PALUBA
March 28, 2024, 05:00:58 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 ... 131   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 179647 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #120 on: May 25, 2022, 09:36:10 am »




Ekologija može da sačeka: Nemci spremni da se vrate uglju ako ih Rusi nateraju


Nemačka nastavlja da pravi planove za slučaj da Rusija prekine snabdevanje gasom zbog rata u Ukrajini.

Ako zapreti nestašica, gas namenjen proizvodnji energije biće u značajnoj meri zamenjen ugljem, saopštilo je nemačko ministarstvo ekonomije danas, prenosi dpa.

Termoelektrane na ugalj su u "stendbaj" režimu u Nemačkoj i ostaće tako, tako da budu spremne za korišćenje u kratkom roku. Bez obzira na to, vlada će se držati načelnog plana da izbaci ugalj iz upotrebe do 2030. godine, navelo je ministarstvo, ističući da dokle god su TE u tom režimu neće biti dodatnih emisija štetnih gasova.

Ovaj nacrt zakona predstavlja pravni osnov za korišćenje uglja i lignita kao rezerve i spreman je za podnošenje drugim ministarstvima na konsultacije.

Prema saopštenju ministarstva, na gas otpada oko 15 procenata proizvodnje električne energije u Nemačkoj, za prošlu godinu, ali taj udeo će verovatno sada biti manji.

Šire posmatrano, na ruski prirodni gas otpada više od polovine nemačkog uvoza fosilnih goriva, prenosi dpa.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #121 on: May 25, 2022, 09:39:09 am »



Žetva pod znakom pitanja - nedostaje gorivo:
"To je sada najveći problem, veći od svega"



Nakon što su završili prolećnu sezonu setve, ponekad noseći pancire i šlemove, ukrajinski ratari se suočavaju sa novim izazovom.

To je nalaženje dovoljno dizela za predstojeću žetvu.

Rat s Rusijom je zaustavio snabdevanje gorivom baš u vreme kada su poljoprivrednici pojačali poljske radove za prolećnu sezonu, usled čega su, od početka sukoba 24. februara, ostali bez oko 85 posto normalnih isporuka, kažu farmeri, distributeri goriva i analitičari, piše Rojters.

Ukupne površine zasejane žitom će zbog borbi ovog proleća biti do 30 posto manje nego lani, a prinosi bi takođe mogli da opadnu ako paori ne dobiju gorivo za odlazak na njive radi pravovremene primene agrotehničkih mera i obavljanja žetve.

Ukrajina je prošle sezone bila četvrti svetski izvoznik žitarica. Pored isporuka pšenice i kukuruza Africi i Bliskom istoku, ukrajinsko žito učestvuje s jednom polovinom u nabavkama Svetskog programa UN za hranu za urgentnu pomoć.

Pošto su ukrajinske crnomorske luke blokirane, transport useva je brzo postao globalno pitanje, a generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pokušava da posreduje kako bi se postigao dogovor za nastavak isporuka žitarica i smirila svetska tržišta hrane na kojima su cene distigle višegodišnje maksimume.

U prošloj poljoprivrednoj godini, do kraja juna 2021, Ukrajina je izvezla 45 miliona tona žitarica. Očekivalo se da će ta količina biti povećan na 65 miliona nakon rekordne žetve krajem prošle godine, ali je zbog rata oko 21 milion tona ostalo "zatočeno" u silosima širom teritorije koju kontroliše Kijev, dok se sezona 2021/22. bliži kraju sledećeg meseca.

Bezbednost je do sada, zbog borbi i granatiranja, bila najvažnije pitanje za farmere, ali sa približavanjem naredne žetve nestašica goriva postaje gorući problem.

"Gorivo je najveći problem u ovom trenutku, veći od svega", kaže Kes Huizing, Holanđanin koji vodi farmu mleka i useva od 15.000 hektara u centralnoj Ukrajini.

Ukrajinski ratari u prolećnoj sezoni potroše najveći deo dizela od ukupno oko 1,5 miliona tona koliko troše godišnje, što je više od 10 posto ukrajinske godišnje potražnje za gorivom, navodi Taras Panasiuk, komercijalni direktor operatera benzinskih stanica VOG.

Ukrajina se za nabavku goriva uglavnom oslanja na Rusiju, Belorusiju i uvoz iz drugih krajeva koji stiže morskim putem. Primera radi, prošle godine je više od 60 odsto dizela dolazilo iz Rusije i Belorusije, procenjuje ukrajinska konsultantska kompanija za naftne derivate A-95.

Sada je ova zemlja prinuđena da se upusti u skupe i komplikovane načine za dopremanje goriva kopnenim putem iz susednih država kao što su Poljska i Rumunija, ali nedostatak kapaciteta i birokratija usporavaju te napore, saopštilo je ukrajinsko udruženje za naftu i gas.

Taj zadatak je postao noćna mora jer se zemlje u susedstvu i same suočavaju sa nestašicom dizela, dok su ruski udari na rafineriju nafte i skladišta goriva u Kremenčuku dodatno smanjili zalihe u Ukrajini.

Pored toga, nedostatak vozača cisterni takođe otežava isporuku goriva jer su mnogi od njih angažovani u borbama, kažu analitičari.

Vlada u Kijevu je objavila ugovore o uvozu 300.000 tona dizela i 120.000 tona benzina za pokrivanje potreba u maju, a zamenik šefa kabineta ukrajinskog predsedništva Kirilo Timošenko je izjavio prošlog petka da je 1.500 tona goriva stiglo do carinske tačke u Lavovu.

Kao i druge ratne faktore, teško je predvideti i potencijalni uticaj nestašice goriva na proizvodnju useva, pa ukrajinska vlada nije izašla s prognozama obima žetve.

Za pšenicu, koja je uglavnom posejana pre rata kao ozimi usev, neki analitičari uslovno očekuju da će zbog sukoba, smanjenih zaliha đubriva i goriva, proizvodnja pasti za 35-40 posto sa rekordnog nivoa od 32 miliona tona u 2021.

izvor
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #122 on: May 25, 2022, 10:11:12 am »


25. maj je krajnji datum za plaćanje ruskih obevza po međunarodnim kreditima. Videćemo da li će sutra Zapad proglasiti navodni bankrot Rusije, jer su njena sredstva u inostranstvu blokirana / sekvestrirana / konfiskovana, a srpski rečeno - Zapad ih je pokrao.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #123 on: May 25, 2022, 04:58:27 pm »



Rusija mora da "uradi pravu stvar"



Britanski ministar odbrane Ben Volas pozvao je Rusiju da dozvoli Ukrajini da izvozi svoje žito. On kaže da bi to pomoglo zemljama u kojima bi nestašica žitarica mogla da izazove glad.

Rusija mora da "uradi pravu stvar", rekao je Valas novinarima u Madridu, gde se sastao sa španskom ministarkom odbrane Margaritom Robles.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #124 on: May 26, 2022, 10:50:33 am »



Rusija će plaćati spoljni dug u rubljama


Rusija će servisirati svoj spoljni dug u rubljama, koje se kasnije mogu konvertovati u originalnu valutu u kojoj je emitovana evroobveznica.

To je saopštilo danas rusko Ministarstvo finansija, povodom isticanja dozvole SAD koja je omogućavala Moskvi otplatu njenog duga prema američkim poveriocima.

Ministarstvo finansija SAD je odlučilo da ne produži tu dozvolu o izuzeću koja je istekla danas u 12:01 časova po istočnoameričkom vremenu, čime je blokiralo Rusiju da plaća kamate i dospele obaveze državnom dugu američkim subjektima, navodi Rojters.

Rusko Ministarsvo finansija je navelo u saopštenju da "ova odluka prvenstveno narušava prava stranih ulagača u ruske dužničke instrumente i podriva poverenje u zapadnu finansijsku infrastrukturu".

„Trenutna situacija nema ništa zajedničko sa situacijom (kašnjenja plaćanja) iz 1918. godine kada je Rusiji nedostajalo sredstava da servisira svoje dugove. Danas postoji i novac i dobra volja da se plaća", poručio je ministar finansija Anton Siluanov u saopštenju.

Rusija je prošle nedelje ubrzano isplatila dve njene međunarodne obveznice - jednu denominovanu u evrima i drugu u dolarima - pre datuma dospeća 27. maja, kako bi predupredila isticanje američke dozvole za plaćanja.

Po osnovu emitovanih međunarodnih obveznica Rusiji dospevaju pre kraja ove godine obaveze u vrednosti od skoro 2,0 milijarde dolara.

Ministarstvo finansija je danas ponovilo da će nastaviti da servisira svoje spoljne obaveze, ali u rubljama, koje kasnije mogu da se konvertuju preko Nacionalne depozitarne agencije za poravnanja (NSD) u originalnu valutu emisije obveznica.

Moskva je privremeno zabranila stranim investitorima iz zemalja koje podržavaju sankcije protiv nje da prodaju imovinu koju drže u Rusiji i da im se isplaćuju kuponi na ime obveznica denominovanih u rubljama - dok sankcije ne budu ukinute.

Isplata tih kupona se izvršava na posebne račune tipa C u NSD-u i sredstva se tamo čuvaju do ukidanja sankcija Zapada i protivmera Moskve, dodaje britanska agencija.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #125 on: May 26, 2022, 11:48:55 am »



Švajcarski ministar: "Neće biti državne pomoći"


Švajcarski ministar finansija Uli Murer odbacio je mogućnost vladine pomoći građanima zbog visokih cena energije.

On je rekao da bi mogli da budu potrebni rezovi u budžetu jer vlada neće povećati poreze kako bi prebrodila nadolazeću ekonomsku oluju, prenosi HRT.

"Cene benzina su pristupačne u bogatoj Švajcarskoj", rekao je ministar u sredu.

Murer je poručio da se recesija bliži, ali da njena ozbiljnost zavisi od toga koliko dugo će trajati rat u Ukrajini i od cena energije. Rekao je da bi švajcarske banke trebalo da odupru pritiscima da pojačaju sprovođenje sankcija Rusiji zbog napada te zemlje na Ukrajinu.

"Ako išta, trebalo bi da kažemo - usporite malo i nemojte sprovoditi sankcije sa 'švajcarskim finišem'. Naše banke verovatno sankcionišu strože od bilo koga drugog", rekao je.

Rekao je i da bi Švajcarska trebalo da koristi gasne elektrane i produži vek trajanja nuklearnih elektrana kako bi zadovoljila svoje energetske potrebe, dodajući da će Švajcarska pomoći u finansiranju gasnih terminala koje gradi susedna Nemačka.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #126 on: May 26, 2022, 11:50:38 am »



Emirati počeli sa izvozom nafte u Evropu


Ujedinjeni Arapski Emirati počeli su sa izvozom nafte u Evropu nakon što su 2020. usled pandemije obustavile snabdevanje ovog tržišta.

Tanker za naftu "Moscow Spirit" — koji je unajmio brodski ogranak TotalEnergies SA – plovi prema Roterdamu u Holandiji s teretom od oko milion barela emiratske nafte na brodu, prema podacima o praćenju tankera i lučkim agentima koje je prikupio Blumberg.

Ista kompanija takođe ima naftu iz UAE na supertankeru koji ide prema Egiptu. Vrlo je moguće da će i ova pošiljka završiti i u Evropi, prenosi biznisinfo.ba.

Isporuka u Egipat će verovatno ići u cevovod koji prelazi ovu severnoafričku zemlju, omogućavajući prikupljanje u mediteranskoj luci Sidi Kerir.

Poslednji teret iz UAE u Evropu isporučen je u maju 2020. godine, kada je koronavirus uzdrmao tržišta nafte, prenosi Bankar.me.

Pre rata, Rusija je bila najveći evropski spoljni dobavljač sirove nafte, ali mnogi od tereta koji su nekada bili isporučeni na kontinent umesto toga se transportuju u Aziju.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #127 on: May 26, 2022, 11:54:24 am »



"Svetskoj ekonomiji preti 'savršena oluja'"


"Trenutno udruženo delovanje različitih rizika preti globalnoj ekonomiji 'malom savršenom olujom'".

To je izjavio Hoze Vinals, predsednik multinacionalne banke Standard čarterd, pridruživši se seriji strašnih upozorenja o izgledima globalnog rasta, na Svetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu.

"Imali smo velike krize u prošlosti, ali ova, sa toliko različitih izvorišta rizika, može biti jedinstvena po dimenzijama", rekao je on u intervjuu za TV Blumberg.

Američka ministarka za trgovinu Ðina Raimondo rekla je na WEF-u da je potrebno učiniti više na stavljanju inflacije pod kontrolu, dodajući da bi smanjenje carina moglo biti opcija i da će Federalne rezerve možda morati da preduzmu dodatne akcije.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba, koji je danas govorio na nekoliko panela na ovogodišnjem skupu u švajcarskim Alpima, poručio je da Kijev neće trgovati teritorijom zarad sklapanja mirovog sporazuma i da bi cilj međunarodne zajednice trebalo da bude potpuna pobeda nad Rusijom.

Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard ocenila je da je rat u Ukrajini pokazao da Evropa ne shvata koliku bi moć mogla da ima na svetskoj sceni i da bi 27-člani blok trebalo više da "pokaže mišiće" nego što to čini sada.

Lagardova je navela da "ogromno tržište" EU znači da blok može da postavlja trgovinske uslove i da njeni zakoni o zaštiti konkurencije omogućavaju da blokira spajanja širom sveta.

Ona je takođe istakla potencijal EU da u kupovini nastupa kao ujedinjena grupa, a goorila je i o ogromnim resursima penzionog fonda kojima bi moglo bolje da se raspolaže.

Rat u Ukrajini je dominatna tema na prvom okupljanju licem u lice svetske ekonomske i političke na skupu u Davosu posle dve godine. Rastuća inflacija, nestašica hrane, klimatske promene i migracioni rizici takođe se nalaze visoko na agendi Svetskog ekonomskog foruma.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #128 on: May 26, 2022, 12:07:18 pm »



Za kružni tok para nema, voće i povrće samo za decu: Inflacija – od Varšave do Istanbula


Podstaknuta mnogim aspektima, a pre svega drastičnim poskupljenjem energenata, inflacija pogađa sve delove Evrope.

Od građevinara u Italiji, preko prodavačica u Poljskoj, do mesara u Turskoj.

Kružni tok bi trebalo da smanji broj saobraćajnih nesreća na jednoj raskrsnici kod Milana poznatoj po mnogim nezgodama. Ali, posao miruje, jer su asfalt, cevi i beton postali previše skupi, piše DW.

Izvođač radova Edoardo Ronconi je očajan. "Bojimo se da ove godine uopšte nećemo moći da radimo", kaže italijanski preduzetnik. "Zatvaramo sva svoja gradilišta."

Firma je još u martu obustavila radove na poludovršenom kružnom toku, a otada je rat u Ukrajini dodatno podstakao poskupljenja. Ronconi se žali da je njegova firma već izgubila tri najbolja meseca u godini što se tiče ugovaranja novih poslova. A najgore, kaže, verovatno tek dolazi.


Cene nafte i gasa – glavni pokretači inflacije

Rat je dodatno smanjio resurse i ubrzao inflaciju. Cene energije, hrane i građevinskog materijala rastu brže nego ikada poslednjih decenija. Šok zbog cena najveći je na benzinskim pumpama, ali i pri pogledu na račun za struju ili cene u supermarketima. Baš kao i na gradilištima. Prvi javni građevinski projekti u Italiji su već zaustavljeni.

Rastuće cene nafte i gasa glavni su pokretači inflacije u Evropi, koja se u velikoj meri oslanja na ruske energente za proizvodnju električne energije i snabdevanje industrije. Očekuje se da će se inflacija na nivou Evropske unije ove godine popeti na gotovo sedam procenata.


Voće i povrće samo za decu

Visoki troškovi benzina prete i drumskom prevozu robe, a oni koji žive od poljoprivrede i ribarstva prisiljeni su da, zbog goriva, za svoje proizvode naplaćuju astronomske cene. Promene na svojoj koži osećaju čak i oni kojima je za život potrebno malo.

Jedna od njih je i Poljakinja Aline Černik. Prodavačica iz Varšave drži kokoške kako ne bi morala da kupuje jaja. Jer, cena hrane je, kaže, već porasla za 150 odsto.

Osećaj beznađa širi se pre svega među onima koji ionako malo zarađuju. "Uvek sam bila pozitivna osoba, ali trenutno ne vidim svetlo na kraju tunela", kaže Čehinja Eva Fuhsova, koja sa svoje troje dece živi u gradiću Mjesto Touškov u blizini Plzenja. "Moram da stegnem kaiš. Voće i povrće kupujem da mojoj deci ništa ne bi nedostajalo, ali ja sama to ne jedem", kaže ta majka.


Potrošači su uzdržani

Inflacija se posebno oseća u zemljama centralne i istočne Evrope koje su blizu ratnog područja. Češka je u aprilu zabeležila rast cena od 14,2, a Poljska 12,3 odsto. Ali i u Grčkoj je inflacija tog meseca bila 10,8 procenata.

Poseban slučaj je Turska, čija je valuta prošle godine izgubila 44 odsto vrednosti u odnosu na dolar, a inflacija se popela na dramatičan 61 procenat.

Sve prodavnice od Varšave do Istanbula beleže pad prodaje. Potrošači su uzdržani, traže najjeftiniju alternativu, kažu prodavci. Za stvari koje su manje nužne, kao što je odeća, kupovina se odlaže, a roba koja se smatra luksuzom, poput cveća, gotovo i da se ne prodaje.

Bajram Koza, mesar iz Istanbula, kaže da mu je prodaja pala za petinu. "Čak i u bogatoj četvrti Čankaja ljudi više ne kupuju ono što im treba, već ono što sebi mogu da priušte", govori mesar. On dodaje: "Oni koji su do sada kupovali dva kilograma mlevenog mesa, sada uzimaju najviše kilogram."


"Bojim se da nećemo izdržati"

Inflacija, naravno, pogađa i turističke radnike, koji su jedva dočekali oporavak nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije. Paris Parasos, vlasnik jednog ribljeg restorana na grčkom ostrvu Rodos, sada sam odlazi u ribolov u ranim jutarnjim satima kako bi smanjio troškove. Ipak, kaže da mora da podigne cene na jelovniku, jer su jestivo ulje i troškovi energije znatno povećani.

U Poljskoj se potrošači žale da su cene hleba porasle za trećinu. Pa čak i iz Belgije javljaju da neki tamošnji pekari više ne mogu da plaćaju svoje radnike. "Poznajem pekare koji rade 13 ili 14 sati dnevno kako bi preživeli i otplatili dugove", kaže Alber Denonsin, predsednik udruženja pekara francuskog govornog područja Belgije. "Možemo da izdržimo neko vreme, ali kada čujem od uprave Svetske banke da bi tako trebalo da bude sve do 2024, onda se pribojavam da nećemo uspeti."

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #129 on: May 26, 2022, 12:08:45 pm »



Nekoliko francuskih gradova deli bonove za hranu


Nekoliko francuskih gradova počelo je da deli vaučere za kupovinu hrane kako bi stanovnicima kompenzovali rast cena namirnica.

Kako se navodi u prilogu TV kanala Frans 2, građanima se daju bonovi u vrednosti od pet, 20 i 30 evra. Do danas su gradske uprave potrošile oko 37 miliona evra na izdavanje kupona i sertifikata, kao i druge mere podrške stanovništvu, prenosi Raša tudej.

Vlada u Parizu još uvek nije donela uredbu o dodeli ovih subvencija, ali su gradonačelnici nekih francuskih gradova odlučili da sami uvedu bonove za hranu, ne čekajući zvaničnu odluku vlade.

Ideju o podeli vaučera za hranu domaćinstvima sa srednjim i niskim primanjima predložio je francuski predsednik Emanuel Makron i o njoj se raspravljalo mnogo pre predsedničkih izbora. Približno osam miliona francuskih građana imaće pravo na tu vrstu podrške.

Inflacija u Francuskoj, kao u svim zemljama sveta, raste, vođena skokom cena hrane i energije. Eksperti upozoravaju da bi porast cena i slab ekonomski rast mogli da dovedu do stagflacije u zemlji, to jest do stagnacije, pada proizvodnje i inflacije.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #130 on: May 26, 2022, 12:15:19 pm »



EU zamrzla ništavno malu imovinu Centralne banke Rusije


Države-članice Evropske unije objavile su da su zamrzle imovinu Centralne banke Rusije u vrednosti od 23 milijarde evra što je mnogo manja suma nego što se očekivalo, objavila je agencija Rojters pozivajući se na evropskog komesara za pravna pitanja Didje Rejndersa.

„Od zamrznute imovine se samo manje od jedne desetine nalazi u EU, to je prema informacijama koje je Evropska komisija dobila od 27 država-članica Evropske unije“, rekao je Rejnders.

On je dodao da je 23 milijardi evra, zamrznutih u EU od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini „ništavno mala suma u odnosu na 100 milijardi evra koje su zamrzle SAD“.

Evropski komesar je saopštio da je EU takođe zamrzla imovinu fizičkih lica u vrednosti od deset milijardi evra, među kojima su jahte i nepokretna imovina ruskih biznismena, koji su, navodno, povezani sa Kremljom.

Kako pojašnjava agencija, vlade mnogih zemalja EU su oprezne po pitanju potpune implementacije antiruskih sankcija, a neke su odbile da javno objave o zamrzavanju ruske imovine. Međutim, nije pojašnjeno o kojim zemljama je reč.

Ranije je šefica Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina izjavila da je kao rezultat zapadnih sankcija zamrznuto oko 300 milijardi dolara zlatnih rezervi Rusije.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #131 on: May 26, 2022, 12:20:49 pm »



Šef Svetske banke upozorava: Moguća globalna recesija


Predsednik Svetske banke Dejvid Malpas upozorava da napad Rusije na Ukrajinu može da izazove globalnu recesiju jer će skočiti cene hrane, energenata i đubriva.

U obraćanju na jednom poslovnom događaju u SAD koji je organizovala Američka privredna komora, Malpas je rekao da je teško "videti kako da izbegnemo recesiju", napomenuvši da zabrinutost povećava i usporavanje rasta u Kini zbog niza zaključavanja u vreme korone.

"Gledajući globalni bruto domaći proizvod... teško je sada videti kako da izbegnemo recesiju. Pomisao o udvostručenju cena energije dovoljna je sama po sebi da izazove recesiju", rekao je Malpas, ne iznoseći bilo kakvu konkretnu prognozu, prenosi britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC).

Svetska banka je prošlog meseca smanjila svoju prognozu globalnog ekonomskog rasta za ovu godinu za skoro pun procentni poen, na 3,2 posto.

Malpas je takođe primetio da mnoge evropske zemlje još uvek previše zavise od Rusije u pogledu nafte i gasa, čak iako polako napreduju s planovima da smanje svoju zavisnost od ruske energije.

Naveo je da bi potencijalni potezi Rusije da zaustavi isporuke gasa mogli da izazovu "znatno usporavanje" u regionu i dodao da visoke cene energije već vrše pritisak na nemačku ekonomiju, najveću u Evropi i četvrtu po veličini u svetu.

izvor
Logged
babaroga
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 506



« Reply #132 on: May 26, 2022, 12:51:14 pm »



Šef Svetske banke upozorava: Moguća globalna recesija


Predsednik Svetske banke Dejvid Malpas upozorava da napad Rusije na Ukrajinu može da izazove globalnu recesiju jer će skočiti cene hrane, energenata i đubriva.

U obraćanju na jednom poslovnom događaju u SAD koji je organizovala Američka privredna komora, Malpas je rekao da je teško "videti kako da izbegnemo recesiju", napomenuvši da zabrinutost povećava i usporavanje rasta u Kini zbog niza zaključavanja u vreme korone.

"Gledajući globalni bruto domaći proizvod... teško je sada videti kako da izbegnemo recesiju. Pomisao o udvostručenju cena energije dovoljna je sama po sebi da izazove recesiju", rekao je Malpas, ne iznoseći bilo kakvu konkretnu prognozu, prenosi britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC).

Svetska banka je prošlog meseca smanjila svoju prognozu globalnog ekonomskog rasta za ovu godinu za skoro pun procentni poen, na 3,2 posto.

Malpas je takođe primetio da mnoge evropske zemlje još uvek previše zavise od Rusije u pogledu nafte i gasa, čak iako polako napreduju s planovima da smanje svoju zavisnost od ruske energije.

Naveo je da bi potencijalni potezi Rusije da zaustavi isporuke gasa mogli da izazovu "znatno usporavanje" u regionu i dodao da visoke cene energije već vrše pritisak na nemačku ekonomiju, najveću u Evropi i četvrtu po veličini u svetu.

izvor

Ko do sada nije video i razumeo, sad cu da napisem malo oko ideja sa inflacijom.

Zadnjih godina, cak od 2008, cak i ranije, pocele su da padaju kamatne rate.  Svi su poceli da se zaduzuju po povoljnim kamatnim ratama.  Svaki dug koji je uzet iz banke je u sustini bilo stampanje novog novca koji se pretvarao u "asset" (ko zna rec na srpskom neka je prevede), i kao takav se dodavao na "market capitalisation" za tu valutu.

Na osnovu svega toga, drzave su izdavle bonds (obveznice) sa kamatnom stopom malo vecom od "libor rate" (osnovne kamatne stope), i isplacivale su kamatu tim obveznicima, a klavnica ce se isplatiti tek po isteku roka od obveznica, znaci 5, 10..50 godina. Za vreme korone, sve te pare za vakcine i ostale zahebancije su drzave prodavale bondove i zaduzivali se kod centralnih banaka na isti nacin, po veoma niskoj kamatnoj stopi.

Ovde je sad caka, ako se secate hiperinflacije u ex Yugoslavia, inflacija je sad naglo skocina na 10%, predvidja se da ce i na vise.  Sve te pare koje su pozajmljene po niskoj kamatnoj stopi, kamata se i dalje placa po istoj.  Za taj kapital, ko god je imao profita, ulozene su pare u neke "commodities" koje uvek drze vrednost, dok ce vrednost FIAT valuta da propadne, i onda ce isplatiti to sto trebaju, ali po mnogo manjoj vrednosti nego sto su u pocetku "isisali" od sistema. Naravno, svi koji placaju porez ce to placati godinama i izgubice na kupovnoj moci. Ako se secate kako su ljudi otplatili kredite za kuce i stanove u vrednosti paketa cigara 1993/94, tako ce i ovde da se dese, ali samo onima koji su profitirali od korone.

Ovo je samo ukratko sta se desilo u pozadini svega.



« Last Edit: May 26, 2022, 01:02:52 pm by babaroga » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #133 on: May 26, 2022, 01:25:52 pm »



Turska pregovara sa Rusijom i Ukrajinom o koridoru za izvoz žita


Turska je u pregovorima sa Rusijom i Ukrajinom o otvaranju koridora preko Bosfora za izvoz ukrajinskog žita.

To prenosi Rojters pozivajući se na izjavu jednog visokog turskog zvaničnika.

"Turska pregovara i sa Rusijom i sa Ukrajinom o izvozu žita iz Ukrajine. Postoji zahtev da žito stigne na krajnja odredišta otvaranjem koridora preko Turske. Pregovori su još u toku", rekao je turki zvaničnik britanskoj agenciji pod uslovom da ostane anoniman jer su razgovori poverljivi.

Više od 20 miliona tona žita je "zarobljeno" u silosima u ukrajinskim crnomorskim lukama koje su blokirane od početka napada Rusije na Ukrajinu u februaru ove godine.

Rusija i Ukrajina učestvuju sa skoro jednom trećinom u globalnoj ponudi pšenice, a blokada izvoza iz Ukrajine doprinosi globalnoj krizi hrane.

Iz kancelarije turskog predsednika Tajipa Erdogana nisu odmah odgovorili na zahtev Rojtersa za komentarom.

Zamenik ruskog ministra inostranih poslova Andrej Rudenko je izjavio u sredu da je Moskva spremna da obezbedi koridor za brodove koji prevoze hranu u zamenu za ukidanje nekih zapadnih sankcija.

Još dva zasebna izvora upućena u aktivnosti turske vlade potvrdila su da se vode razgovori o tome da Turska pomogne da ukrajinsko žito bude isporučeno.

Turska, koja se na Crnom moru graniči i sa Rusijom i sa Ukrajinom, ima dobre odnose sa obema zemljama, iako je osudila rusku invaziju.

"Ankara je spremna da doprinese rešavanju problema svojevrsnim praćenjem ovog izvoza iz Odese preko Crnog mora, budući da je Turska tradicionalno veoma jaka u Crnom moru i spremna da pomogne", rekao je u sredu jedan neimenovani visoki evropski diplomata Rojtersu, govoreći pod uslovom da ne bude imenovan.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #134 on: May 27, 2022, 08:00:21 am »



Moskva korigovala koridore za izlazak stranih brodova


Rusija je korigovala rute pomorskih humanitarnih koridora koji će omogućiti stranim brodovima da napuste blokirane ukrajinske luke, uključujući Odesu i Nikolajev, izjavio je načelnik Nacionalnog centra za upravljanje odbranom Rusije Mihail Mizincev.

On je naveo da su u cilju bezbednog izlaska stranih brodova iz luka Odesa, Nikolajev, Černomorsk, Herson, Očakova i Južni na otvoreno more Oružane snage Rusije korigovale trasu humanitarnog koridora, koji od 27. marta funkcioniše u Crnom moru, prenosi Interfaks.

Naveo je da će od sutra pomorski humanitarni koridor biti dužine 139 nautičkih milja i širine tri milje i da će biti otvoren svakog dana od 08 do 19 sati po moskovskom vremenu.

Mizincev je istakao da je ukrajinska strana odgovorna za osiguranje bezbednosti isplovljavanja brodova iz luka. On je juče saopštio da Ministarstvo odbrane Ruske Federacije otvara dva koridora za izlazak stranih brodova iz luka na Crnom i Azovskom moru.

Naveo je da se u Crnom moru za izlazak brodova iz luke Herson, Nikolajev, Černomorsk, Očakov, Odesa i Južni otvara koridor u smeru jugozapada od teritorijalnog mora Ukrajine, dužine 80 milja i širine 3 milje.

U Azovskom moru za izlazak iz luke Mariupolj otvara se koridor dužine 115 milja i širine dve milje u pravcu Crnog mora, rekao je Mizincev.

"U šest luka - Herson, Nikolajev, Černomorsk, Očakov, Odesa i Južni 70 stranih brodova iz 16 država i dalje je blokirano. Pretnja od granatiranja i velika opasnost od mina koju stvara zvanični Kijev ne dozvoljavaju brodovima da slobodno izlaze na otvoreno more", rekao je Mizincev.

Zapadne zemlje tvrde da ruska vojska blokira ukrajinske luke i da zbog toga brodovi koji prevoze žitarice ne mogu da isplove, dok Moskva s druge strane tvrdi da su luke minirane i da postoji opasnost za brodove.

izvor
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 ... 131   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.