PALUBA
March 29, 2024, 09:53:20 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... 131   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 179800 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #60 on: May 19, 2022, 07:08:55 am »



Ово говори да СЗО није стручна организација, већ политичка. Санкције Русији већ су изазвале несташицу појединих лекова на руском тржишту, а многе фармацеутске компаније већ су се повукле или ће се повући са руског тржишта. Русија врши супституцију увозних лекова, али за то ће требати дуго времена и много новца.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #61 on: May 19, 2022, 07:14:02 am »



UN: Zbog rata u Ukrajini cene hrane u svetu veće za 30 odsto


Usled ruskog napada na Ukrajinu cene hrane na svetskom tržištu veće su za 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pokazali su podaci Ujedinjenih nacija.

Rat u Ukrajini bi mogao da izazove nestašicu na globalnom nivou narednih meseci, dodao je UN, prenosi BBC.

Generalni sekretar UN Antonio Gutreš izjavio je da je rat pogoršsao nestabilnost oko hrane u siromašnijim državama zbog povećanja cena. Svet bi mogao da se suoči sa glađu koja bi mogla da potraje godinama, ukoliko se izvor hrane iz Ukrajine ne vrati na nivo pre rata, dodao je Gutereš.

Usled konflikta, došlo je do obustave izvoza hrane iz luka, koja je izvozila velike količine jestivog ulja, žitarica, kao što su pšenica i kukuruz.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #62 on: May 19, 2022, 09:11:08 am »




Turska hoće da osigura prolaz ukrajinskih brodova sa hranom


Turska radi sa Ujedinjenim nacijama da osigura bezbedan prolaz ukrajinskih brodova koji nose žitarice, a radi i na tome da se uspostave kontaktne grupe na humanitarnim koridorima u Ukrajini, izjavio je turski ministar spoljnih poslova Melvut Čavušoglu na konferenciji o hrani u organizaciji SAD.

"Podržavamo napore generalnog sekretara Antonija Gutereša da se uspostave humanitarni koridori kako bi se obezbedila sigurnost za prolaz hrane. Zajedno sa UN radimo da pružimo sigurnost ukrajinskim brodovima koji nose žitarice", kazao je Čavušoglu, preneo je TAS.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #63 on: May 19, 2022, 10:31:11 am »



Objavljen plan: Da li će kriza biti rešena?


Sjedinjene Države, nekoliko globalnih razvojnih banaka i drugih finansijskih organizacija predstavili su danas plan vredan više desetina milijardi dolara.

Reč je o planu za rešavanje svetske krize prehrambene sigurnosti koju je pogoršao ruski rat u Ukrajini.

Američko Ministarstvo finansija je objavilo da nekoliko globalnih razvojnih banaka "ubrzano radi na finansiranju, političkom angažmanu i tehničkoj pomoći" kako bi se sprečila glad izazvana ratom, rastom cena hrane i štetom koju klimatske promene nanose usevima, izveštava agencija AP.

Desetine milijardi dolara će biti potrošene, između ostalog, na podršku poljoprivrednicima, na rešavanje problema snabdevanja đubrivom i unapređenje zemljišta za proizvodnju hrane.

Svetska banka će staviti na raspolaganje 30 milijardi dolara pomoći za suzbijanje globalne krize s hranom, prema izveštaju Ministarstva finansija SAD o planovima za obezbeđenje prehrambne sigurnosti.

Azijska razvojna banka će dati sredstva za snabdevanje Avganistana i Šri Lanke hranom, a Afrička razvojna banka će izdvojiti 1,5 milijardi dolara pomoći za 20 miliona afričkih farmera, navodi Ministarstvo finansija.

Evropska banka za obnovu i razvoj, Interamerička razvojna banka, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj takođe će dati doprinose od nekoliko desetina milijardi dolara u narednim mesecima i godinama za podršku proizvođačima hrane i za rešavanje problema deficita ponude.

Plan je proistekao nakon sastanka koji je američka ministarka finansija DŽenet Jelen sazvala u aprilu na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, gde je pozvala moćne države da istraže konkretne načine za borbu protiv nadolazeće krize zbog prehrambene nesigurnosti širom sveta.

U okviru napora za rešavanje ove krize, američki državni sekretar Entoni Blinken će tokom naredna dva dana, na marginama sastanka UN, imati razgovore sa brojnim zvaničnicima s fokusom na problem prehrambene nesigurnosti.

Stejt department procenjuje da je 2021. godine više od 193 miliona ljudi širom sveta trpelo akutnu nestašicu hrane, što je za 40 miliona ljudi više nego prethodne godine. Predviđa se da će do kraja 2022. oko 40 miliona biti gurnuto u siromaštvo i da će biti izloženo prehrambenoj nesigurnosti, navodi AP.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #64 on: May 19, 2022, 12:56:48 pm »



Velika Britanija uvodi nove sankcije za ruske aviokompanije


Velika Britanija uvešće nove sankcije kako bi sprečila ruske državne aviokompanije Aeroflot, Ural Erlajns i Rosija Erlajns da prodaju svoje nekorišćene slotove za sletanje na britanskim aerodromima, najavila je šefica britanske diplomatije Liz Tras.

Britanska vlada saopštila je da se procenjuje da je vrednost slotova 61,9 miliona dolara.


izvor
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #65 on: May 19, 2022, 07:24:30 pm »

А одакле све те силне паре које се дају, поклањају или најављују? Неки новац постоји и тзв. монетарним резервама, али се око рата у Украјини, а пре тога због пандемије Ковд-а радило и ради о стотинама па и хиљадама милијарди долара. По мом суду те паре могу потицати само од додатног штампања пара. Можда то и има неко покриће (које се понајпре заснива на поверењу у систем у јачину и издржљивост пре свега америчке економије). Ипак, то не може а да на дуже време не произведе и озбиљнију инфлацију а потом и финасијску и економску кризи ширих размера и озбиљнијих последица.
Logged
babaroga
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 506



« Reply #66 on: May 19, 2022, 07:31:00 pm »

А одакле све те силне паре које се дају, поклањају или најављују? Неки новац постоји и тзв. монетарним резервама, али се око рата у Украјини, а пре тога због пандемије Ковд-а радило и ради о стотинама па и хиљадама милијарди долара. По мом суду те паре могу потицати само од додатног штампања пара. Можда то и има неко покриће (које се понајпре заснива на поверењу у систем у јачину и издржљивост пре свега америчке економије). Ипак, то не може а да на дуже време не произведе и озбиљнију инфлацију а потом и финасијску и економску кризи ширих размера и озбиљнијих последица.

Ja sam pricao pre nekoliko godina da se kupuje zlato i srebro, kad je bilo na najnizem nivou.  Ovo sto se sad desava ce biti kraj prevare manje vise svih "FIAT" valuta cija se vrednost zasniva na "poverenju" (trust) i nije realno da ce moci da se toliko stampa novac bez pokrica.  Sve ovo je cena koju cemo platiti jos od 2008 kada su samo prepakovali "junk loans" u nove derivate i preprodali.  Naravno, nece da se desi preko noci, ali ce se desiti tokom narednih godina.
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #67 on: May 19, 2022, 07:35:55 pm »

EU ima "turbo" plan za oslobađanje od Rusije; "Turbo" je i cena ─ 300 milijardi evra

Komisija je procenila da za odbacivanje ruskih energenata do 2030. mora da uloži do 300 milijardi evra. Osim što izbacuje Rusiju kao izvor energije, plan treba da ubrza tranziciju sa fosilnih goriva na klimatski neutralne obnovljive izvore.

Do 2030. treba prezimiti 8 zima.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #68 on: May 20, 2022, 09:08:29 am »




Kurs dolara na Moskovskoj berzi pao je ispod 60 rubalja prvi put od aprila 2018. godine.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 2022-05-20_095941.jpg (36.21 KB, 746x496 - viewed 3 times.)

* 2022-05-20_100237.jpg (76.55 KB, 913x757 - viewed 3 times.)
« Last Edit: May 20, 2022, 11:16:53 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #69 on: May 20, 2022, 11:17:42 am »




Kurs dolara ispod 60 rubalja, prvi put od 2018.


Rublja je nastavila rast prema dolaru na Moskovskoj berzi, pri čemu je američka valuta prvi put od aprila 2018. godine pala ispod nivoa od 60 rubalja.

Rublja je u dosadašnjem toku godine ojačala za više od 24 odsto uprkos ekonomskoj krizi, postavši najuspešnija valuta na svetu po tržišnom učinku, podržana kontrolama kapitala koje je Rusija uvela krajem februara kako bi zaštitila svoj finansijski sektor nakon otpočinjanja vojne operacije u Ukrajini.

Prema evru, rublja je ojačala za skoro 4,0 procenta na 61,90 rubalja.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #70 on: May 20, 2022, 11:28:44 am »



Sberbank planira da napusti London


Najveći ruski kreditor Sberbank, koji je teško pogođen zapadnim sankcijama, planira da napusti Londonsku berzu.

U saopštenju Sberbanka navodi da su obavestili Financial Conduct Authority Velike Britanije i Londonsku berzu o nameri da ponište listing depozitnih potvrda. Vlasnici depozitnih potvrda Sberbanke mogu ih zameniti za deonice te banke do 16. juna.

Zapadne zemlje su uvele sankcije mnogim ruskim bankama među kojima i Sberbank, zbog ruskog rata protiv Ukrajine koji je počeo u februaru.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #71 on: May 20, 2022, 11:30:28 am »



Nemačka planira rekordno zaduživanje - 140 milijardi evra


Nemačka tokom ove godine planira rekordno zaduživanje u visini od oko 140 milijardi evra, što proizilazi iz završnih pregovora u budžetskom odboru Bundestaga.

Budžet Nemačke za tekuću godinu predviđa izdatke u visini od oko 495,79 milijardi evra, nešto više nego što je i sam planirao ministar finansija Kristijan Lindner.

Bundestag će novi budžet usvojiti u nedelji od 30.maja do 3.juna.

Predlog budžeta predviđa za 705 miliona evra veće investicije, kao i izdatke veće za 11,9 milijardi evra, ali predloženo novo zaduživanje u visini od 138,94 milijardi evra ostaje u budžtelu, pošto se očekuje mnogo više prihoda nego prethodne godine.

„Pregovori o budžetu su bili u znaku velikih globalnih kriza“, rekli su Denis Rode, Sven-Kristijan Kindler i Oto Frike tim vladajuće koalicije.

Oni su ukazali da rezultat pregovora stvara bezbednost u doba krize, kako u svetu tako i Nemačkoj.

„Investiramo u infrastrukturu, štitimo klimu, podržavamo srednji stalež, podstičemo nauku, inovacije i socijalno jedinstvo. Pored toga jačamo bezbednosnu, spoljnu i razvojnu politiku“, naglasili su poslanici SPD, FDP i Zelenih.

Novim budžetom vladajuća koalicija ukida sva finansijska sredstva za kancelariju i saradnike nekadašnjeg kancelara Gerharda Šredera.

To je odlučeno pod obrazloženjem njegovih bliskih kontakata sa Rusijom i pre svega predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Dalje budžet predviđa i rasterećenja za domaćinstva, kao što su dodatak za grejanje i jednokratna pomoć za porodice sa decom. Svim poreskim obveznicima povećan je iznos oslobođen od poreza, a pored toga se na tri meseca smanjuje porez na enegernete.

Takođe, usvojen je i paket mera za pomoć privredi.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #72 on: May 20, 2022, 02:39:28 pm »



Prognoze iz Rusije: Glad počinje već na jesen


Pomoćnik predsednika Rusije Maksim Oreškin predviđa početak globalne gladi krajem 2022. godine.

"Važno je da u uslovima, na primer globalne gladi koja će se desiti na jesen – do kraja ove godine u svetu, Rusija ne nastrada, da u potpunosti bude obezbeđena hranom", rekao je pomoćnik predsednika Rusije.

Glavni razlog globalne gladi, po mišljenju Oreškina, biće rast cena pšenice na svetskom tržištu, kao posledica neodgovorne monetarne politike SAD.

"U stvari, to što sada SAD pokušavaju da naprave sa Ukrajinom – da izvezu zalihe pšenice koje postoje u Ukrajini u svoju korist – još jedan je korak koji osuđuje Ukrajinu na ozbiljne humanitarne probleme, a svet na velike probleme sa glađu", smatra on.

Oko 60 odsto rasta cena pšenice, po ocenama pomoćnika ruskog predsednika, posledica je štampanja dolara tokom pandemije.

"Putin razume da ti problemi mogu dotaći Rusiju. Rusija se još od kraja prošle godine aktivno sprema za globalni glad", rekao je Oreškin.

Rusija proizvodi dovoljno pšenice za svoje potrebe i većinu prehrambenih proizvoda.

izvor
Logged
PakleniVuk
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 061


Ko laje zlo ne misli


« Reply #73 on: May 20, 2022, 03:11:37 pm »

Au,Ova poslednja je izgleda mi naj radosnija vest za sve nas.  Gde je glad tu je i rat.  Najbolje bi bilo da se pomoćnik Oreškin prevario u proceni.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #74 on: May 20, 2022, 03:12:54 pm »



Vozovi sa pšenicom protiv gladi?


U Ukrajini je zaglavljeno 25 miliona tona pšenice – a ona je hitno potrebna svetskom tržištu.

Tamošnje luke su, međutim, zbog rata blokirane. Mogu li teretni vozovi da preuzmu transport?

Gazdinstvo Torbena Relfsa nalazi se 40 kilometara južno od Lavova. Zajedno sa ukrajinskim partnerima, taj Nemac na 1.900 hektara obradive zemlje uzgaja pšenicu, ječam, kukuruz i soju. On živi u Bukovu blizu Berlina, a sa svojim radnicima u Ukrajini održava kontakt video-linkom. Skoro su završili setvu, a ako padne još malo kiše, žetva bi mogla da bude dobra. Ali do tada skladišta moraju da se isprazne, a u silosima im je još 500 tona žita od poslednje žetve, piše DW.

"Jedan deo je već prodat, ali ne može da se odveze, jer kupac nema prostora za skladištenje", kaže Torben Relfs. Pre rata žito je prevoženo železnicom u Odesu i tamo tovareno na brodove. Ali, luke su sada blokirane. "Ne možete da izađete, to je problem", kaže Bogdan Husak, upravnik gazdinstva.


Do tri teretna voza dnevno

Sledeće mesto pretovara na kojem bi žito moglo da se utovari u vozove udaljeno je samo nekoliko kilometara – i uništeno u ruskom raketnom napadu. Ostao je samo put kroz Karpate kamionom. To bi značilo: 25 kamionskih tura. Ali ni kamiona nema dovoljno, kao ni goriva. Nema dovoljno ni vozova.

Prema poracima Nemačkih železnica, do tri teretna voza s poljoprivrednim proizvodima svakoga dana voze kreću iz Ukrajine ka zapadnoj Evropi. Procenjuje se da bi bilo potrebno između 16 i 30 dana dok se železnički prevoz ponovo ne uspostavi. Ovi transporti ne mogu da zamene prethodnu rutu. Do sada je 90 odsto žitarica izvoženo preko morskih luka i zato bi se šinski prevoz mogao naći na granici kapaciteta.

Kapacitet je pritom samo jedan problem. Sledeći je logistika. I on počinje već sa širinom koloseka. Kao deo nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, Ukrajina ima drugačiji železnički sistem od ostatka Evrope. To znači da je širina između šina drugačija, odnosno da roba mora na granici da se pretovaruje u druge vozove.


Promena lokomotiva zahteva vreme

To je usko grlo – i nije jedino. Sve u svemu, železničke pruge nisu dovoljno opremljene i to je problem koji je poznat godinama. Od sedam nemačko-poljskih graničnih prelaza samo jedan je elektrifikovan. Vozovi koji prelaze granicu zato moraju nekoliko puta da po menjaju lokomotivu: prvo električna, pa dizel, pa opet električna. To ne samo da košta, već i produžava vreme transporta. Kao rezultat toga, vagoni ne mogu dovoljno brzo da se kreću, pa blokiraju koloseke.

Evropska unija planira da kopnom u Evropu dopremi do 20 miliona tona poljoprivrednih proizvoda. U tome će učestvovati i Teretni prevoz Nemačkih železnica (DB Cargo). One su već martu počele da dopremaju pomoć Ukrajini, a sada su u procesu uspostavljanja tzv. "železničkog mosta" kako bi se omogućio budući transport velikih količina poljoprivrednih proizvoda do luka na Severnom moru i Jadranu, izjavio je nemački ministar saobraćaja Folker Vising u utorak u Berlinu na sastanku sa komesarkom EU za saobraćaj Adinom Valean.

Opasnost od štetočina

O tome koliko će biti takvih transporta i na kojim rutama, za sada se ćuti – između ostalog i iz strateških razloga. Rusija je više puta bombardovala pruge u Ukrajini. Ipak, svi naglašavaju da će izvlačenje sirovina iz Ukrajine, kako bi se sprečila glad biti ogroman zadatak za Evropu. Jer, Ukrajina je jedan od najvećih svetskih izvoznika pšenice.

U igri je pritom mnogo više od prošle žetve. Radi se o budućnosti. Ako se silosi ne isprazne, ne samo da će nedostajati mesta za nove prinose, već postoji i rizik da će štetočine uzrokovati velike gubitke. Torben Relfs naglašava da njegova skladišta moraju da se isprazne za mesec dana kako bi se sprečilo da se pojavi zaraza. U suprotnom, rizik od uništavanja nove žetve od žitnih žižaka je suviše veliki. On i njegovi partneri mogu samo da se nadaju da svi u Evropi zaista rade zajedno na spasavanju useva. I nadaju se da će ratu doći kraj.

izvor
Logged
Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... 131   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.038 seconds with 23 queries.