PALUBA
March 29, 2024, 10:28:50 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 ... 131   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 179808 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #240 on: June 05, 2022, 06:35:45 pm »


Švajcarskoj preti nestašica

Snabdevanje električnom energijom u Švajcarskoj biće neizvesno na zimu.

Ne mogu se isključiti problemi sa osiguravanjem dovoljno električne energije, objavila je savezna komisija za električnu energiju, Elcom, na svojoj godišnjoj konferenciji. Proizvodnja električne energije iz švajcarskih nuklearnih elektrana bi mogla biti manja u toku zime, ali što je bitnije, susedi ove države pre svega Francuska mogli bi da izvezu manje struje nego uobičajno, prenosi Capital.

Zbog očekivanog smanjivanja proizvodnje u francuskim nuklearnim elektranama i smanjenog izvoza u Švajcarsku, uvoz struje iz Francuske bi ove godine mogao biti puno manji u odnosu na prethodne godine.

Zato bi se Švajcarska morala osloniti na uvoz struje od svojih drugih suseda, Nemačke, Italije, Austrije, ali ove države dobar deo svoje električne energije proizvode koristeći fosilna goriva, pre svega prirodni gas.

Očekuje se da će cena električne energije za domaćinstva u Švajcarskoj porasti 20 posto.

Švajcarska se, kao i ostatak Evrope, priprema za skok cena električne energije tokom zime, jer EU, čija Švajcarska nije članica, nastoji da smanji svoju zavisnost od o ruskog gasa. Rusija je sa svoje strane već prekinula snabdevanje gasom Poljskoj, Bugarskoj, Finskoj, Holandiji te kupcima u Danskoj i Nemačkoj koji su odbili da plate gas u rubljama, podseća portal Oilprice.

izvor

Švajcarske i francuske nuklearne elektrane, njemačke, italijanske i austrijske termoelektrane na prirodni gas. Odakle dolaze energenti za te elektrane? O gasu se mnogo piše, ali ne i o uranu. Imaju li nuklearne elektrana dovoljnu zalihu goriva do proljeća. Pored mogućeg nedostatka prirodnog gasa, na zimu je moguć i nedostatak struje.
Logged
babaroga
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 506



« Reply #241 on: June 05, 2022, 11:57:10 pm »


Švajcarskoj preti nestašica

Snabdevanje električnom energijom u Švajcarskoj biće neizvesno na zimu.

Ne mogu se isključiti problemi sa osiguravanjem dovoljno električne energije, objavila je savezna komisija za električnu energiju, Elcom, na svojoj godišnjoj konferenciji. Proizvodnja električne energije iz švajcarskih nuklearnih elektrana bi mogla biti manja u toku zime, ali što je bitnije, susedi ove države pre svega Francuska mogli bi da izvezu manje struje nego uobičajno, prenosi Capital.

Zbog očekivanog smanjivanja proizvodnje u francuskim nuklearnim elektranama i smanjenog izvoza u Švajcarsku, uvoz struje iz Francuske bi ove godine mogao biti puno manji u odnosu na prethodne godine.

Zato bi se Švajcarska morala osloniti na uvoz struje od svojih drugih suseda, Nemačke, Italije, Austrije, ali ove države dobar deo svoje električne energije proizvode koristeći fosilna goriva, pre svega prirodni gas.

Očekuje se da će cena električne energije za domaćinstva u Švajcarskoj porasti 20 posto.

Švajcarska se, kao i ostatak Evrope, priprema za skok cena električne energije tokom zime, jer EU, čija Švajcarska nije članica, nastoji da smanji svoju zavisnost od o ruskog gasa. Rusija je sa svoje strane već prekinula snabdevanje gasom Poljskoj, Bugarskoj, Finskoj, Holandiji te kupcima u Danskoj i Nemačkoj koji su odbili da plate gas u rubljama, podseća portal Oilprice.

izvor

Švajcarske i francuske nuklearne elektrane, njemačke, italijanske i austrijske termoelektrane na prirodni gas. Odakle dolaze energenti za te elektrane? O gasu se mnogo piše, ali ne i o uranu. Imaju li nuklearne elektrana dovoljnu zalihu goriva do proljeća. Pored mogućeg nedostatka prirodnog gasa, na zimu je moguć i nedostatak struje.

Svajcarska je pre ovog sukoba kupila od Rusije obogaceni uranijum za nuklearke u vrednosti of 500mil USD. Koliko ce to da traje, ne znam
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #242 on: June 06, 2022, 07:33:16 am »



 
Putin spreman za dugi rat iscrpljivanja


Američki list "Vašington post" analizira da li sankcije koje su EU, Britanija i SAD uveli Rusiji sa ciljem da pritiskom na rusku ekonomiju nateraju Putina da okonča napad na Ukrajinu imaju efekta, kao i da li Putin može da istrpi sankcije dok ujedno radi na podrivanju evropskog jedinstva da bi dobio podršku za njihovo ukidanje.

Kako navodi ovaj list pozivajući se na tvrdnje američkih i ruskih političkih i ekonomskih eksperata, Kremlj pokušava da pojača ekonomski pritisak na Zapad radi podrivanja strane podrške Ukrajini.

Naime, ruski predsednik Vladimir Putin priprema se za dugi rat iscrpljivanja u Ukrajini i biće, prema viđenju pripadnika ruske ekonomske elite, nemilosrdan u svojim pokušajima da koristi ekonomska oružja poput blokade ukrajinskog izvoza žita, da razvodnji zapadnu podršku KIjevu.

Kremlj se oslanja na nedavne znake oklevanja kod nekih evropskih vlada da pruže dalju podršku videvši to kao pokazatelj da bi Zapad mogao da izgubi fokus u suprotstavljanju ruskoj invaziji na Ukrajinu, naročito kada svetske cene energenata skaču nakon nametanja sankcija Moskvi.

Putin „veruje da će Zapad postati iscrpljen“, kaže jedan dobro obavešteni ruski milijarder uz zahtev da ostane anoniman iz straha od posledica. Putin nije očekivao jaku zajedničku prvobitnu reakciju Zapada, “ali sada pokušava da preoblikuje situaciju, i veruje da će na duge staze pobediti,” tvrdi ovaj milijarder. Zapadni lideri su ranjivi zbog izbornih ciklusa i Putin veruje “da javno mnjenje može da se okrene protiv njih preko noći“, piše Vašington post.

Ove nedelje Evropska unija je najavila embargo na ruski pomorski izvoz nafte, a Šarl Mišel, predsednik Evropskog saveta, pohvalio je ovaj potez kao stavljanje maksimalnog “pritiska na Rusiju da okonča rat”. Ali, to će “imati mali uticaj kratkoročno,” kaže jedan ruski zvaničnik blizak diplomatskim krugovima Moskve, koji je takođe zahtevao anonimnost iz straha od odmazde. “Stav Kremlja je da mi ne možemo da izgubimo kakva god da je cena toga.” tvrdi on.

Kremlj je saopštio da je ovaj potez EU samo podstakao dalji skok svetskih cena energenata i da će videti da prebaci rusku robu na tržišta Azije, iako su EU i Britanija uvele i zabranu osiguravajućim kućama da osiguraju robu koju Rusija transportuje.

Stanovnici EU zemalja “osećaju udar ovih sankcija više nego mi,” rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu za Vašington Post.

“Zapad je napravio grešku za greškom, što je dovelo do rastuće krize, a reći da je za to kriva situacija u Ukrajini i ono što Putin radi nije tačno.” tvrdi on.

Ovakav stav ukazuje na to da Kremlj veruje da može da izdrži duže od Zapada posledice ekonomskih sankcija. Putin ima malo izbora sem da nastavi rat u nadi da će blokada ukrajinskog žita “dovesti do nestabilnosti na Bliskom istoku i izazvati novu poplavu izbeglica,” tvrdi Sergej Guriev, bivši glavni ekonomista u Evropskoj banci za obnovu i razvoj.


Svi Putinovi savetnici

Agresivni stav Kremlja naizgled odražava stavove Nikolaja Patruševa, ratobornog čelnika Saveta bezbednosti Ruske Federacije, koji je služio sa Putinom u lenjingradskom (danas Sankt Petersburg) odeljenju KGB-a i sve više se smatra tvrdolinijaškim ideologom koji utiče na rat u Ukrajini.

On je jedan od nekolicine bliskih savetnika za pitanja bezbednosti za koje moskovski insajderi veruju da ima pristup Putinu.

U tri izrazito antizapadna intervjua koje je dao ruskim novinama od početka invazije, Patrušev, koji se do sada klonio javnosti, je rekao da je Evropa na ivici “duboke ekonomske i političke krize” jer inflacija raste, a životni standard već pada, što utiče na raspoloženje Evropljana, a da bi nova migrantska kriza stvorila i nove bezbednosne pretnje.
“Svet polako tone u krizu nestašice hrane bez presedana. Desetine miliona ljudi u Africi ili na Bliskom istoku će ostati na ivici gladi, i to zbog Zapada. Da bi preživeli, bežaće u Evropu. Nisam siguran da će Evropa preživeti tu krizu,” rekao je Patrušev ruskim državnim novinama Rosijskaja Gazeta u jednom od ovih intervjua.

A u intervjuu prošle nedelje za popularni tabloid „Argumenti i Fakti,“ Patrušev je rekao da Rusija „ne žuri da postavi bilo kakve rokove” u svojoj vojnoj kampanji u Ukrajini.

Ruska vojska je postepeno ostvarila napredak u ukrajinskom istočnom regionu Donbas, ali umesto da ide na brzu i odlučujuću bitku, Putin veruje da je vreme na njegovoj strani, navodi ruski milijarder.

„Putin je vrlo strpljiv tip. Može sebi da priušti da čeka šest ili devet meseci. Može da kontroliše rusko društvo mnogo čvršće nego što Zapad može da kontroliše svoje.” smatra on.

Nedeljama dugo diplomatsko cenjkanje oko uslova EU naftnog embarga, Kremlj je video kao znak slabljenja zapadne odlučnosti, smatraju sagovornici. Putina su telefonom zvali preko vikenda francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc u vezi načina kako da se odblokiraju ukrajinske luke, što je dodatno ojačalo takav njegov pogled na ovu situaciju. Kada zapadni lideri zovu Putina i traže dogovor s njim, “ to znači da on misli da ima prednost,” kaže bivši zvaničnik američke vlade.

Kremlj insistira da je blokada izvoza ukrajinskog žita posledica ukrajinskog miniranja Crnog mora, što Kijev ne gira, a Peskov kaže da zapadne sankcije takođe sprečavaju isporuke žita.

Potencijalni gubici Rusije zbog zabrane EU na izvoz ruske nafte morskim putem mogli bi da budu minimalni, kaže Sergej Aleksašenko, bivši zamenik guvernera Ruske centralne banke, koji danas živi u egzilu u Americi. Ako Rusija bude uspela da preusmeri sav svoj pomorski transport ka Indiji i Kini, ruski gubici usled ove zabrane mogli bi da budu samo oko 10 milijardi dolara ukupno, smatra on.

Putinovi ekonomski savetnici “će mu reći na koliko su procenjeni gubici zbog ovog embarga, a on će se tiho nasmejati,” tvrdi Aleksašenko. “Putin ne menja svoj kurs.” kaže on.

Na EU embargo treba gledati kao „tek prvi korak” u naporima da se prekine dotok prihoda Kremlja, kaže Edvard Fišman, pomoćni profesor iz oblasti međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija, inače bivši zvaničnik Stejt Departmenta..

Nekoliko sadašnjih i bivših viših zapadnih zvaničnika razmatralo je predloge da SAD i EU oforme kartel i nametnu ograničenje cene ruske nafte, možda i na nivou od 30 do 40 dolara po barelu. Ovaj korak bi mogao da bude efektniji od evropske zabrane i pomogao bi da se smanje svetske cene, kažu Guriev i Fišman. Po tom predlogu Amerika bi mogla da uvede sekundarne sankcije svakome ko kupuje rusku naftu po ceni iznad te koju su oni propisali, tvrde oni.


Rešenje za naftu?

Italijanski premijer Mario Dragi prvi je predložio ideju da se stvori kartel naftnih potrošača na sastanku sa američkim predsednikom Bajdenom, a Evropska komisija sada ispituje Dragijev predlog i za uvođenje eventualnog ograničenja cena gasa.

Putin je ranije objavio “da je ekonomski blickrig” protiv Rusije propao, a ruska ekonomija se naizgled oporavlja od prvobitnog šoka koji su izazvale zapadne sankcije zahvaljujući dotoku skoro milijardu dolara prihoda dnevno od izvoza nafte i gasa u Evropu. Ovo se odnosilo na period pre nego što je EU uvela embargo na rusku naftu koja se prevozi morskim putem. Takođe, zahvaljujući kontroli kapitala i naređenju da ruski izvoznici prodaju pola svojih deviznih prihoda državi, rublja je ojačala i vratila se na predratni nivo.

Ali guvernerka ruske Narodne banke Elvira Nabiulina je upozorila da će se pun udar zapadnih sankcija tek osetiti. Zabrana uvoza visokotehnološke robe je tek počela da pravi probleme, dok nestašice nekih dobara tek sada počinju da se vide.

Očekuje se da će inflacija biti preko 20 posto, a Rusija se suočava sa najvećom recesijom u poslednjih 30 godina. Putinov pokušaj da zaštiti stanovništvo od inflacije, koja se trenutno procenjuje na 18 odsto, bio je da naredi povećanje penzija i minimalnih plata za 10 odsto, ali to nije ni blizu dovoljnog.

Kako rizici rastu sa svih strana, “ovo će biti rat iscrpljivanja s ekonomskog, političkog i moralnog stanovišta,” kaže ruski zvaničnik. “Svi čekaju jesen,” kada će posledice sankcija biti najteže, tvrdi on.

Zasada, međutim, dok ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski procenjuje da Kijevu treba 7 milijardi dolara pomoći mesečno samo da bi zemlja mogla da ostane funkcionalna, Putin se izgleda kladi na to da će Zapad popustiti prvi, kaže bivši zvaničnih američke vlade. Putinov cilj da potčini Ukrajinu i na kraju postavi rusku zastavu u Kijev nije se promenio.” smatra on.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #243 on: June 06, 2022, 07:38:58 am »



Cene nafte prošle nedelje blago porasle


Na svetskim tržištima cene nafte su prošle sedmcie porasle jer trgovci procenjuju da OPEC-ovo povećanje proizvodnje neće biti dovoljno, s obzirom da bi potražnja trebalo da poraste jer Kina postepeno ukida restriktivne kovid mere.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #244 on: June 06, 2022, 08:48:36 am »




Sve će platiti krajnji kupci: Ruske gasne sankcije koštaće Nemačku milijarde


Nemci bi mogli skupo da plate sankcije Rusiji, jer će gas koštati dodatnih pet milijardi evra godišnje.

Ruske sankcije protiv Gasprom Germanije i njegovih podružnica mogle bi nemačke poreske obveznike i korisnike gasa koštati dodatnih pet milijardi evra godišnje, piše nedeljnik Welt am Sonntag.

Rusija je u maju odlučila da prestane da snabdeva kompaniju Gasprom Germania, koja je bila nemačka podružnica Gasproma, nakon što je Berlin stavio firmu pod povereničko upravljanje zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Od tada je savezni energetski regulator, koji deluje kao poverenik, morao da kupuje zamenski gas na tržištu kako bi ispunio ugovore o snabdevanju s nemačkim komunalnim preduzećima i regionalnim dobavljačima.

Welt am Sonntag navodi da ministar privrede Robert Habek procenjuje da je potrebno dodatnih 10 milijuna kubičnih metara dnevno, što bi trenutno koštalo oko 3,5 milijardi evra godišnje. Daljnji troškovi proizlaze iz punjenja skladišta prirodnog gasa Rehden koje je Habek naručio u sredu, prenosi RTL.hr.

List takođe navodi da će se dodatni troškovi od listopada prebaciti na dobavljače energije i krajnje kupce.

Ministarstvo privrede odbilo je da komentariše razmere nastalih troškova, piše Welt am Sonntag, a prenosi Rojters.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #245 on: June 06, 2022, 09:24:54 am »



„Blumberg“: Putin pogodio Evropu u najbolniju tačku


Ruski predsednik Vladimir Putin uspeo je da Evropu pogodi u najbolniju tačku – energetiku. Rast cena goriva doveo je do visoke inflacije i ekonomskog pada u zapadnim zemljama, piše „Blumberg“.

„Bez obzira na to što Evropska unija uvodi najoštrija ograničenja Rusiji, broj kompromisa raste, počev od ustupaka koji se tiču isporuka nafte cevovodima i zaključno sa isključivanjem patrijarha Kirila iz sankcionog spiska“, navodi se u publikaciji.

Kako je istaknuto, ekonomski rat protiv Rusije je podelio EU, jer su zemlje „umorne od sankcija“.

„Finansijsko oružje je nesavršeno sredstvo, koje deluje selektivno i vodi do nepredvidivih posledica“, naglašava se u članku.

Prema procenama „Blumberg ekonomiks“, ovogodišnji prihodi Rusije od nafte i gasa iznosiće oko 285 miliona dolara.

„Dodajte tome i drugu robu i to će više nego kompenzovati 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi, zamrznutih u okviru sankcija“, zaključio je autor članka.


Zapadne sankcije Rusiji

Nakon početka specijalne operacije u Rusiji, Zapad je pojačao sankcioni pritisak na Moskvu. U Evropi su sve glasniji pozivi na smanjenje zavisnosti or ruskih energetskih resursa.

Prema rečima zamenika premijera Rusije Aleksandra Novaka, embargo će najpre pogoditi evropske potrošače: cene već rastu, a nije isključen veliki deficit naftnih produkata u EU. On je ocenio da što se tiče domaće naftne industrije, potrebno je rekonfigurisati transportno-logističke lance, ali će na kraju tržište biti izbalansirano.

Kako je isticao ruski lider Vladimir Putin, politika obuzdavanja i slabljenja Rusije je dugoročna strategija neprijateljskih zemalja, a glavni cilj Sjedinjenih Američkih Država i Evrope je da unište živote miliona ljudi.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #246 on: June 06, 2022, 10:03:51 am »



Politiko: UN pokušavaju da posreduju u dogovoru sa Rusijom


Ujedinjene nacije pokušavaju da posreduju u dogovoru sa Rusijom kako bi se Ukrajini omogućilo da ponovo pokrene izvoz žitarica preko Crnog mora, dok zvaničnici i zakonodavci iz administracije američkog predsednika DŽozefa Bajdena su veoma skeptični da Rusija radi u dobroj nameri, piše danas Politiko.

Kako navodi portal, njihov primarni razlog za pesimizam su nedavni komentari ruskog predsednika Vladimira Putina i ruskih zvaničnika koji sugerišu da će ublažiti blokadu ukrajinskih luka ako, u zamenu, Zapad ukine svoje ekonomske sankcije Moskvi.

Jedan američki zvaničnik opisao je predlog Moskve kao "diplomatiju iznuđivanja" i rekao da SAD neće pristati na sporazum koji bi ukinuo bilo kakav ekonomski pritisak na Kremlj.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #247 on: June 06, 2022, 10:07:15 am »




Rekordan dug Nemačke i dalje raste


Nemačka se suočava sa rekordnim dugom od 2,38 biliona evra, koji ove godine nastavlja da raste.

Vlada kancelara Olafa Šolca dodala je tom visokom javnom dugu daljih 139 milijardi evra novog zaduživanja za potrebe budžete za 2022. godinu uz objašnjenje da je zaduživanje potrebno zbog dodatnih izdataka kao posledica pandemije i ukrajinske krize.

Tome se pridružuje daljih 100 milijardi evra koje su planirane za vojsku.

Time će novi dug Nemačke porasti na 2,619 biliona evra.

Zvaničnici se nadaju da će privreda uspeti da se oporavi i da će, kroz prihode, zemlja moći da vraća kredite.

Ukoliko se u tome ne uspe, prema ekspertima, jedini izlaz ostaju povećanje poreza, striktne mere štednje i dalje zaduživanje.

Šef ekonomskog instituta "Ifo" Klemens Fist ukazuje da postoji još "skrivenih" dugova, koji predstavljaju opterećenje po budžet.

"Tako su se prava na penziju za državne službenike nagomilala u bilionskoj vrednosti. Država, pošto nije stvarala posebne fondove za to, moraće te skupe penzije da pokrije iz prihoda od poreza", objasnio je Fist.

On ukazuje da veliki dugovi sprečavaju smanjenje poreza.

Eksperti upozoravaju da će narednih godina porasti kamate na državne obveznice što će dalje povećati zaduženje.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #248 on: June 06, 2022, 11:04:37 am »



Kina: Sankcije ne mogu da reše ukrajinsku krizu


Nove sankcije Rusiji ne olakšavaju situaciju u Ukrajini, a Evropa i ceo svet za njih plaćaju visoku cenu, izjavio je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan komentarišući šesti paket evropskih sankcija Rusiji.

"Činjenice dokazuju da sankcioni pritisak nije pravi način za rešavanje ukrajinske krize. Velike i neselektivne sankcije koje su neke zemlje uvele Rusiji nisu ni najmanje ublažile situaciju u Ukrajini, naprotiv, Evropa i svet platili su za njih visoku cenu“, rekao je diplomata.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #249 on: June 06, 2022, 12:12:40 pm »




Neočekivani potez Saudi Aramka podigao cene "crnog zlata"


Saudijska Arabija je naglo podigla prodajne cene svoje sirove nafte za julsku isporuku.

To je danas izazvalo opšti rast cena "crnog zlata" na svetskim tržištima.

Najveći svetski izvoznik nafte Saudi Aramko je poskupeo svoju naftu za kupce u Aziji, severozapadnoj Evropi i Mediteranu, dok je za američke uvoznike zadržao cene na nepromenjenom nivou, izveštava portal Biznis insajder.

Cena evropske nafte Brent za isporuku u julu (fjučers ugovori) je pod uticajem Aramkove odluke porasla na 120,1 dolar za barel, a američka referentna nafta WTI je skočila na 119,8 dolara po barelu na trgovanju do 11:05 časova po našem vremenu, prema podcima sa portala oilprice.com.

Aramkov potez je usledio uprkos prošlonedeljnoj odluci Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njenih saveznika da podignu ukupnu kvotu povećanja proizvodnje za jul i avgust za 50 posto, na 648.000 barela dnevno sa 432.000 barela dnevno koliko je iznosila poslednjih nekoliko meseci.

Pored toga, današnjem skoku cena "crnog zlata" je, po mišljenju Fila Rozena, izvršnog direktora kompanije Hes, doprinela i procena tržišnih učesnika da povećanje proizvodnje alijanse OPEK+ nije dovoljno da nadoknadi isključenje ruske nafte sa globalnog tržišta zbog sankcija i bojkota vezanih za ruski napad na Ukrajinu.

Prema tumačenju pojedinih analitičara, Aramkovo poskupljenje barela je motivisano očekivanim rastom tražnje, posebno u Aziji, gde se ublažavaju pandemijske mere ograničenja i ponovo pokreće proizvodnja u brojnim kompanijama.

izvor
Logged
babaroga
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 506



« Reply #250 on: June 06, 2022, 12:35:14 pm »




Neočekivani potez Saudi Aramka podigao cene "crnog zlata"


Saudijska Arabija je naglo podigla prodajne cene svoje sirove nafte za julsku isporuku.

To je danas izazvalo opšti rast cena "crnog zlata" na svetskim tržištima.

Najveći svetski izvoznik nafte Saudi Aramko je poskupeo svoju naftu za kupce u Aziji, severozapadnoj Evropi i Mediteranu, dok je za američke uvoznike zadržao cene na nepromenjenom nivou, izveštava portal Biznis insajder.

Cena evropske nafte Brent za isporuku u julu (fjučers ugovori) je pod uticajem Aramkove odluke porasla na 120,1 dolar za barel, a američka referentna nafta WTI je skočila na 119,8 dolara po barelu na trgovanju do 11:05 časova po našem vremenu, prema podcima sa portala oilprice.com.

Aramkov potez je usledio uprkos prošlonedeljnoj odluci Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njenih saveznika da podignu ukupnu kvotu povećanja proizvodnje za jul i avgust za 50 posto, na 648.000 barela dnevno sa 432.000 barela dnevno koliko je iznosila poslednjih nekoliko meseci.

Pored toga, današnjem skoku cena "crnog zlata" je, po mišljenju Fila Rozena, izvršnog direktora kompanije Hes, doprinela i procena tržišnih učesnika da povećanje proizvodnje alijanse OPEK+ nije dovoljno da nadoknadi isključenje ruske nafte sa globalnog tržišta zbog sankcija i bojkota vezanih za ruski napad na Ukrajinu.

Prema tumačenju pojedinih analitičara, Aramkovo poskupljenje barela je motivisano očekivanim rastom tražnje, posebno u Aziji, gde se ublažavaju pandemijske mere ograničenja i ponovo pokreće proizvodnja u brojnim kompanijama.

izvor

Sto bi se reklo na Engleskom: "make hay while sun shines"
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #251 on: June 06, 2022, 01:47:50 pm »




Rusija: "Sve je dogovoreno s Kijevom i Ankarom. Ublažićemo blokadu"


Ruska vlada planira da dopusti brodovima koji prevoze žitarice da napuste ukrajinsku luku Odesu, ublažavajući blokadu koja je izazvala strah od nestašice.

Rusko rukovodstvo dogovorilo je s Kijevom i Ankarom plan za deblokiranje pošiljki žitarica iz Odese, navode provladine novine Izvestija pozivajući se na vladine krugove, prenosi Jutranji list.

"U teritorijalnim vodama susedne zemlje turske vojne snage preuzeće deminiranje, a takođe će pratiti brodove do neutralnih voda", navodi se u izveštaju od ponedeljka.

Ruski ratni brodovi potom bi pratili brodove sa žitom do Bosfora.

Ovaj korak dolazi u vreme rasta cena hrane nakon što je rat Moskve protiv Ukrajine doveo do velikih turbulencija na svetskim tržištima. Ukrajina je jedan od najvećih svetskih izvoznika žitarica, a kolaps njenih isporuka nakon sukoba jako je pogodio afričke zemlje.

Ruski predsednik Vladimir Putin nedavno je primio predsednika Afričke unije i Senegala Makija Sala kako bi razgovarali o tom pitanju.

Putin je negirao da je Rusija odgovorna za visoke cene, ali je rekao da je spreman da olakša isporuku žita.

Očekuje se da ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u sredu u Ankari razgovara o tom pitanju. Nakon razgovora, plan za deblokadu žita u Odesi treba biti službeno odobren, pišu novine.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #252 on: June 06, 2022, 01:49:55 pm »




Putin: "Greške Zapada i njihove sankcije su dovele do globalne inflacije i siromaštva"


Predsednik Rusije Vladimir Putin obratio se učesnicima, organizatorima i gostima 25. Peterburškog međunarodnog ekonomskog foruma.

Izjavio je da su višegodišnje greške zapadnih zemalja u ekonomskoj politici i sankcijama dovele do globalne inflacije, porasta siromaštva i nestašice hrane.

Putin je, takođe, istakao da će predstojeće godine biti period jačanja ekonomskog suvereniteta Rusije, a da će privreda zemlje zadržati fokus na međunarodnoj saradnji.

"Jubilarni sastanak održava se u izazovnom vremenu za celu međunarodnu zajednicu. Višegodišnje greške zapadnih zemalja u ekonomskoj politici i nelegitimne sankcije dovele su do talasa globalne inflacije, uništile uobičajene logističke i proizvodne lance, naglo podigle siromaštvo i izazvale nestašicu hrane. Međutim, kako to biva, zajedno sa izazovima otvaraju se i perspektive, zbog čega se i slogan foruma Nove mogućnosti u novom svetu, čini tako relevantnim", poručio je Putin, prenosi agencija TAS S.

Ruski lider je izrazio uverenje da će "za Rusiju 2020-te godine postati period utvrđenog ekonomskog suvereniteta, što sugeriše povećan razvoj sopstvene infrastrukture i tehnološke baze, kvalitativno povećanje nivoa obuke stručnjaka, kao i formiranje nezavisnog i efikasnog finansijskog sistema".

Dodao je da će se uz to, "ruska ekonomija sve više oslanjati na privatnu inicijativu i očigledno zadržati fokus na otvorenosti i širokoj međunarodnoj saradnji".

izvor
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #253 on: June 06, 2022, 04:47:26 pm »


Nekoliko sadašnjih i bivših viših zapadnih zvaničnika razmatralo je predloge da SAD i EU oforme kartel i nametnu ograničenje cene ruske nafte, možda i na nivou od 30 do 40 dolara po barelu. Ovaj korak bi mogao da bude efektniji od evropske zabrane i pomogao bi da se smanje svetske cene, kažu Guriev i Fišman. Po tom predlogu Amerika bi mogla da uvede sekundarne sankcije svakome ko kupuje rusku naftu po ceni iznad te koju su oni propisali, tvrde oni.

Kako misle ovo izvesti?
Uvesti sankcije ostatku svijeta?
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #254 on: June 06, 2022, 05:27:37 pm »


Да је баба била мушко - имала би тролу (оне "бркове" на тролејбусу)!
Logged
Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 ... 131   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 23 queries.