PALUBA
March 29, 2024, 12:22:18 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 [102] 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 ... 131   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 179703 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #1515 on: January 09, 2023, 01:23:53 pm »

Brod sa ukrajinskim kukuruzom nasukao se u Sueckom kanalu

Teretni brod nasukao se danas u egipatskom Sueckom kanalu, saopštila je servisna kompanija zadužena za ovaj pomorski prolaz.

Brod "MV Glori" nasukao se nedaleko od grada Kantara, u provinciji Ismailija. Brodovi tegljači pokušavaju da ponovo pokrenu teretno plovilo. Prema satelitskim podacima o pomorskom saobraćaju, incident se desio u delu Sueckog kanala sa jednosmernim saobraćajem, južno od Port Saida u Sredozemnom moru.

Portparol uprave Kanala odbio je da komentariše ovaj slučaj i rekao da će biti objavljeno saopštenje.

Zajednički koordinacioni centar registrovao je "MV Glori" kao brod natovaren sa 65.000 tona kukuruza koji se transportuje iz Ukrajine u Kinu.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #1516 on: January 09, 2023, 06:36:09 pm »

Četiri tegljača odvukla teretni brod "Glori", normalizovana plovidba Sueckim kanalom

Pomorski saobracaj u Sueckom kanalu danas je ponovo normalizovan nakon što su tegljači odvukli teretni brod koje se pokvario tokom tranzita iz Sredozemnog u Crveno more.

Verovalo se da će kvar izazvati samo manja kašnjenja i da će konvoji brodova do 11 časova po lokalnom vremenu nastaviti redovno da saobraćaju, međutim na kraju su četiri tegljača morala da odvuku pokvareni brod na popravku, navodi se u saopštenju Uprave Sueckog kanala (SCA).

Suecki kanal je jedan od najprometnijih plovnih puteva na svetu i najkraci brodski put između Evrope i Azije. Prethodno se 2021. ogroman kontejnerski brod "Ever Given" zaglavio u južnom delu kanala i punih šest dana blokirao saobraćaj pre nego što je uspešno sklonjen sa plovne rute.

Teretnjak koji je danas odvučen na popravku je brod Glori, koji je plovio za Kinu, ali je pretrpeo tehnički kvar na 38. kilometru prolaza prema jugu.

Ovaj brod je krenuo 25. decembra iz ukrajinske luke Černomorsk prema Kini noseći 65.970 metričkih tona kukuruza, saopšteno je iz istambulske direkcije Zajedničkog koordinacionog centra za kontrolu izvoza žitarica kroz Crno more (ZKC).

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #1517 on: January 12, 2023, 10:35:48 am »

RUSKI POPUST PRIVLAČI INDUSE: Po uvođenju sankcija EU Moskvi uvoz crnog zlata u Indiju veći za četvrtinu

ZAPADNE sankcije su naterale ruske proizvođače nafte da traže nova tržišta i nude aktraktivne uslove, pa je tako uvoz ruske nafte u Indiju porastao za skoro 25 posto.

Već treći mesec zaredom Indija najviše nafte kupuje upravo iz Rusije, dnevno po 1,7 miliona barela. Još u decembru 2021. godine Indija je uvozila iz Rusije dnevno 36.200 barela, kada je najviše kupovala iz Iraka i Saudijske Arabije.

Evropska unija je početkom oktobra antiruskim sankcijama utvrdila "osmi paket" kojim je uveden plafon za barel od 60 dolara. To nije smetalo Indiji koja je kupovala od Rusije barel za 53-56 dolara.

Eksperti kažu da je sada vrlo nestabilna cena nafte na svetskom tržištu, pa se tako u petak ruska nafta tipa "urals" prodavala za 38 dolara za barel, dok se "brent", koja se smatra kvalitetnijom, prodavala za 78,57 dolara za barel. Energetski analitičari objašnjavaju da su sankcije sada učinile Rusiju zavisnom od prodaje energenata Kini i Indiji kojima Moskva daje popust da bi mogla da konkuriše proizvođačima sa Dalekog istoka.

Moskovski analitičar Fonda nacionalne energetske bezbednosti Igor Juškov primećuje da je tržište prodaje nafte i gasa nestabilno, što je glavni razlog da su neke količine nafte prodavane za manje od 38 dolara po barelu. U luci Primorsk na Baltiku 6. januara ruska nafta se prodavala za 37,8 dolara za barel. Juškov uočava manjak tankera koji bi prevozili rusku naftu, pa zato ruske kompanije i daju popust kupcima.

- Popust na rusku naftu zavisi od luke u kojoj se kupuje. Što je dalje luka od tržišta u Aziji, popust je veći. Najveće popuste daju oni koji prodaju rusku naftu u lukama Promorsk i Ust-lug na Baltiku, a manje su one koje se daju u Novorosijsku, ruskoj luci u Crnom moru, a još manje su u lukama na Dalekom istoku - objašnjava Juškov, koji veruje da će se cene stabilizovati kad se umire kolebanja na tržištu.

Njegov optimizam se temelji na tome što je Kina ukinula antikovid ograničenja, pa se očekuje jača privredna aktivnost.

Pad cena ruske nafte bio je signal Ministarstvu energetike da se porazmisli o ograničenju visine popusta. Ali, o kakvim se merama radi, zasad se u Moskvi ne izjašnjavaju.

PREUSMERAVANjE TOKOVA ENERGENATA


RUSKA nafta preusmerava se ka Aziji, Africi i Latinskoj Americi, dok dobavljači sa Bliskog istoka povećavaju prodaju u EU, piše američki list "Volstrit džurnal". Ovaj poslovni dnevnik konstatuje da zapadne sankcije ruskim energetskim resursima pokreću promene u globalnim tokovima nafte i gasa i narušavaju dugogodišnje globalne ekonomske veze.

Saudijska Arabija, UAE i drugi veliki bliskoistočni izvoznici energije pomerili su svoj fokus sa tradicionalnih tržišta u Aziji i ubiru ogroman profit od vrtoglavog rasta cena fosilnih goriva u Evropi. Saudijska Arabija beleži najbrži rast među dobavljačima nafte u EU u trećem kvartalu, sa 9,1 odsto udela u uvozu goriva iz bloka, u poređenju sa prosekom od 5,1 odsto prošle godine, objavio je "Evrostat". I. S.

Izvor
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #1518 on: January 12, 2023, 10:45:26 am »

Zbog pada Soledara i rudnika soli po kontrolu ruske strane (iz kog se snabdevala čitava Ukrajina), već ovog jutra uvedene restrikcije u prodaji.Kupcima se ograničava kupovina na 1kg soli po osobi.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* IMG_20230112_103659_022.jpg (147.82 KB, 1280x1088 - viewed 5 times.)
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #1519 on: January 12, 2023, 07:11:35 pm »

Švedski stručnjak: Tri faktora zbog čega je Rusija odbila sankcioni napad Zapada

Torbjorn Beker, šef istočnoevropskog instituta na Stokholmskoj školi ekonomije, objasnio je šta je to pomoglo Rusiji da se odupre zapadnim sankcijama.

On je u eteru švedskog TV kanala SVT naveo tri razloga za stabilnost ruske ekonomije.

On je pre svega naveo prihode od prodaje nafte i gasa. Ekspert je ukazao na činjenicu da su prihodi Moskve od prodaje energenata i dalje veoma visoki.

Beker je kao drugi razlog naveo efikasne akcije ruske centralne banke koja se izborila sa nastalim problemima. Treće, istakao je, Rusiji je pomoglo iskustvo prethodnih kriza. Posebno je podsetio na krize 1998, 2008-2009 i nagli pad cena nafte 2014. godine.

Istovremeno, prema Bekeru, pad BDP-a bio je oko 10 odsto. Međutim, ovi faktori su doveli do toga da se Rusija nosila sa posledicama sankcija bolje nego što su predviđali mnogi stručnjaci, zaključio je ekonomista.

Ranije je Međunarodni monetarni fond saopštio da se ruska ekonomija stabilizovala u drugom kvartalu 2022. nakon uvođenja sankcija. Izveštaj MMF-a navodi da se sada predviđa da će se BDP Rusije smanjiti za 3,4 odsto u 2022. godini, što je otprilike polovina pada koji se prvobitno očekivao.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #1520 on: January 13, 2023, 08:06:36 pm »

Zašto rat još traje: Investicioni gigant „BlekRok“ postao skriveni vlasnik Ukrajine

Jedan od skrivenih motiva za tvrdoglavo insistiranje Zapada na produženju ukrajinskog konflikta mogao bi da bude – ekstraprofit najvećeg investicionog fonda na svetu

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski dogovorio se krajem prošle godine sa Larijem Finkom, izvršnim direktorom „BlekRoka“, da američki investicioni gigant preuzme kontrolu nad Ukrajinskim fondom za oporavak i „pomogne“ u posleratnoj rekonstrukciji zemlje.

Tim „BlekRoka“ će tako, u saradnji sa ukrajinskim rukovodstvom, koordinisati „napore“ svih potencijalnih investitora i kanalisaće tu „pomoć“ u sektore ukrajinske ekonomije za koje oni procene da su najvažniji i najpogođeniji.

Da bi situacija bila jasna važno je napomenuti da „BlekRok“, koji upravlja imovinom u vrednosti od 10 hiljada milijardi dolara (10 biliona dolara), nije humanitarna organizacija već najveći menadžer imovine na svetu i multinacionalna kompanija kojoj je zarada glavni (i jedini) cilj. Što praktično znači da će, „pomažući“ Ukrajini, zapravo – profitirati.

Štaviše, Erik van Nostrand, jedan od direktora u „BlekRoku“, u avgustu prošle godine postao je viši savetnik u američkom ministarstvu finansija, neposredno zadužen za oblikovanje ekonomske politike Bajdenove administracije prema Rusiji i Ukrajini.

Još jedan detalj privlači pažnju. Od početka ruske specijalne vojne operacije, ukrajinske obveznice denominirane u dolarima, koje su izdate u okviru restrukturiranja duga 2015. godine, prodavale su se za 25 odsto vrednosti, što praktično znači da bi, ako Ukrajina nastavi da otplaćuje dug, u čemu joj novim kreditima „pomažu“ SAD i finansijske institucije pod kontrolom Vašingtona, zapadne banke i hedž fondovi koje su vlasnici tog duga mogli bi da ostvare profit od neverovatnih 300 odsto!

Uz to, „BlekRok“ je najveći pojedinačni vlasnik akcija u vodećim kompanijama za proizvodnju oružja uključujući „Lokhid Martin“, „Boing“, „Rajeton“, „Nortrop Graman“, „Dženeral dinamiks“ koje ubiru ogroman profit od sukoba u Ukrajini.

Vrednost akcija većine ovih kompanija – koje Kijev snabdevaju oružjem i municijom – prošle godine je u proseku porasla 30-ak odsto, donoseći svojim vlasnicima milijarde dolara ekstraprofita.

Drugim rečima, investicioni gigant ne samo da će profitirati od rekonstrukcije Ukrajine „upravljanjem“ pomoći i usmeravanjem milijardi tamo gde su „najpotrebnije“, i to uz pomoć svog direktora koji je zaposlen na odgovarajućoj poziciji u američkom ministarstvu finansija, već zarađuje i tokom samog sukoba zahvaljujući milijardama dolara koje se, pod krinkom „zaštite demokratije“, slanjem vojne pomoći slivaju u američki vojno-industrijski kompleks.

Silna podrška koju SAD (i „BlekRok“) pružaju Ukrajini i insistiranje da „istraju“, na kraju izgleda da nema toliko veze sa zaštitom od „brutalne ruske invazije“ koliko sa milijardama koje se slivaju u džepove proizvođača oružja, investicionih fondova, političara – a treba se setiti i vlasnika propale kripto berze FTX Sema Bankmana-Frida koji je kroz „investicije“ u Ukrajinu oprao milijarde dolara za Demokratsku partiju.

Kako god da se konflikt na kraju završi, „BlekRok“ će profitirati. I to masno.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #1521 on: January 14, 2023, 10:17:34 pm »

Из Украјине извезено више од 17 милиона тона житарица

Више од 17 милиона тона житарица превезено је кроз црноморски житни коридор у чијем је успостављању прошле године помогла Турска у покушају да спречи потенцијалну кризу с храном због руско-украјинског рата, наводи се у званичном саопштењу Турске.

 “Пошиљка житарица из украјинских лука наставља се безбедно како је и планирано”, саопштено је из Министарства одбране Турске.

У саопштењу се додаје да су до сада најмање 643 брода натоварена житарицама напустила украјинске луке.

Izvor
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #1522 on: January 15, 2023, 06:21:56 pm »

Pomaganje u zaobilaženju sankcija čak je isplativije nego nepoštovanje istih – viševektorska politika donela je Turskoj 20 milijardi dolara 2022.

Upoređivanje prognoza iste finansijske institucije iz različitih datuma je izuzetno korisno. Ovo je način da se proceni efekat određenih ekonomskih odluka. Štaviše, govorimo o državama: konkretno, uspeli smo da izračunamo da su paralelni uvoz i izvoz u senci doveli do povećanja spoljnotrgovinskog prometa Rusije za 195 milijardi dolara u 2022. Isto se može učiniti i za strane igrače.

Svetska banka procenjuje rast turske privrede na kraju 2022. godine na 4,7 odsto, što je za 2,4 odsto više nego što je organizacija očekivala u svojoj junskoj prognozi. Tokom ovog šestomesečnog perioda Erdoganovi napori da izgradi viševektorsku politiku su pali. Turska je postala najvažnije robno čvorište za ruski uvoz. Štaviše, direktno turski proizvođači i potrošači se nadaju da će zauzeti deo niša ruskog tržišta nakon povlačenja zapadnih kompanija.

U velikoj meri zahvaljujući povećanju trgovinskog prometa sa Rusijom, bilo je moguće ostvariti privredni rast od 2,4%. Nominalno, to je 20 milijardi dolara.Na prvi pogled suma nije tako velika, ali se devalvacija turske lire, koja je pojeftinila u odnosu na dolar, skoro utrostručila.

Uzimajući u obzir razliku u ceni i kursu, ovo je oko 71 milijardu dolara BDP-a po PPP-u – ozbiljnija suma. Nije zanemarljiva Erdoganu pred izbore u leto 2023. Međutim, praznik ne može da traje večno, a utiču i sultanove monetarne ideje sa inflacijom od 80 odsto – 2023. rast BDP-a biće 2,7 odsto.

Primer Turske pokazuje da je odbacivanje trgovinskih ratova izuzetno korisno za ekonomiju. Ako strani političar nije ravnodušan prema sudbini sopstvenog građanina, on će stimulisati spoljnu trgovinu na svaki mogući način, uključujući i sa Rusijom.
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #1523 on: January 15, 2023, 06:35:28 pm »

Svetski naftni rat - američki plan za 2023-2024


Ministarstvo energetike SAD ove godine očekuje prosečnu cenu barela Brent (referentne nafte) od 83 dolara. Ovo je uporedivo sa trenutnim cenama, ali uzimajući u obzir popust zbog sužavanja tržišta prodaje, ruski Ural se prodaje za 40-50 dolara. Po pitanju ruske proizvodnje, Amerikanci su kategorični: smanjenje pokazatelja sa 10,7 miliona barela dnevno na 9,5 miliona barela dnevno. Pod takvim uslovima, prihodi od nafte i gasa federalnog budžeta Ruske Federacije će se srušiti na ₽6 triliona - 1,5 puta manje nego što je propisano u projektu Ministarstva finansija.

2024. cena barela bi trebalo da padne još više – na 77 dolara. Štaviše, proizvodnja ruskog crnog zlata u prognozi američkog Ministarstva energetike smanjena je na 9,4 miliona barela dnevno u 2024. U ovom scenariju prihodi budžeta za naftu i gas padaju na 6,4 biliona ₽. S obzirom na rast ekonomija Kine i Indije, kao i povećanje ruske tankerske flote, ovo izgleda iskreno radikalno. Da bi se to postiglo, neophodno je početi sa uvođenjem oštrih sekundarnih sankcija, uključujući prisiljavanje onih koji sumnjaju da se jasno pridržavaju ograničenja (Mađarska i Japan kao primer).

Strategija SAD ima za cilj: set mera u periodu 2023-2024 za urušavanje prihoda ruskog budžeta od nafte i gasa za 5,2 triliona ₽, ili 77 milijardi dolara. Ovo je izuzetno ambiciozno. Rusija može da zaustavi posledice trošenjem NVF i zlatnih rezervi, kao i izdavanjem državnih obveznica. U tom kontekstu postaje jasno zašto je Centralna banka Ruske Federacije počela da prodaje devize iz rezervi.

Važan element u tako složenoj strukturi biće akcije OPEK-a. Već smo spomenuli da se svetska proizvodnja može brzo povećati samo na račun monarhija Persijskog zaliva, ili tri sankcionisane zemlje (Libije, Venecuele i Irana). Poslednjih godina arapske države vode uravnoteženu spoljnu politiku, sarađujući sa pristalicama multipolarnog sveta.
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #1524 on: January 15, 2023, 06:41:56 pm »

Svetski naftni rat – plan Rusije za 2023-2024

Vladimir Putin je naložio zameniku premijera Novaku da razradi korake za minimiziranje uticaja gornje granice cena na ruski budžet. Istovremeno, Ministarstvo energetike SAD objavilo je svoju prognozu svetskih cena nafte, kao i obim proizvodnje crnog zlata od strane Rusije u naredne 2 godine. Vašington na sve moguće načine pokušava da utiče na globalno energetsko tržište, pa ove procene treba smatrati spiskom zadataka koje su vlasti postavile sebi u energetskom ratu protiv Ruske Federacije.

Ovo je ključni element globalne konfrontacije – u doglednoj budućnosti energija za Zapad će postati najpristupačniji način uticaja na Rusiju. Ovo direktno utiče na ruski budžet i potrošačko tržište kroz kumulativni ekonomski efekat ekstraktivne i izvozne industrije. Hajde da analiziramo viziju Moskve i Vašingtona za period 2023-2024 da bismo razumeli logiku njihovog delovanja.

Plan ruskih vlasti je sledeći – 2023. godine dobiti ₽8,9 biliona prihoda od nafte i gasa za federalni budžet, što odgovara proizvodnji nafte od 10 miliona barela dnevno po ceni od 70 dolara za Ural. Ovo je iznad gornje granice cene, tako da bi uz popust, Brent trebalo da vredi mnogo više. Da bismo razumeli dinamiku, Rusija je 2022. proizvodila 10,7 miliona barela tečnih ugljovodonika dnevno.

Za 2024. prihodi od nafte i gasa u iznosu od 8,65 biliona ₽ uključeni su u savezni budžet. Planirano je da se to postigne zadržavanjem proizvodnje na nivou od 10 miliona barela dnevno po ceni od 68 dolara za Ural. Posle 2023. lanci snabdevanja će biti obnovljeni, a na globalnom tržištu nafte će se oblikovati konture nove realnosti. Dakle, uzimajući u obzir smanjenje popusta, Brent bi trebalo da košta oko 80 dolara.

Stabilna situacija u ekonomijama azijskih zemalja može da nam stvori takve uslove. Prema procenama Svetske banke, to se do sada dešava. Neophodan faktor u sprovođenju plana je nepridržavanje Turske, Indije i Kine  za gornje granice cena. Da bi izbeglo pad proizvodnje, ili prećutno prihvatanje gornje granice cena, rusko ministarstvo spoljnih poslova treba da postigne neutralnost ključnih prodavaca i kupaca nafte
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #1525 on: January 17, 2023, 10:52:35 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* IMG_20230117_225041_601.jpg (109.75 KB, 894x1280 - viewed 20 times.)
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #1526 on: January 18, 2023, 02:48:04 pm »

Nemam vremena za detaljni prevod ili korekciju automatskog prevodioca. Veoma zanimljiv tekst nemačkog Focus-a .

SAD podržavaju Ukrajinu kao nijedna druga zemlja na svetu. Ipak pomoć nije tako nesebična kao što izgleda.Jer Čak ni Džo Bajden ništa ne poklanja.Oslonac američkog predsednika je „naoružavanje na kredit“. Nemačka se s druge strane nada da će se rat uskoro završiti dalje od njenih granica..
Logged
babaroga
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 506



« Reply #1527 on: January 19, 2023, 08:20:42 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

A koliko je prosecna plata i troskovi zivota procentualno na cenu litre benzina?  Dzabe nama sto je kafa u Rwanda-i 50 centi kad je dnevna zarada $5
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #1528 on: January 20, 2023, 12:38:45 pm »

ZAOKRET U TIŠINI: SAD najveći kupci ruske nafte, Britanija koristi rupe u zakonu

Uprkos sankcijama, ruska nafta i prerađevine bez problema nalaze put do kupaca u Britaniji i, interesantno, Sjedinjenim Američkim Državama

Indija je u januaru pojačala kupovinu ruske sirove nafte i oborila već rekordne nivoe iz prethodnog meseca. I, zapanjujuće, Sjedinjene Države su se pojavile kao najveći kupac naftnih prerađevina, uprkos pozivima Vašingtona ostatku sveta da ne kupuje ruske energente.

Indijski uvoz ruske sirove nafte porastao je na 1,7 miliona barela dnevno (bpd) u januaru, što je ozbiljan skok sa 1,2 miliona barela dnevno u decembru 2022. godine – što je čak i tada bila rekordna kupovina, piše „Telegraf Indija“.

SAD su tradicionalno bile veliki kupac ruskog rafinisanog proizvoda „devičansko gasno ulje“ (VGO). Sada, pošto ne mogu da kupe VGO direktno od Rusije, kupuju ga od indijskih rafinerija, a VGO iz ovih rafinerija se pravi od ruske sirove nafte.

SAD kupuju 200.000 bpd gotovih proizvoda, uglavnom VGO.

„Najveća odredišna zemlja indijskih proizvoda su iznenađujuće Sjedinjene Države. A najveći izvoznici u Sjedinjene Države su ‘Rijalejns’ i ‘Najara'“, rekao je Viktor Katona, analitičar u „Kpleru“.
Ove dve kompanije su najveći kupci ruske nafte, ali su i giganti iz javnog sektora taođe ušli u igru. „Svi kupuju. To je postao nacionalni sport“, rekao je Katona.
Smatra se da Indija dobija otprilike deset dolara popusta po barelu na tržištu.

Ogromna rafinerija „Džamnagar“ na zapadnoj obali Indije uvezla je 215 pošiljki sirove nafte i mazuta iz Rusije tokom 2022. godine, četiri puta više nego što je kupila 2021. godine, pokazuju podaci analitičarske kompanije „Kpler“.

„Ako Indija dobije popust od deset dolara, rafinerije mogu da uštede deset miliona dolara po tankeru. Brodovi pristaju u sve glavne luke“, napomenuo je Katona.

SAD se bore da obnove svoje strateške rezerve nakon što su one iscrpljene zabranom uvoza ruskih energenata i naporima da se obuzda skok cena benzina.

„Podaci pokazuju da su SAD destinacija broj jedan ili proizvod u decembru. Drugo mesto su UAE, a treće Singapur. SAD izvoze suludu količinu VGO“, kaže Katona.

Indija ima ukupnu mesečnu potražnju za sirovom naftom od oko 5,4 miliona barela dnevno. Dakle, oko 30 odsto sirove nafte sada dolazi iz Rusije. Drugih 15 do 20 odsto je iz domaćih izvora, a još 50 odsto iz drugih izvora. Indijski „Telegraf“ navodi da je zemlja smanjila kupovinu iz Saudijske Arabije.

Indija je sada drugi najveći svetski kupac ruske nafte posle Kine – ali je najveći kupac brodskih pošiljki. Kina dobija veliku količinu gasovodom.

Evropa je zbog brojnih sankcija gotovo u potpunosti prestala da kupuje rusku naftu.

Izvor
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #1529 on: January 21, 2023, 09:31:07 pm »

Стара изрека каже: "Што је дозвољено Јупитеру, није дозвољено волу". И то је сва "мудрост" када САД предњаче у куповини руске нафте.
Logged
Pages:  1 ... 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 [102] 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 ... 131   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.