PALUBA
March 28, 2024, 03:02:59 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 [18] 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ... 131   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 179627 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #255 on: June 06, 2022, 06:34:17 pm »


Nekoliko sadašnjih i bivših viših zapadnih zvaničnika razmatralo je predloge da SAD i EU oforme kartel i nametnu ograničenje cene ruske nafte, možda i na nivou od 30 do 40 dolara po barelu. Ovaj korak bi mogao da bude efektniji od evropske zabrane i pomogao bi da se smanje svetske cene, kažu Guriev i Fišman. Po tom predlogu Amerika bi mogla da uvede sekundarne sankcije svakome ko kupuje rusku naftu po ceni iznad te koju su oni propisali, tvrde oni.

Баш бих волео да видим како би увели санкције Кини и Индији.


Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #256 on: June 06, 2022, 08:15:12 pm »


Nekoliko sadašnjih i bivših viših zapadnih zvaničnika razmatralo je predloge da SAD i EU oforme kartel i nametnu ograničenje cene ruske nafte, možda i na nivou od 30 do 40 dolara po barelu. Ovaj korak bi mogao da bude efektniji od evropske zabrane i pomogao bi da se smanje svetske cene, kažu Guriev i Fišman. Po tom predlogu Amerika bi mogla da uvede sekundarne sankcije svakome ko kupuje rusku naftu po ceni iznad te koju su oni propisali, tvrde oni.

Kako misle ovo izvesti?
Uvesti sankcije ostatku svijeta?

Идеја је да се на нивоу држава направи "конзорцијум", односно обезбеди заједнички наступ приликом куповине нафте и тако утиче на цену. Само, проблем је што Русија није једини произвођач нафте. Нити ЕУ купује надту само од Русије, а има и других купаца руске нафте. Сумњам да ће се та идеја о обарању цене нафте на тај ниво допасти осталим земљама произвођачима нафте. Иначе, ако се не варам, пре 6-7 година САД и неки њени арапски савезници (Сауди Арабија) су оборили цену нафте на око 40 долара по барелу како би нашкодили Русији.... И... циљ није постигнут, осим што су и сами имали штету.
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #257 on: June 06, 2022, 08:19:23 pm »


Баш бих волео да видим како би увели санкције Кини и Индији.

Koje Kina i Indija, izgleda da sankcije Brazilu i Turskoj preveliki zalogaj.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #258 on: June 06, 2022, 08:20:38 pm »

Bajden proglasio vanredno stanje zbog opasnosti od nestašice struje

Američki predsednik Džozef Bajden proglasio je vanredno stanje u zemlje zbog opasnosti od nedostatka kapaciteta za proizvodnju električne energije i produžio oslobađanje od dažbina na uvoz solarnih panela iz Azije, saopštila je Bela kuća.

"Struja je osnovni deo modernog života koja napaja domove, kompanije i industriju. Ključna je za funkcionisanje glavnih sektora ekonomije, takođe i bolnica, škola, javnog saobraćaja i odbrane. Čak i izolovani prekidi struje mogu da imaju katastrofalne zdravstvene i ekonomske posledice", naveo je Bajden, prenela je Bela kuća u saopštenju.

On je rekao da je sada potreban snažan i pouzdan energetski sistem, i da nije samo osnovna ljudska potreba, već je kritična za nacionalnu bezbednost i pitanje odbrane.

Извор: https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/10/svet/4841747/bajden-vanredno-stanje-nestasica-struje.html
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #259 on: June 06, 2022, 08:23:25 pm »

Увођење ванредног стања због проблема са струјом у САД за мене је велико изненађење. Колико сам схватио то нема везе само са проблемима око рата у Украјини већ и због велике суше и другим климатским проблемима у САД, али и проблема производње и доставе соларних панела јер се производе у Азији (вероватно у Кини, Малезији, Вијетнаму и др.)
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #260 on: June 06, 2022, 08:43:54 pm »


Nekoliko sadašnjih i bivših viših zapadnih zvaničnika razmatralo je predloge da SAD i EU oforme kartel i nametnu ograničenje cene ruske nafte, možda i na nivou od 30 do 40 dolara po barelu. Ovaj korak bi mogao da bude efektniji od evropske zabrane i pomogao bi da se smanje svetske cene, kažu Guriev i Fišman. Po tom predlogu Amerika bi mogla da uvede sekundarne sankcije svakome ko kupuje rusku naftu po ceni iznad te koju su oni propisali, tvrde oni.

Kako misle ovo izvesti?
Uvesti sankcije ostatku svijeta?

Идеја је да се на нивоу држава направи "конзорцијум", односно обезбеди заједнички наступ приликом куповине нафте и тако утиче на цену. Само, проблем је што Русија није једини произвођач нафте. Нити ЕУ купује надту само од Русије, а има и других купаца руске нафте. Сумњам да ће се та идеја о обарању цене нафте на тај ниво допасти осталим земљама произвођачима нафте. Иначе, ако се не варам, пре 6-7 година САД и неки њени арапски савезници (Сауди Арабија) су оборили цену нафте на око 40 долара по барелу како би нашкодили Русији.... И... циљ није постигнут, осим што су и сами имали штету.

Da se nadovežem na tvoj post.
U slučaju da dođe do toga, Rusija može na neko vrijeme obustaviti izvoz nafte. I onda će i ostali svoje potrebe za naftom nastojati da podmire kod (pr)ostalih proizvođača. I onda opet rast cijena.

I u slučaju da Rusija pristane na cijenu od 40 dolara, a ostali ostanu na 120 dolara, šta onda? Da u Turskoj gorivo bude tri puta jeftinije nego u Bugarskoj? Možda i Mađarskoj ponude po 40 dolara?
Svaka batina ima dva kraja. A niže rangirani sadašnji, a posebno bivši zvaničnici, mogu predlagati svašta. Njih neće kasnije optuživati za neuspjeh.

PS
Pominje se struja.
Još davno je na ovom forumu pisano da je Rusija jedan od većih izvoznika urana. U medijma se uglavnom pominju gas i nafta, a o uranu nema ni pomena. A struja je važan energent.
Na ovom forumu je pisano da je Rusija jedan od glavnih izvoznika titanijuma. Šta ako i za njega budu tražili plaćanje u rubljama ili obustave izvoz "neprijateljskim" državama?
Izgleda da će se zapad pored energetske zavisnosti od Rusije morati osloboditi i sirovinske zavisnosti.
To bi moglo povećati značaj zemalja trećeg svijeta. A to znači nove kolonijalne ratove širom Afrike i Latinske Amerike.
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #261 on: June 06, 2022, 10:18:46 pm »

Проблем са ценама нафте је да су трошкови експлоатације различити. Најнижи су у Русији и Саудијској Арабији. У време када је Обамина администрација (укључујући и Бајдена) покушала да наштети Русији, нанела је штету свима осталим. Саудијска Арабија је из тога извукла одређене поуке. Трамп је повећао привредне активности и подстакао фракинг. Технологија јесте прљав, али је за четири године од увозника Америка постала извозник. Онда је доша Бајден са зеленом агендом, а све поклопило са пандемијом. Као шлаг на торту, забранио је изградњу нафтовода из Канаде.

Нафта и гас нису нешто што се гаси и покреће тек тако. Када се људима није исплатило, они су позатварали бушотине и отпустили раднике. Ти људи су данас ко зна где.

Покушај симулације домаће производње соларних панела високим царинама на увоз из Кине није уродио плодом. Паре су потрошене, али резултати су изостали. Бајден сада отвара границу за увоз из осталих земаља из Азије (али не и Кине), међутим те фабрике су кинеске и практично склапају кинеске панеле.

Соларни панели у комбинацији са батеријама заиста могу доста да помогну у Америци, јер огромна већина становништва живи у кућама са крововима, а ни трошкови уградње нису били толико високи. Клима је погодна у највећем делу земље.

Међутим, само по себи то неће бити довољно. Америка има преко 250 термоелектрана, највећим делом на угаљ. Најављено је затварање бар пола њих, неких брзо, а неких за нпр. 5-15 година. Последица је да их нико не поправља и не одржава како треба, а мислим да је са рудницима још гора ситуација.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #262 on: June 07, 2022, 09:49:43 am »



Cene skaču, Nemci traže izlaz: Sprema li se novi porez za ekstraprofitere?


Cene goriva u Nemačkoj uporno rastu i, osim kratkog predaha, nije pomoglo ni kresanje poreza na energente prošle nedelje.

Sve to je deo nezadovoljstva prebacilo na naftne kompanije, koje se i u krizi bogate. Političare to navodi na razgovor o porezu na ekstra profit, ali stručnjaci upozoravaju da ideja nije dobra.

"Krizne i ratne dobitnike" treba snažnije oporezovati, izjavio je Lars Klingbajl, lider vladajućih socjaldemokrata čiji je član i kancelar Olaf Šolc. Nije u redu da naftne kompanije sada "još više pune džepove," rekao je Klingbajl za novine medijske grupe Funke. On je otvoren za uvođenje poreza na ekstra profit.

Ideju podržavaju i Zeleni, rekla je predsednica patije Rikarda Lang, podsećajući da su takav predlog saopštili početkom maja.

"Dok malobrojni profitiraju, mnogo srednjih preduzeća trpi zbog visokih cena energenata i pitaju se kako će izdržati sledeću godinu. Porez na ekstra profit je logičan korak," rekla je Langova za Tagesšpigel.

Međutim, šef minhenskog instituta za ekonomska istraživanja Ifo Klemens Fist ocenjuje da porez nije dobra ideja.

"Dobit se oporezuje, ali ekstra nameti za pojedine sektore, u zavisnosti od ekonomske situacije, vode samovolji i populizmu," rekao je Fist za Rajniše post.

Smanjivanje poreza na energente u prošlu sredu imalo je ograničen efekat. Nemački auto-moto savez ADAC je za vikend saopštio da je cena benzina super E10 ponovo skočila, dok je dizel koštao isto. ADAC navodi da su oba goriva preskupa.

Potrošači, kažu u savezu, od smanjenja poreza nemaju skoro ništa, a meru čak opisuje kao kontraproduktivnu.

Poslanik opozicionih demohrišćana Jens Špan sumnja u smisao smanjivanja poreza na naftu, ali ne odbacuje predlog o ekstra porezu. Vladajuća koalicija "treba da vidi vodi li smanjivanje poreza smanjivanju cena," rekao je za nedeljni Bild.

Ako korist od toga, zapravo, "ide multinacionalnim naftnim kompanijama, onda neopravdani ekstra profit treba oporezovati, kao u Velikoj Britaniji," rekao je Špan. Cilj, dodao je, mora da bude da građanima bude lakše.

Meru smanjivanja poreza na gorivo koja važi do kraja avgusta treba ukinuti, naveo je Marsel Fračer, predsednik Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja. I on je na Tviteru napisao da je potez kontraproduktivan. "Kako bi bilo da političari priznaju grešku," napisao je Fračer.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #263 on: June 07, 2022, 09:51:29 am »




Embargo na ruski gas? Ne, ako se pitaju biznismeni u Nemačkoj i Austriji


Poslodavci u Nemačkoj i Austriji podržavaju sankcije protiv Rusije, ali ne i brzo uvođenje embarga na ruski gas.

Dve privrede nisu spremne za trenutno uvođenje takve mere, a Nemačka i Austrija žele da ostanu snažne u međunarodnoj zajednici.

Posledice brzog uvođenja sankcija na gas mogu da budu ozbiljne za preduzeća i zaposlenost, rekli su šef Saveza nemačkih poslodavaca Rajner Dulger i predsednik Udruženja austrijske industrije Georg Knil. Ozbiljne posledice podrazumevaju zastoje, gubitke i dalju deindustrijalizaciju, naveli su Dulger i Knil.

Evropska unija je zbog ruske agresije na Ukrajinu prekinula uvoz uglja, a delimično i uvoz nafte iz Rusije. Međutim, sankcije na ruski gas do sada nije uvela. Embargo na gas ne samo što može da oslabi privrede Nemačke i Austrije, već i da poveća nezaposlenost i onemogući preduzeća da ispunjavaju svoje međunarodne obaveze.

"Da Nemačka i Austrija ostanu pouzdane, potrebni su snažna privreda i stabilno tržište rada," kazali su Dulger i Knil.

Dva udruženja naglašavaju da podržavaju sankcije protiv Rusije. "Političko rukovodstvo Rusije mora da oseti da ovaj rat povlači posledice - isto i na privredu i finansije. Ruska privreda može i mora da plati visoku cenu."

Međutim, ne ide da sankcije više pogode zemlje koje ih uvode nego Rusiju. Do sada u najvećoj meri i nisu, zaključili su Dulger i Knil.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #264 on: June 07, 2022, 09:53:01 am »



"Želimo da se oslobodimo zavisnosti od Rusije"; Nemačka spas traži u Izraelu


Izrael planira da otvori novo polje za eksploataciju gasa što će biti tema razgovora koje će u toj zemlji imati nemački ministar privrede Robert Habek.

"Želimo da se oslobodimo zavisnosti od Rusije, ali još nam nedostaje gas," izjavio je Habek u ponedeljak, uoči posete Bliskom istoku.

Ipak, Habek je precizirao da gasno polje nije centralna tema njegove posete.

"I Izrael ima veliko gasno nalazište, koje se lako eksploatiše," ali je izvoz gasa u Evropu komplikovan jer nedostaje potrebna infrastruktura, rekao je nemački ministar.

Nema smisla graditi novu infrastrukturu do 2027. godine i da ona "već pet godina kasnije bude demontirana."

Može da pomogne, međutim, ako se kratkoročno uspostavi saradnja sa susednim zemljama koje imaju terminale za tečni prirodni gas, dodao je Habek.

On je ipak naglasio da je centralna tema njegove posete razvoj u oblasti obnovljivih energija.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #265 on: June 07, 2022, 11:32:33 am »



Turska: Sa Moskvom i Kijevom intenzivno o izvozu žita


Turska blisko sarađuje sa Rusijom i Ukrajinom kako bi se postigao dogovor o planu za ponovno pokretanje izvoza žitarica iz ukrajinskih luka, čak i u okolnostima dok još traju sukobi širom zemlje, saopštio je turski ministar odbrane Hulusi Akar.

Prema planu Ujedinjenih nacija, otvorio bi se bezbedan brodski koridor za rešavanje globalne krize sa hranom koju je izazvala invazija Rusije u februaru i koja je zaustavila ukrajinski crnomorski izvoz žitarica, prenosi Rojters.

Akar je saopštio da strane rade na tome kako da mine, koje plutaju kod luke Odesa i na drugim mestima duž ukrajinske obale, budu očišćene, kao i na preciziranju ko će to učiniti i ko će čuvati koridor. Turska, koja je sused Ukrajine i Rusije na Crnom moru, saopštila je da je spremna da preuzme ulogu u okviru „mehanizma za posmatranje“ ako se postigne sporazum.

To bi moglo da uključuje pomorsku pratnju za brodove koji napuštaju Ukrajinu i kreću prema turskim moreuzima ka svetskim tržištima, prenosi Rojters.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #266 on: June 07, 2022, 12:41:45 pm »



Bugarska planira zaduživanje od 5,3 milijarde evra u 2022.


Bugarska vlada želi da se ograničenje novog zaduživanja države za ovu godine podigne na 10,3 milijarde leva (5,3 milijarde evra).

Ranije je predviđeno zaduživanje od 7,3 milijarde leva (3,7 milijardi evra.

To je zahtev vlade u okviru planiranog rebalansa budžeta o kojem će se ove nedelje glasati u parlamentu, izjavio je ministar finansija Asen Vasilev. Taj potez bi omogućio zemlji da iskoristi niže kamatne stopa na nove državne hartije od vrednosti ukoliko budu izdate ove godine umesto 2023, rekao je Vasilev, prema pisanju bugarskog lista Dnevnik.

Bugarska treba da otplati 2023. godine između 2,5 i 3,0 milijarde leva (1,3 do 1,5 milijardi evra) na ime obaveza po osnovu evroobveznica, a emitovanjem većeg duga ove godine obezbedila bi se neophodna sredstva, dodao je ministar, prenosi Seenews.

Predstojećim rebalansom budžeta predviđa se da budžetski deficit ostane na nepromenjenom nivou od 4,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu se planiraju veći prihodi i rashodi za po 1,65 milijardi leva (843,6 miliona evra) pojedinačno, naveo je Vasilev.

Veća potrošnja će se finansirati iz posebnog paketa mera najavljenog u maju, kojim se predviđa ukidanje PDV-a na hleb, subvencionisanje popusta na maloprodajnu cenu goriva od 0,25 leva po litru i povećanje državnih penzije s ciljem rešavanja ekonomskih teškoća nastalih kao posledica rata u Ukrajini.

Rebalans se temelji na prognozi rasta BDP-a od 2,9 posto ove godine, većem od projektovane ekspanzije u aprilu od 2,6 procenata, pri čemu se očekuje stopa inflacije ispod 11 posto, dodaje se u tekstu.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #267 on: June 07, 2022, 12:42:58 pm »



Šolc: Neophodne garancije bezbednosti morskih koridora u Odesi


Kancelar Nemačke Olaf Šolc rekao je da je neophodno garantovati bezbednost eventualnih morskih koridora iz Odese radi izvoza žita.

„To, razume se, nije lako, jer postoje prosti uslovi koji bi omogućili izvoz, ali mora, takođe, biti garantovano da oslobođeni saobraćajni koridori neće biti zloupotrebljeni za rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine. To je deo pripreme dogovora“, rekao je Šolc na konferenciji za novinare u Viljnusu, gde se održava sastanak lidera Nemačke, Litvanije, Letonije i Estonije.

Nemački kancelar je naveo da postoje drugi putevi za izvoz – kopneni, rečni, kao i preko luka u istočnom delu Baltika. On je dodao da eventualno korišćenje teritorije Belorusije za isporuku žita u baltičke luke ne bi smelo da se koristi kao izgovor za ukidanje sankcija uvedenih protiv te zemlje.

Šolc je negirao saopštenja Moskve da je mogućnost nestašice prehrambenih proizvoda u svetu povezan sa sankcijama protiv Rusije: „Rusija je odgovorna za to što postoji takva opasnost. Nisu sankcije dovele do tog problema, nego ruski rat“, izjavio je Šolc.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #268 on: June 07, 2022, 12:44:36 pm »



DNR će razraditi mogućnost isporuke robe iz luke Marijupolj u različite države


Donjecka Narodna Republika će razraditi mogućnost isporuke robe iz luke Marijupolj u različite države, izjavila je ministarka spoljnih poslova DNR Natalija Nikonorova.

„U našem vlasništvu pojavili su se brodovi. Izvršena je prva plovidba. To je bila isporuka na teritoriju Ruske Federacije. Trenutno radimo na svim mogućim opcijama i mehanizmima za rad sa drugim državama, konkretno preko Azovskog i, ako je moguće, Crnog mora“, rekla je Nikonorova novinarima.

Prema njenim rečima, pojava luke sa oslobođenjem Marijupolja je značajan događaj za zemlju.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #269 on: June 07, 2022, 12:47:27 pm »




Putin: Situacija na tržištu valuta stabilna, inflacija pod kontrolom


Predsednik Rusije Vladimir Putin ocenio je da je situacija a ruskom valutnom tržištu stabilna, a inflacija stavljena pod kontrolu.

Prema podacima Ministarstva ekonomskog razvoja, na dan 27. maja inflacija je usporila tempo i iznosila je 17,35 odsto na godišnjem nivou, a u periodu od 21-27. maja registrovana je nulta inflacija posle deflacije od 0,02 odsto.

„Stopa nezaposlenosti u maju bila najmanja u istoriji, ali rizici po tržište rada postoje i dalje i potrebno je držati situaciju pod kontrolom“, rekao je ruski predsednik na sednici o ekonomskim pitanjima.

U aprilu je ona bila na istorijskom minimumu, a u maju zvanično broj nezaposlenih ne da nije porastao, nego se čak i malo smanjio, rekao je Putin i dodao da je stopa u aprilu iznosila četiri odsto, što je najniže od kada se vodi statistika o tome.

"Sada je inflacija na nuli", rekao je on.

Istovremeno, šef države je primetio da ovde postoje i određene prednosti ali i "zaseda". Prema njegovim rečima, potrebno je pažljivo analizirati situaciju i doneti pravovremene odluke.

Putin je ranije rekao da će 2020-te za Rusiju postati period jačanja ekonomskog suvereniteta, a njena ekonomija će zadržati kurs ka međunarodnoj saradnji. On je naložio članovima vlade da pomognu određenim granama privrede da prevaziđu poteškoće koje imaju.

Prema njegovim rečima, važno je da se održi potrošačka potražnja, njena dinamika a istovremeno neophodno je da se osiguraju prihodi građana i dodatna likvidnost preduzeća i kompanije.

izvor
Logged
Pages:  1 ... 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 [18] 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ... 131   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.