PALUBA
March 28, 2024, 10:54:29 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 [7] 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 ... 131   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 179689 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #90 on: May 21, 2022, 03:29:02 pm »


Katar će početi da isporučuje tečni gas Nemačkoj. Ali tek 2024.

Katar se nada da će 2024. godine početi da šalje tečni prirodni gas (TPG) u Nemačku.
Katar se NADA da će početi 2024. isporučivati gas.
A dotle preba preživjeti DVIJE zime.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #91 on: May 22, 2022, 06:53:03 am »




Orban: Sankcije Brisela su atomska bomba


Mađarski premijer Viktor Orban poručio je danas da Mađarska i Srbija mogu da računaju jedna na drugu u situaciji galopirajuće inflacije u Europi, preteće gladi u svetu, rasta cena i krize izazvane ratnim sukobima u Ukrajini, a sankcije brisela Rusiji usporedio je sa atomskom bombom.


izvor

Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #92 on: May 22, 2022, 01:28:19 pm »



Nemački pakt sa Katarom: "Nekako moramo da se grejemo"


Kroz nekoliko godina bi Nemačka trebalo da dobija znatne količine tečnog gasa iz Katara.

Potreba da se prekine zavisnost od Rusije tako vodi saradnji sa još jednim nedemokratskim režimom, piše DW.

"Katar ima centralnu ulogu u našoj strategiji", rekao je nemački kancelar Olaf Šolc u petak pred visokim gostom iz arapske zemlje. Šolc je time mislio na nameru Nemačke da izgradi više terminala za prihvat tečnog gasa i tako se kroz koju godinu oslobodi potrebe da uvozi ruski gas.

Uloga spasioca Nemačke tako je dopala šeiku Tamimu bin Hamabu bin Kalifi al Taniju, čoveku koji je zvanično emir Katara.

Ogromna je lista kritika na njegov račun, od šurovanja sa Muslinaskom braćom do gaženja ljudskih prava i prava radnika u Kataru, posebno pod lupom uoči Svetaskog prvenstva u fudbalu koje ta zemlja organizuje krajem godine.

Ali, Katar bi trebalo da izbavi Nemačku iz zavisnosti od ruskog gasa koji pokriva više od polovine nemačkih sadašnjih potreba.


Možda već za dve godine

Energetski pakt potpisan u Berlinu podrazumeva masovne isporuke tečnog gasa od grejne sezone 2026/27 godine. Doduše, šeik je naglasio da će Katar i pre toga uraditi "šta god može" za "energetsku bezbednost Evrope".

Njegov vicepremijer je za list Handelsblat rekao: "Hoćemo da proširimo naše američko postrojenje Gloden Pas u Teksasu – u kojem Katar Enerdži drži 70 odsto vlasništva – već do 2024. tako da možemo da isporučujemo i u Nemačku."

Katar očekuje da će najkasnije do 2026. povećati proizvodnju tečnog gasa sa 77 na 126 miliona tona godišnje, a to bi onda bilo dovoljno da se ozbiljnijim količinama snabde i Nemačka.

Najveće nade ulažu se u gasno polje Nort Dom koje Katar deli sa Iranom. Za sada Katar mahom izvozi na istok, u Aziju.

Ima glasova kritika zbog partnerstva sa zemljom poznatom po izrabljivanju stranih radnika. U Kataru ima tek 300.000 državljana i desetostruko više stranaca. Stotine su gubile živote na gradilištima velelepnih stadiona na kojima će se krajem godine igrati Mundijal.

Osim toga, emir Tamim se optužuje za bliske veze sa islamistima, te se Katar bio našao i na meti blokade Saudijske Arabije i drugih okolnih država.

Komentator lista Velt Žak Šuster kaže da bi najlepše bilo kad sav gas stizao iz demokratske Norveške, ali da to nije moguće. "Dakle, moramo da se poslužimo u zločinačkim državama ovog sveta", rekao je Šuster. "Nekako moramo da se grejemo."

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #93 on: May 22, 2022, 01:29:40 pm »




"Šanse za recesiju - 35 odsto"; Vol strit pao sedmu nedelju zaredom


Nakon velikih oscilacija na Vol stritu su cene deonica pale i prošle nedelje, sedme zaredom.

Razlog je što se ulagači plaše da će zbog visoke inflacije američki Fed agresivno povećati kamate, što bi moglo izazvati recesiju.

Na Vol stritu je Dau Džons prošle nedelje skliznuo 2,9 odsto, na 31.261 bod, dok je S&P 500 potonuo 3 odsto, na 3.901 bod, a Nasdak indeks 3,8 odsto, na 11.354 boda. Pad S&P 500 i Nasdak indeksa sedam nedelja zaredom nije zabeležen od dot.com krize 2001. godine, dok pad Dau Džonsa osam nedelja zaredom nije zabeležen od Velike depresije 1932. godine, prenosi Index.

Tržište je na iglama jer se očekuje dalje agresivno povećanje kamatnih stopa američke centralne banke, zbog čega bi ekonomija mogla da uroni u recesiju.

Kako se inflacija u SAD kreće na najvišim nivoima u 40 godina, iznad 8 odsto, Fed je od marta povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, a očekuje se da će ih dodatno podići za po 0,50 postotnih bodova na barem iduće dve sednice.

Ulagači se plaše da bi zbog toga, ali i zbog rata u Ukrajini i poremećaja u lancima snabdevanja, ekonomija mogla da uroni u recesiju.


Analitičari: 35 odsto šanse za recesiju

Analitičari Goldman Saksa poručili su da postoji 35 odsto šansi za recesiju u iduće dve godine, dok je Vels Fargo investment institut (Wells Fargo Investment Institute) objavio da krajem ove i početkom iduće godine očekuje blagu recesiju u američkoj ekonomiji.

"Realnost je da je inflacija visoka i da kamatne stope rastu. Dok stopa inflacije ne počne da usporava, tržište će biti vrlo nestabilno, a to će se, po našem mišljenju, protegnuti na većinu letnjih meseci", kaže Teri Sandven, strateg u U.S. Bank Wealth Management.

Među najvećim gubitnicima bio je tehnološki sektor, koji je poslednjih godina za vreme koronakrize najviše porastao. Ali okruženje s povišenim kamatama ne ide u prilog tom sektoru.

Pod pritiskom je bio i trgovački sektor jer poslovni rezultati trgovinskih lanaca pokazuju da njihovi troškovi poslovanja rastu, dok rast inflacije smanjuje kupovnu moć stanovništva.

Zbog visoke inflacije, rasta kamatnih stopa, usporavanja rasta ekonomija, rata u Ukrajini i poremećaja u lancima snabdevanja, od početka godine S&P 500 pao je oko 18 odsto, dok je Nasdak indeks potonuo oko 27 odsto.

I na evropskim berzama su cene akcija prošle nedelje pale, ali znatno blaže nego na Vol stritu. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,4 odsto, na 7.389 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,3 odsto, na 13.981 bod, a pariški CAC 1,2 odsto, na 6.285 bodova.

Na Tokijskoj berzi je pak Nikkei indeks prošle nedelje porastao 1,2 odsto, na 26.739 bodova.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #94 on: May 22, 2022, 01:31:20 pm »



"Gas će i dalje ići u Evropu preko Ukrajine"


Ruski gigant Gasprom saopštio je danas da će da nastavi da snabdeva Evropu gasom preko Ukrajine, kroz granični prelaz Sudža.

Kroz tu ulaznu tačku, u Ukrajinu će danas proći 44,7 miliona kubnih metara, što je blagi pad u odnosu na nedelju, kada je bilo 45,9, preneo je Rojters.

Gasprom je dodao da je njihov zahtev da prebace gas preko glavne stanice Sohranovka odbio Kijev.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #95 on: May 22, 2022, 01:33:33 pm »



Zarobljeno žito: Ukrajina ne može da izveze hranu


Ukrajina spada u najveće proizvođače žitarica na svetu.

Ali, žito i suncokret su zarobljeni u silosima jer je izvoz preko luka nemoguć. Kopnenim putem to ide teško. Cene skaču, a Africi preti glad, piše DW.

"Nema rešenja za krizu sa hranom bez poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine", upozorio je nedavno generalni sekretar UN Antonio Gutereš. On se nada nekakvom dogovoru sa Rusijom, uprkos ratu.

Šef Svetskog programa za hranu UN Dejvid Bizli rekao je da se ne radi više samo o Ukrajini, veći i o najsiromašnijim zemljama sveta. "Molim predsednika Putina, ako uopšte ima srca, da otvori luke."

Ta organizacija UN do sada je polovinu zaliha žitarica pribavljala u Ukrajini. Ali, tamo su silosi krcati bez načina da se žito izveze iz zemlje.


More puno mina

Glavna luka, Odesa, praktično je odsečena. "Neke teretne brodove su Rusi pogodili", kaže Petr Obučov iz gradskog veća tog crnomorskog grada za kanal Frans 24. "Pred Odesom ima mnogo morskih mina, prolaz nije siguran."

Obučov ne veruje u brza rešenja poput uspostavljanja morskog koridora. "I da se rat danas završi, trebalo bi nam najmanje pola godine da očistimo more i opet pokrenemo luku", kaže on.

Pre rata Ukrajina je preko svojih luka izvozila šest miliona tona žita i semena suncokreta mesečno. Sada samo u Odesi stoji 57 brodova sa oko milion tona žita koje bi moglo da propadne. Vlasnik jedne luke kaže: "Apsolutno je mirno. Samo galebovi i vrane. Pet hiljada radnika nije na poslu."

"U luci u Odesi sam video silose pune pšenice i kukuruza, spremnih za izvoz", opisao je predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel ono što je video tokom posete. "To ima dramatične posledice za siromašne nacije. Treba nam globalni odgovor."


Pomoć iz Rumunije

Mala pomoć stiže preko obližnje Konstance, rumunske luke na Crnom moru. Do sada je tamo baržama preko Dunava, vozovima i kamionima prebačeno oko 240.000 tona ukrajinskih žitarica, kako bi se izvezle dalje.

"Sa velikom mukom nekako uspevamo", rekao je Viorel Panait iz firme koja upravlja lukom. Ali, kako je dodao, potrebno je još mnogo opreme i vremena da bi se veće količine hrane prebacivale preko Konstance. Ta luka već ima dosta posla, jer godišnje izvozi 25 miliona tona žitarica iz Mađarske, Srbije i Austrije.

Ali, ukrajinska proizvodnja je daleko veća od toga. Zemlja spada u pet najvećih proizvođača žitarica na svetu. Oko 400 miliona ljudi na svetu se prehranjuje od ukrajinskih proizvoda.

Narednih meseci bi trebalo izvesti oko 20 miliona tona žitarica, kako bi bilo mesta za iduću setvu – koja će, u ratnim uslovima, izvesno biti manja.


Problem sa prugom

Brisel je apelovao na sve članice EU da stave na raspolaganje kamione, vagone i kranove kako bi se pšenica i suncokret izvozili kopnenim putem.

No teškoće počinju već zbog širine pruge. U bivšem Sovjetskom Savezu su šine deset santimetara odmaknutije jedna od druge nego u ostatku Evrope. To znači da na granici roba mora da se pretovaruje.

Procenjuje se da evropska železnička mreža može da prihvati svega milion do dva tona ukrajinskih žitarica mesečno. Uz to, trenutno se na granicama EU čeka između 16 i 30 dana na uvoz pa Brisel apeluje na članice da smanje birokratske prepreke.

Transporti kas Poljskoj idu do Gdanjska na Baltičkom moru. Litvanija nudi da se sa Belorusijom ispregovara humanitarni koridor za hranu, te da se vozi do litvanskih baltičkih luka. I Litvanija i Belorusija imaju istu širinu pruge kao Ukrajina.

U Kargo odeljenju Nemačke železnice (Dojče ban) kažu da bi trebalo stotinak vozova dnevno do luka na Severnom, Baltičkom, Crnom i Jadranskom moru, kako bi se ukrajinske žitarice izvezle, a još treba ojačati i pojedine pruge.

"To sve će biti ekstremno skupo. A još nisu ni pomenuti dodatni troškovi za zemlje koje kupuju hranu, pre svih u severnoj Africi ili za organizacije UN", dodaju u nemačkoj firmi.

Pri tome Afriku pogađa najveća suša u poslednje četiri decenije. Procenjuje se da je oko dvadeset miliona ljudi na rogu Afrike najviše ugroženo.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #96 on: May 22, 2022, 01:36:35 pm »



Zapadni Samarićani i glad u svetu


Ne manjka paradoksa koje je proizvela ukrajinska kriza. Zapad koji oružjem i finansijama produžava sukob na njenoj teritoriji, isplanirao je da zbog moguće gladi kao posledice istog, pomaže najugroženije zemlje. Naravno kreditima koje bi sirotinja i vraćala.

Sjedinjene Države, nekoliko globalnih razvojnih banaka i drugih finansijskih organizacija predstavili su plan vredan više desetina milijardi dolara za rešavanje svetske prehrambene krize koju je pogoršala ukrajinska kriza.

Tačnije, američko Ministarstvo finansija je objavilo da nekoliko globalnih razvojnih banaka „ubrzano radi na finansiranju, političkom angažmanu i tehničkoj pomoći" kako bi se sprečila glad izazvana ratom, rastom cena hrane i štetom koju klimatske promene nanose usevima, preneo je Telegraf Biznis.


Protiv gladi u svetu

Tako će Svetska banka staviti na raspolaganje 30 milijardi dolara pomoći, za suzbijanje globalne krize s hranom, Azijska razvojna banka će obezbediti sredstva za Avganistan i Šri Lanku, Afrička razvojna banka će izdvojiti 1,5 milijardi dolara pomoći za 20 miliona afričkih farmera.

Evropska banka za obnovu i razvoj, Interamerička razvojna banka, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj takođe će dati nekoliko desetina milijardi dolara u narednim mesecima i godinama za podršku proizvođačima hrane i za rešavanje problema deficitarne ponude.

Američki Stejt department je procenio da je 2021. godine više od 193 miliona ljudi širom sveta trpelo akutnu nestašicu hrane, što je za 40 miliona ljudi više nego prethodne godine. Predviđa se da će do kraja ove godine još 40 miliona biti gurnuto u siromaštvo i da će biti izloženo prehrambenoj nesigurnosti, naveo je AP.


Druga strana medalje

Pitanje je, međutim, hoće li najsiromašnijima kojima su ta sredstva najpotrebnija ona i biti dostupna.

„Naravno da bi svi ti fondovi kao jedna vrsta preraspodele bogatstva, koje je inače opljačkano uglavnom od tih istih naroda i kontinenata, trebalo da čine bespovratna sredstva. Ipak ne verujem da će ona, makar ne u značajnom delu, biti bespovratna, ali očekujem da bude sa značajno niskim kamatama i sa značajno dužim rokovima otplate“, kaže za Sputnjik konsultant Branko Pavlović.

Koliko god dobro zvučao plan pomoći siromašnima, on ima i drugu stranu medalje, objašnjava on.

Ta ideja da se njima pomogne nekakvim fondovima zbog toga što se pretpostavlja da je moguća nestašice hrane dovešće do takve otimačine i povećanja cena da onda države kojima je to zaista potrebno i koje jesu siromašne, neće moći iz finansijskih razloga uopšte da konkurišu za ta sredstva.


Banke ništa ne poklanjaju

Agroekonomista Milan Prostran pak smatra da je reč o čistom kreditnom aranžmanu, samo verovatno sa nešto povoljnijim uslovima otplate.

„Čim je banka u pitanju, banka nikada nikome ništa nije poklonila. Na kraju, novac je roba, banke posluju po principu profita. Kamata je njima osnovni izvor prihoda. Ovde je, ipak, osnovno pitanje odakle će oni kupovati robu“, kaže on za Sputnjik.

Naš sagovornik podseća da svet otkad postoji imao gladna područja zbog suše, nepogoda, ratnih dejstava. Sada je taj problem eskalirao jer su fondovi hrane prazni što zbog vojnih operacija, što zbog toga što su drugi zaključali svoje zalihe. U svetu se godišnje proizvede do 750 miliona tona pšenice, a njeni najveći proizvođači, Kina i Indija, gde živi praktično trećina čovečanstva su zabranile izvoz.


Gde kupiti

„Možete vi izdvojiti ne znam koliko milijardi, ali ako vam je Indija kao drugi najveći proizvođač pšenice na svetu zatvorila svoju granicu onda prodaje samo ono što je ranije ugovorila. Sada se postavlja pitanje odakle ćete vi to da kupite. Ili ćete ponovo morati da se obratite Ruskoj Federaciji koja ove godine očekuje rod od 80 do 100 miliona tona žita“, ističe Prostran.

Kako će neko ubediti onoga ko ima hranu da je proda, dodaje on, podsetivši da je Kina još pre tri meseca za više od 90 milijardi dolara kupila hranu gde god je našla - i pšenicu i kukuruz i soju, čak i pirinač.

Naš poznati agroekonomista, pri tom, konstatuje da će što dejstva u Ukrajini budu duže trajala, situacija sa cenom hrane i brojem gladnih u svetu biti sve gora.


Loši samarićani

Tako smo došli do čistog paradoksa da oni koji konstantno šalju dodatno naoružanje i praktično finansiraju produžetak ratnih dejstva u Ukrajini, čija pšenica zajedno sa ruskom čini 30 odsto globalnog izvoza, prave planove za sprečavanje gladi u svetu izazvane tim sukobom.

Kredite međunarodnih finansijskih organizacija će, ako uopšte budu mogli da ih povuku ma koliko bili povoljni, vraćati naravno zemlje gladnih. Mogao bi to da bude prilog za delo „Loši Samarićani“ profesora ekonomije sa Kembridža, Ha Džun Čanga, britku kritiku svetskog ekonomskog poretka koja pokazuje kako je taj sistem ustrojen u korist bogatih zemalja — loših Samarićana, na uštrb siromašnih.

izvor
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #97 on: May 22, 2022, 04:13:34 pm »

Проблем није само са житарицама, него и са вештачким ђубривом. Тећина поташе, једне од три сировине за вештачка ђубрива, долази из Русије и Белорусије и то не може да се надомести. Поред тога, Русија и Белорусија су и значајни извозници вештачког ђибрива као финалног производа, Русија извози 2 пута више него Америка. При томе многи извозници ђубрива увозе поташу из Русије. Једини значајан извозник на Западу, који располаже сопственим сировинама је Канада.

Извесно је да ће Русија користити и жито и ђубриво за куповину политичког утицаја у земљама трећег света. Међутим, проблем са извозом жита из Одесе није само резултат руских акција. Украјинци су нестручним и брзоплетим минирањем направили хаос на Црном мору. Украјинци месецима држе стране бродове на силу у Одеси, и не дозвољавају испловљавање.

Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #98 on: May 22, 2022, 10:47:02 pm »

Zarobljeno žito: Ukrajina ne može da izveze hranu

Litvanija nudi da se sa Belorusijom ispregovara humanitarni koridor za hranu, te da se vozi do litvanskih baltičkih luka. I Litvanija i Belorusija imaju istu širinu pruge kao Ukrajina.

Nije li Bjelorusija pod sankcijama?
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #99 on: May 23, 2022, 06:43:10 am »

Zarobljeno žito: Ukrajina ne može da izveze hranu

Litvanija nudi da se sa Belorusijom ispregovara humanitarni koridor za hranu, te da se vozi do litvanskih baltičkih luka. I Litvanija i Belorusija imaju istu širinu pruge kao Ukrajina.

Nije li Bjelorusija pod sankcijama?

Jeste, ali to se ne odnosi na izvoz žitarica.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #100 on: May 23, 2022, 10:42:34 am »



Italija se zalaže se za embargo, a postala je najveći evropski uvoznik ruske nafte


EU pokušava da smisli kako da smanji veliku zavisnost od ruskih energenata i raspravlja o uvođenju embarga na rusku naftu.l

Ipak, na terenu se dešavaju zanimljiivi preokreti, pa je Italija toliko povećala uvoz ruske sirove nafte da je psostala najveći evropski pomorski "hab" za dopremanje ruske nafte tankerima, pretekavši na toj poziciji Holandiju.

Podaci koje je objavila kompanija Kpler, a prenosi ih Financial Times, pokazuju da je Rusija ovog meseca dnevno izvozila u Italiju 450.000 barela, što je četiri puta više nego u februaru, te najviše još od 2013. godine, a uglavnom je nafta stizala preko sicilijanske luke Augusta, ali i Trsta.

O čemu se radi? U blizini luke Augusta je rafinerija ISAB koja je u vlasništvu Lukoila te, budući da Lukoil nije pod evropskim sankcijama, sada joj doprema povećane količine nafte na preradu. Naime, ta je rafinerija inače dopremala naftu iz različitih izvora, koristeći za finansiranje tih transakcija kredite evropskih banaka, ali otkako su ti krediti usled nametnutih finansijskih sankcija zbog rata u Ukrajini postali nedostupni, rafinerija se okrenula ruskoj nafti, prenosi Jutarnji list.

Tako se dogodio paradoks da je, umesto smanjivanja uvoza nafte iz Rusije, u Italiji njen uvoz povećan, kako za britanski dnevnik kaže lokalni sindikalni poverenik, koji iznosi i podatak da je pre nametanja sankcija samo 30 odsto sirove nafte u rafineriju ISAB dolazilo iz Rusije, a sada je to 100 odsto.

ISAB obrađuje do 22 odsto sirove nafte u Italiji i izvozi u desetak zemalja, a u tom delu Sicilije je jedan od najvećih poslodavaca, te sindikati i lokalni političari upozoravaju da bi embargo na rusku naftu doveo do zatvaranja te rafinerije jer ne bi imala šta da prerađuje.

Istovremeno, italijanski premijer Mario Dragi nastoji da smanji zavisnost Italije od ruskog gasa, a zalaže se i za to da EU uvede embargo na rusku naftu, ali nije jasno šta bi vlada u Rimu bila spremna da učini da ne dođe do zatvaranja sicilijanske rafinerije. Iako neki pominju mogućnost nacionalizacije ISAB-a, u italijanskom Ministarstvu privrede kažu da ta opcija trenutno nije na stolu.

Inače, uvoz ruske nafte je skočio i u tršćanskoj luci koja je pak povezana preko naftovoda sa dve rafinerije u Nemačkoj koje su u delimičnom vlasništvu Rosnjefta. Većina sirove nafte se doprema u Evropu tankerima, ali do rafinerija u Belorusiji, Poljskoj, Nemačkoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj, dolazi i iz Rusije preko naftovoda Družba.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #101 on: May 23, 2022, 10:43:46 am »



Poljska raskida sporazum s Rusijom o gasovodu Jamal


Poljska je odlučila da raskine međudržavni sporazum sa Rusijom koji se odnosi na gasovodo Jamal.

To je objavila danas poljska ministarka za klimu Ana Moskva na Tviteru.

"Agresija Rusije na Ukrajinu učvrstila je rešenost poljske vlade da postane potpuno nezavisna od ruskog gasa. Uvek smo znali da Gasprom nije pouzdan partner", napisala je Moskva, a prenosi Rojters.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #102 on: May 23, 2022, 10:45:13 am »



Grčka se priprema za isključivanje električne energije


Vlada Grčke priprema plan za vanredne situacije za uštedu i isključivanje električne i druge energije u slučaju potpunog i dužeg prekida isporuke ruskog gasa.

Vanredna isključenja struje radnim danima će obuhvatiti “energetski intenzivne industrije” koje ne proizvode osnovne vrste robe, objavio je danas atinski list “Ta Nea”.

Izvori kažu da je takva mogućnost možda isključena u bliskoj budućnosti jer je nađeno rešenje za plaćanje gasa ruskom “Gaspromu”, ali da neizvesnost i razmere rata u Ukrajini, zahtevaju niz intervencija koje će u Grčkoj dovesti do ograničenja potrošnje električne energije kao i prevoza.

List navodi da će se u “ekstremnom scenariju” potpunog prekida isporuke ruskog gasa i to usred turističke sezone aktivirati plan naizmenične rotacije isključenja električne energije u intervalima tokom radnih dana, prenosi Capital.

Cilj nije da se isključi električna energija domaćinstvima, preduzećima koja su na niskonaponskoj mreži, ni hotelima i kritičnoj javnoj infrastrukturi kao što su bolnice.

Prekide u snabdevanju strujom naizmenično će imati “energetski intenzivna” i teška industrija i preduzeća koja se strujom snabdevaju sa srednjonaponske mreže, a ne bave se osnovnim potrepštinama kakva je hrana.

Vlada Grčke razmatra i povratak rada na daljinu radi uštede energije u preduzećima, kao i preporuke za smanjenje korišćenja automobila za drumski prevoz.

Osim toga, Vlada Grčke preduzima i mere koje obuhvataju preventivnu štednju struje ograničavanjem upotrebe klima-uređaja i osvetljenja, kao i električnih uređaja u javnim zgradama.

Vlada Grčke je već preduzela mjere za obezbeđivanje dovoljno energenata i sigurnosti snabdevanja. Odlučeno je da se na 12 meseci iznajmi brod-tanker za skladištenje tečnog prirodnog gasa, a istovremeno je pojačan rad grčkih rudnika lignita za potrebe dužeg rada elektrana koje koriste to gorivo, piše “Ta Nea”.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #103 on: May 23, 2022, 12:34:19 pm »



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



Nemačka želi gas iz Afrike: Nastoji da pokrene energetske projekte sa Senegalom


"Nemačka nastoji da pokrene energetske projekte sa Senegalom", rekao je nemački kancelar Olaf Šolc tokom prve posete Africi.

Šolc je trodnevnu posetu Africi započeo u Senegalu, zemlji koja poseduje milijarde kubika zaliha gasa te se očekuje da će postati veliki proizvođač u tom području, prenosi Seebiz.

"Nemačka nastoji da umanji zavisnost od ruskog gasa. Započela je razgovore sa senegalskim vlastima o eksploataciji i dopremanju prirodnog gasa“, rekao je Šolc.

"To je pitanje sa kojim ćemo se ozbiljno pozabaviti", rekao je na konferenciji za novinare zajedno sa senegalskim predsednikom Makijem Salom i dodao da je i jednoj i drugoj državi u interesu da razgovori napreduju.

Šolc je rekao da je Nemačka zainteresovana za senegalske projekte s obnovljivom energijom.

Sal je kazao da je Senegal spreman za snabdevanje evropskog tržišta. On predviđa da će Senegal proizvesti 2,5 miliona tona iduće godine, a 10 miliona tona do 2030. godine.

Što se tiče istraživanja, finansiranja projekta i drugih pitanja, Sal je kazao da će uzeti sve u obzir, te da je "voljan sarađivati s Nemačkom u ovome kontekstu“.

Nemačka je pozvala Senegal, koji trenutno predsedava Afričkom unijom, i Južnoafričku republiku da gostuju na skupu G7 koji će se održati u Nemačkoj u junu. Obe afričke zemlje suzdržale su se od glasanja o rezoluciji Ujedinjenih nacija protiv ruskog napada na Ukrajinu, koji Moskva naziva specijalnom vojnom operacijom.

Kao predsedavajući Afričke unije, Sal je rekao da mnoge afričke zemlje nisu htele birati stranu u ratu, iako su osuđivale invaziju.

"Vrlo je jasno – želimo mir. Radimo na deeskalaciji, prekidu vatre, dijalogu – to je stav Afrike“, istakao je senegalski predednik. Sal je dodao da će posetiti Moskvu i Kijev u narednim nedeljama.

izvor


* 2022-05-23_132846.jpg (75.49 KB, 734x914 - viewed 9 times.)
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 883


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #104 on: May 23, 2022, 01:23:46 pm »

Gostovanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića, o narednoj paklenoj zimi, o 25% ljudi koji će biti bukvalno gladni, o mogućem nuklearnom ratu, o KosMetu, o pristicima Zapada na Srbiju zbog neuvođenja sankcija Rusiji i ostalo vezano za rat u Ukrajini...

Cena samostalnosti Srbije



Možda i grešim, ali mislim da je ovo dobra uvertira spremanja Srbije da će ipak uvesti ekonomske sankcije Ruskoj Federaciji.
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 [7] 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 ... 131   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.07 seconds with 23 queries.