danas američka Kancelarija za statistiku rada.

To je nešto niži rast potrošačkih cena u odnosu na rekord iz marta od 8,5 procenata, ali je i dalje blizu najvišeg nivoa od leta 1982. i nadmašuje prognozu ekonomista koji su u anketi kompanije Dau DŽons predviđali da će aprilska inflacija iznositi 8,1 procenat, prenosi CNBC.

Bazna inflacija, iz koje su isključene promenljive cene hrane i energije, porasla je za 6,2 odsto, naspram prognoziranog povećanja od 6,0 procenata, pomračivšsi nade da je stopa inflacije dostigla vrhunac u martu, dodaje američki medij.

Na mesečnom nivou, američka inflacija je porošlog meseca porasla za 0,3 procenta, dok je stopa bazne inflacije povećana za 0,6 posto.

Rast potrošačkih cena znači da je erozila radničkih zarada nastavljena. Realne zarade, prilagođene za stopu inflacije, opale su za 0,1 posto na mesečnom nivou uprkos nominalnom povećanju prosečne zarade po satu od 0,3 procenta, navodi CNBC.

Realne zarade u SAD su tokom prošle godine pale za 2,6 odsto, iako nominalno prosečne zarade po satu porasle za 5,5 procenata.

Do porasta potrošačke inflacije u aprilu došlo je uprkos padu cena energije za 2,7 posto na mesečnom nivou, pri čemu su cene benzina pale za 6,1 procenat. Indeks cena hrane je porastao za 0,9 odsto u aprilu, što je ograničilo uticaj pada cena energije na opštu inflaciju.

Prema neprilagođenim podacima, cene energije su u aprilu i dalje bile više za 30,3 odsto u poređenju sa istim lanjskim mesecom, dok je hrana skuplja za 9,4 procenta.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #17 on: May 12, 2022, 08:20:13 am »



Inflacija Nemce tera da stegnu kaiš: Evo čega se sve odriču


Ogromna većina Nemaca, njih 85 odsto, strahuje zbog inflacije i planira stezanje kaiša.

Prema istraživanju konsultantske kuće PwC, pre svega nameravaju da se odreknu kupovine nameštaja, elektronike, nakita i sportske opreme.

"Mnogo domaćinstava na povećane troškove života reaguje tako što odustaje od kupovine koju mogu da izbegnu, prvenstveno trajnih dobara poput nameštaja i pojedinih elektronskih proizvoda", rekao je trgovinski ekspert iz PwC-a Kristijan Vulf.

Trećina ispitanika je rekla kako veće životne troškove planira da nadomesti odustajanjem od svake kupovine koju može da izbegne, prenosi agencija DPA.

Istovremeno, ako već moraju da kupe nešto, na primer sportsku opremu, opredeliće se samo za neophodne i jeftinije proizvode, a više od trećine navodi da najbolju ponudu traži po akcijama na internetu.

Dok su vodeći modni brendovi i nadalje popularni, učestala je kupovina polovne odeće, navodi PwC.

Primetan je pad brige i interesovanja za zaštitu životne sredine. "Poskupljenja su u pozadinu potisla aspekt održivosti i cena je sada prioritet", navodi se u izveštaju.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #18 on: May 12, 2022, 08:24:54 am »



Odustajanje od ruskog gasa moglo bi da košta EU 214 milijardi $ više nego što je predviđeno


Aktuelni plan EU za eliminisanje ruskog gasa zamenom od drugih snabdevača mogao bi da košta blok do 214 milijardi dolara više nego što je prvobitno predviđeno.

Tako se procenjuje u današnjem izveštaju kompanije za klimatska istraživanja Ember i organizacije Global vitnes.

Plan Evropske komisije "REPowerEU" koji ima za cilj da Evropu učini nezavisnom od ruskih fosilnih goriva mnogo pre 2030. godine uključuje diverzifikaciju snabdevanja gasom, ubrzanje uvođenja obnovljivih gasova, povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora i zamenu gasa u proizvodnji toplotne i električne energije.

Ovo može da smanji potražnju EU za ruskim gasom za dve trećine pre kraja 2022. godine, smatra Komisija.

Prema istraživanju Embera i Global vitnesa, postojeći plan EU za korišćenje gasa (od alternativnih dobaljača) mogao bi da poveća račun EU za energiju za dodatnih 264 milijarde dolara (250 milijardi evra) do 2030. godine zbog visokih cena gasa, prenosi specijalizovani portal za energetiku oilprice.com.

Plan "REPowerEU" će smanjiti ceh za samo 49 milijardi dolara (47 milijardi evra) po sadašnjim cenama, što znači da bi u konačnom ishodu račun EU bio za 214 milijardi dolara (203 milijarde evra) iznad prvobitnih predviđanja Komisije, saopštile su dve organizacije.

"I dok strategija Evropske komisije ''REPowerEU'' ima za cilj da smanji uvoz ruskog gasa na kontinent, ona se i dalje toliko oslanja na gas da će Evropa biti izložena većem trošku za 34 milijarde evra po cenama projektovanim do 2030, ili za 203 milijarde evra po današnjim cenama gasa“, konstatuje se u studiji.

Sara Braun, viši analitičar u Emberu. kaže da je „igranje na kartu fosilnog gasa gubitna opklada“.

“Visoke i volatilne cene gasa su tu da ostanu i skupo će koštati EU. Novac je bolje potrošiti na tranziciju koja može da obezbedi stabilnu, čistu i dostupnu energiju za sve Evropljane. Naša analiza sada pokazuje da je Komisija u velikoj meri potcenila trošak za potrošače sa daljim oslanjanjem na gas“, zaključuje ona.

Očekuje se da će Evropska komisija sledeće nedelje otkriti detalje svog "REPowerEU" plana, u koji će biti uključeni i obnovljivi izvori energije.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #19 on: May 12, 2022, 11:56:26 am »



I danas - preko 1.100 evra


Cena gasa na evropskom trgovanju i danas se kreće iznad 1.100 dolara za 1.000 kubnih metara, pokazuju podaci sa londonske ICE berze.

Gas za isporuku u junu (fjučers ugovori) trgovan je jutros po ceni od 1.118 dolara za hiljadu kubika na holandskom TTF čvorištu, što odgovara iznosu od 103 evra za megavat-sat (MWh) po trenutnom kursu evra prema dolaru, prenosi Tas s.

Ukupan rast cene gasa na dnevnom nivou iznosi preko 6,0 procenata.

Ukrajinski operater sistema za prenos gasa saopštio je 10. maja da obustavlja tranzit gasa u Evropu preko stanice Sohranovka počev od narednog dana, pozivajući se na višu silu jer, kako navodi Tas s, kompanija navodno ne može da kontroliše gasnu kompresorsku stanicu Novopskov u Luganskoj oblasti, zbog čega će odbiti prijave za transport i neće prihvatati gas iz Rusije.


izvor
Logged
babaroga
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 506



« Reply #20 on: May 12, 2022, 01:55:21 pm »



što odgovara iznosu od 103 evra za megavat-sat (MWh) po trenutnom kursu evra prema dolaru, prenosi Tas s.



Koliko se secam, cena po MWh iz nuklearnih centrala je bila oko $35 USD.... samo kazem....
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #21 on: May 12, 2022, 05:41:26 pm »




"Smak sveta" na tržištu kriptovaluta


Ulagači u kriptovalute ovih dana s nevericom gledaju kako im se munjevito topi vrednost ulaganja.

Cene bitkoina i drugih kriptovaluta prate berzanske indekse, ali uz puno veće gubitke, što definitivno pokazuje da nisu opravdali ulogu čuvara vrednosti u nesigurnim vremenima, piše t portal.

Vol strit je ove godine zahvatila savršena oluja. Strah od visoke inflacije, zaoštrena monetarna politika Feda i preteća recesija pokrenuli su beg ulagača iz rizične imovine i potragu za sigurnijim utočištima. Pomislili biste da je idealno vreme za klađenje na bitkoin kao sklonište od svih navedenih pošasti.

Ipak, u takvim uslovima najpoznatija svetska kriptovaluta izgubila je znatno više nego bilo koji berzanski indeks.

Cena bitkoina samo je u poslednja 24 sata oslabila oko 12 odsto, a u proteklih nedelju dana potonula je više od 30 odsto. Juče je dosegnula minimum na 26.848 dolara, što je najniži nivo od kraja decembra 2020. i 61,1 odsto niže do rekordne vrednosti (69.000 dolara) postignute krajem prošle godine.

Ovo je drugi put ove nedelje da je bitkoin pao ispod 30.000 dolara. Analitičari su taj nivo nazvali ključnom tačkom otpora i zaključili da bitkoin može kolabirati ako ne uspe da se održi iznad 30.000 dolara.

Ostale kriptovalute zabeležile su još veće gubitke. Itirijum, druga po veličini kapitalizacije, izgubila je u nedelju dana oko 36 odsto, a neke valute u top 10, poput solane i kardana, više od 50 posto vrednosti.

Premda se donedavno verovalo da bi kriptovalute mogle biti čuvari vrednosti u nesigurnim vremenima, pokazalo se da je kretanje njihove vrednosti u korelaciji sa kretanjem berzanskih indeksa. Pritom su oscilacije cena na kriptotržištu još snažnije nego na berzanskim tržištima. Poređenja radi, indeks S&P 500 je pao za oko 17 odsto od početka 2022.

Postoji još jedan razlog koji je pojačao intenzitet pada kriptovaluta. Ulagače na kriptotržištu je posebno zabrinuo kolaps valute TerraUSD (UST), trećeg po veličini stejblkoina, kreiranog da održava paritet s dolarom. Decentralizovani, algoritamski stejblkoin podržan kombinacijom digitalne imovine, uključujući bitkoin, trebalo bi da bude čvrsto uravnotežen s dolarom.

Međutim, umesto dolarskih rezervi na kojima se baziraju druga dva vodeća stejblkoina (USD Coin, Binance USD) tera se u velikoj meri oslanja na tržišne sile. Deluje u tandemu sa terinim izvornim tokenom, lunom. Korisnici mogu zameniti lunu u vrednosti od 1 dolara za 1 UST i obrnuto, što teoretski osigurava da njegova cena prati dolar. Međutim, UST-ov dolarski paritet pokazao se ranjivim u razdobljima visoke volatilnosti tržišta. Nakon što je luna izgubila poverenje ulagača i potonula više od 90 odsto srušila se i tera izgubivši više od 50 odsto vrednosti.

Nakon aktuelnih potresa postavlja se pitanje koliko je narušeno poverenje ulagača u ceo koncept kriptovaluta. "Nemamo istorijski presedan za to kako bi bitkoin i druge kriptovalute mogli da deluju ako uđemo u dugotrajno razdoblje u kojem centralne banke aktivno povlače likvidnost", ističe glavni strateg Interaktiv Brokersa Stiv Sosnik.

Problem je u tome što se bitkoin nije pokazao kao zaštita od bilo čega, zaključuje analitičar Forbsa Tejlor Teper. Uostalom, s inflacijom na najvišem nivou u četiri decenije, očekivalo bi se da će valuta koja želi da zadrži svoju kupovnu moć i bude nezavisna od bilo koje centralne banke steći više sledbenika.

Umesto toga, čini se da bitkoin pronalazi pristalice kada cena raste, a gomila paniči kada na tržištu dominiraju prodavci, poput bilo koje druge visokorizične imovine.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #22 on: May 12, 2022, 05:57:22 pm »




Trend svetske cene veštačkog đubriva ...




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* veštačko đubrivo.jpg (60.15 KB, 728x682 - viewed 12 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #23 on: May 13, 2022, 08:02:28 am »



Šefovi diplomatija G7 sastaju se danas u Nemačkoj - blokirano 25 miliona tona žitarica


Ministri spoljnih poslova Grupe sedam (G7) bogatih nacija sastaće se danas u nemačkom letovalištu Vajzenhaus na Baltičkom moru da razmotre pitanje ublažavanja problema prehrambene sigurnosti, jer raste bojazan da bi rat izmedju Rusije i Ukrajine mogao da destabilizuje Moldaviju.

Godišnji sastanak, koji će trajati do subote, okupiće najviše diplomate iz Britanije, Kanade, Nemačke, Italije, Francuske, Japana, Sjedinjenih Država i Evropske unije. U razgovorima će dominirati situacija u Ukrajini i kako upravljati posledicama sukoba koji bi mogao da potraje mesecima, ako ne i duže, izveštava Rojters.

„U ukrajinskoj luci Odesa trenutno je blokirano 25 miliona tona žitarica, koje znače hranu za milione ljudi u svetu kojima je ona hitno potrebna, pre svega u afričkim zemljama i na Bliskom istoku. Zato danas šaljemo jasan signal: vidimo vas, čujemo vas i podržavamo vas“, rekla je nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok novinarima.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #24 on: May 13, 2022, 01:28:52 pm »



Koncern Simens se potpuno povlači iz Rusije


Koncern Simens je objavio da u potpunosti završava svoje poslovanje u Rusiji.

Odluka je firmu već koštala mnogo novca, a očekuju se i dodatni troškovi u budućnosti.

"Osuđujemo rat u Ukrajini i odlučili smo da prekinemo naše poslovne aktivnosti u Rusiji", izjavio je u četvrtak (12.5.) izvršni direktor Simensa Roland Buš, prenosi DW.

Kompanija je već pokrenula odgovarajuće postupke za zaustavljanje proizvodnje, kao i za okončanje svih industrijskih poslova. "Ova odluka nam nije laka", naglasio je Buš.

Simens trenutno proverava koje će to posledice da ima po zaposlene u Rusiji i najavio da će "nastaviti da ih podržava koliko god je to moguće".

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Simens je već bio zaustavio pokretanje novih poslova i međunarodne isporuke u Rusiju i Belorusiju. U te dve zemlje koncern je ostvarivao oko jedan odsto ukupnog prometa.


Mere se već osećaju

Već do sada uvedene mere imaju posledice po poslovanje koncerna u drugom kvartalu poslovne godine 2021-22. koji je okončan krajem marta. Između ostalog, Simens je objavio otpise zarade u iznosu od 0,6 milijardi evra. To se uglavnom odnosi na posao s vozovima. Kompanija računa da će taj gubitak u dogledno vreme da se poveća za još nekoliko stotina miliona evra. Dobit nakon poreza gotovo je prepolovljena na 1,2 milijarde evra.

U prethodnoj godini, Simens je ostvario veliki prihod prodajom proizvođača menjača za automobile Flender. Time je ukupan promet porastao za 16 procenata na 17 milijardi evra.

Roland Buš naglašava da trenutno postoje ozbiljni problemi u poslovanju širom sveta. Uz rat u Ukrajini, osećaju se i posledice pandemije korone. Koncern pokušava da spreči veće poremećaje, mada su povećani rizici u vezi s proizvodnjom elektronskih komponenti, s nabavkom sirovina i logistikom. Uprkos tim naporima, bilo je problema s isporukama komponenti i sistema u sklopu tehnologije automatizacije.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #25 on: May 13, 2022, 02:51:03 pm »



"Potrajaće, a posledice su dugoročne"


Svetski lideri treba da se pripreme na to da će rat u Ukrajini potrajati i da razmotre njegove dugoročne posledice, izjavio francuski ministar spoljnih poslova.

"Sada moramo da se nosimo sa sukobom koji će potrajati, a samim tim i dugoročno da se bavimo posledicama ovog sukoba na međunarodnom nivou, a posebno u oblasti stabilnog snabdevanja hranom", naveo je Žan Iv le Le Drijan, prenosi BBC.

Govoreći po dolasku u Nemačku na drugi dan samita G7, Le Drijan je napomenuo da lideri "sada moraju da se nose sa ratom u Ukrajini kao sa dugotrajnim sukobom koji će izazvati ozbiljne posledice širom sveta".

Francuski ministar spoljnih poslova je dodao da se međunarodni razgovori moraju fokusirati na povećanje cena hrane pošto različite organizacije upozoravaju na globalnu prehrambenu krizu koja proističe iz rata u Ukrajini, navodi BBC.

"Zemlje G7 nisu u ratu sa Rusijom, ali u ovom ratu postoji agresor i žrtva, a mi podržavamo onoga ko je napadnut", izjavio je Le Drijan, prenosi britanska televizija.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #26 on: May 14, 2022, 10:03:07 am »




Drugi najveći proizvođač pšenice na svetu zabranio izvoz


Indija je zabranila izvoz pšenice i ta odluka države stupila je na snagu u petak kasno uveče, saopštila je vlada u Nju Delhiju.

Drugi najveći proizvođač pšenice na svetu pokušava da smanji cenu na lokalnom tržistu.

Isporuke pšenice su dozvoljene samo u slučajevima gde je ranije odobrena prodaja, dodala je vlada, preneo je Rojters.

Kupci iz celog sveta su se okrenuli Indiji oko nabavke pšenice, nakon što je izvoz pšenice iz Ukrajine zaustavljen posle ruskog napada u Ukrajini.


izvor
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #27 on: May 14, 2022, 03:35:18 pm »

Титанијум

У свету се годишње произведе 210 хиљада тона титанијума. Половина од тога у Кини, четвртина у Русији, Казахстану и Украјини. У Јапану се произведе четвртина.

Оних 100 хаубица које су испоручене Украјини су 0.1-0.2% годишње производње титанијума.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #28 on: May 14, 2022, 03:42:10 pm »



Kini ne smeta ukrajinska kriza – spoljnotrgovinski suficit raste


Koliko god da su pandemija i ukrajinska kriza, a posebno sankcije Zapada Rusiji, poremetile pre svega tržište hrane, energenata, veštačkih đubriva, Kina se uspešno nosi sa ovim izazovima koji su dodatno usložili globalne trendove, smatra stručnjak za Kinu, dr Dragana Mitrović. Spoljnotrgovinski pokazatelji o tome su nedvosmisleni.

Ukupan spoljnotrgovinski suficit Kine u aprilu je bio 51 milijardu dolara u odnosu na 47,3 milijarde u martu. Taj martovski je, pak, više nego duplo premašio prognoziranih 22,4 milijarde dolara. O dobrom martovskom rezultatu najbolje svedoči podatak da je u istom mesecu prošle godine spoljnotrgovinski suficit bio oko četiri puta manji i iznosio 11,8 milijardi dolara.


U Kini nema krize

Uprkos već vidljivim posledicama specijalne ruske vojne operacije i Zapadnih sankcija, posebno po privredu EU, manji rast kineskog izvoza u aprilu zbog zaključavanja pojedinih kineskih gradova usled pojave kovida, ipak je bio veći nego što je Blumberg predviđao. Umesto procenjenih 1,9 odsto, porastao je 3,9 procenata.

Na pitanje da li je Kina u neku ruku iskoristila situaciju do koje je dovela ukrajinska kriza, profesorka beogradskog Fakulteta političkih nauka (FPN) i direktorka Centra za azijske studije, Mitrovićeva za Sputnjik kaže da su ovi pokazatelji samo nastavak od ranije prisutnog trenda, jer je globalno privredno klatno još ranije usmereno na istok i Aziju.

Ona ne spori da će zbog dešavanja u Ukrajini neminovno poskupeti i proizvodnja u Kini zbog rasta cena određenih sirovina iz Rusije i Ukrajine. Dodaje i da će tržišta Amerike i EU unekoliko biti zatvorena za Kinu, ali ne iz političkih razloga već zato što je kupovna moć građana opala, a povećala se neizvesnost u privredi. Zbog toga će generalno biti smanjen njihov uvoz, ne samo iz Kine.


Trgovinski suficit

Uprkos tome, trgovinski suficit Kine sa EU je u aprilu bio gotovo 50 odsto veći u odnosu na isto vreme prošle godine. Narastao je na 19,6 milijardi dolara, kaže naša sagovornica.

Mitrovićeva, međutim, ukazuje da uprkos svim izazovima dinamizam u Aziji, koja je kinesko najveće tržište, nimalo ne posustaje.

„Za Kinu je tržište deset zemalja ASEAN-a najveće spoljno tržište, posle njega je tržište EU, a na trećem mestu tržište Amerike. Kineski izvoz u zemlje ASEAN-a je porastao gotovo osam posto u odnosu na prošlu godinu, a takođe i uvoz. Tu je taj dinamizam gotovo neometen, dok je uvoz iz EU opao gotovo 12,5 procenata, a izvoz rastao oko osam posto“, ilustrovala je profesorka FPN-a.

Ona objašnjava da je sada mnogo veće učešće svih ekonomija u međunarodnim lancima prodaje i proizvodnje i da je Kina kao čvorišna tačka globalne proizvodnje u prilici da više izvozi. Veća je globalna tražnja, počele su da se otvaraju druge privrede, SAD i EU su gurnule ogroman novac da bi održavale privredu i potrošnju građana. Sve to, kako dodaje, daje podsticaj kineskom izvozu.


Sposobnost ublažavanja krize

Zbog uloge Kine u globalnom ekonomskom sistemu, gde je ona za svaku državu jedan od dva-tri najveća ekonomska partnera, ona ima daleko veću mogućnost ublažavanja krize do koje dođe u jednom segmentu ekonomije jer se uvek otvori neka nova mogućnost na drugoj strani.

Naprosto, ima veći manevarski prostor, ističe Mitrovićeva, pogotovo što, podseća ona, postoje rastuće ekonomije koje nisu toliko zavisne od Zapada.

„Indija, koja je imala ogroman rast u prvom kvartalu ove godine, Indonezija, Malezija, Tajland, Filipini, sve su to rastuće ekonomije sa velikim potencijalom. Zemlje ASEAN-a imaju ugovor o slobodnoj trgovini sa Kinom, pregovaraju sa Evroazijskom ekonomskom unijom. Globalni ekonomski dinamizam je premešten u region Azije i iako se i na njih globalna kriza odražava, to se dešava u daleko manjoj meri nego što je to situacija u Severnoj Americi i u Zapadnoj Evropi“, objašnjava direktorka Centra za azijske studije.


Novi trend

Taj trend je, napominje ona, bio vidljiv i pre ukrajinske krize. Oni su dobro umreženi i već gotovo deceniju je njihova međusobna razmena počela da zamenjuje višedecenijski trend koji je od kraja drugog svetskog rata bio dominantan a to je trgovina između najrazvijenijih delova sveta i rastućih ekonomija.

Sada njihova međusobna trgovina igra sve veću ulogu jer su one sve manje zavisne od zemalja Zapada i u tehnološkom i finansijskom smislu.

„To su velike države. Indija je ogromno tržište, Indonezija, samo Vijetnam ima tržište veličine Nemačke. Mi često zaboravljamo koliko su to velike države i koliki je njihov proizvođački i trgovački potencijal. Kada se međusobno umreže, kada sarađuju, kada se dogovaraju, njihova moć je velika“, ističe profesorka FPN-a.

To je kaže već vidljivo i u Svetskoj trgovinskoj organizaciji gde su one sada potpuno blokirale dalji tok pregovora zato što najrazvijenija grupa zemalja ignoriše njihove zahteve. Njihova ekonomska moć je, međutim, pretočena u pregovaračku moć koja ne dozvoljava da se ti trendovi odvijaju onako kako to isključivo odgovara najrazvijenijim državama sveta, napominje ona.


Kina nastavlja da raste uprkos novim izazovima

Mitrovićeva smatra da će u uslovima ukrajinske krize i posledica pandemije taj rast Kine u međusobnoj trgovini i privrednoj saradnji sa SAD i EU i dalje biti nastavljen.

Ona posebno ukazuje na to da saradnja Kine, Indije i Rusije pruža ogromne mogućnosti, kao i članica BRIKS-a čiji će samit ove godine biti održan u Pekingu, a grupe 20 najrazvijenijih zemalja na jesen u Indoneziji.

Kina koja zagovara i podržava ovakve inicijative, je na dobitničkoj strani kako se to danas kaže i budućnost čovečanstva logično je da leži u državama koje predstavljaju njegovu ogromnu većinu i gde je najviše mladog sveta, ocenila je sagovornica Sputnjika.


izvor
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #29 on: May 14, 2022, 06:28:09 pm »

Холандија је израчунала цену војне помоћи Украјини и компензацију коју је за то добила од ЕУ

14МАЈ2022
Колпортер

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Холандија је до сада испоручила Украјини војну помоћ у вредности од 102 милиона евра, али је добила одштету у висини од свега 12,8 милиона, пожалила се министарка одбране Каиса Олонгрен у парламенту земље.

Како је речено, Холандија сада планира да у Украјину пошаље пет самоходних хаубица, за које још увек није утврђен износ накнаде.

Холандија је била једна од првих европских земаља која је значајну војну помоћ упутила Украјини и пре почетка сукоба са Русијом. У том пакету помоћи нашла су се два радара Thales Squire, пет радара за лоцирање артиљеријских положаја AN/TPQ-36 Firefinder, два аутономна подводна возила за откривање мина SeaFox, као и 100 антиматеријалних снајперских пушака са 30 000 метака, 3000 шлемова и 2000 борбених прслука. Након што су отпочела борбена дејства на територији Украјине, најављено је слање додатног пакета помоћи у коме ће се наћи 50 лансера противавионских ракета Stinger са 200 ракета и 50 ручних ракетних бацача Panzerfaust 3 са 400 ракета. Не задуго затим, холандски министар одбране је изјавио да се због безбедности, више неће објављивати састав пакета помоћи.

Раније је објављено да је неколико земаља ЕУ одједном тражило да им Брисел надокнади војну опрему и војну опрему предату Украјини. Како се показало, нико не жели да помаже бесплатно, посебно мале земље, попут Чешке, Словачке и других. За сада САД и Велика Британија ништа не захтевају од Брисела, али овде ће се ово питање вероватно решити на другачији начин. Вашингтон и Лондон методично увлаче Украјину у дугове, испуњавајући све хирове Зеленског. Процењује се да је само од 24. фебруара Кијев добио војну помоћ у вредности од 8 милијарди долара, при чему су највећи део ове суме дале САД и Велика Британија. Доста новца је уложила и Пољска, али САД и Европска унија јој то надокнађују.


* 1652444988.jpg (59.34 KB, 800x536 - viewed 3 times.)
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 131   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.