PALUBA
March 28, 2024, 06:14:17 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 [108] 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 ... 131   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 179654 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #1605 on: February 28, 2023, 07:16:08 pm »

Па чињеница је су више цене енергената и хране последица објективних (ратних околности), али у занчајној мери и мешетарења трговаца и разних лобија (картела), посебно монополиста. У оваквим (кризним) ситуацијама се највише зарађује. Многе власти посежу за ограничавањем цена, што најчешће производи несташицу. Зато је вероватно боље пустити цене да се "изживе" и саме нивелишу на објективан тржишни ново, као што то показује варирање цена уља које је поставио Првачић. Ипак, цене се никад не враћају на старе нивое.
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #1606 on: February 28, 2023, 07:55:23 pm »

Ради се о веома комплексној ситуацији. Сигурно је да сви на неки начин мешетаре, а крајњи корисник обично на крају окриви локалног трговца или велетрговца. Наравно да сви брину о томе како да заштите себе. На вест о инфлацији од 5% се одговара подизањем цена за 10%, јер ниси сигуран да ли ће инфлација бити већа, а не можеш превише често да подижеш цене. Ово је за цене сервиса. Када је цена робе којом се тргује на робним берзама у питању, она зависи од гомиле фактора. На берзи има пуно психологије. Понекад и ствари које су на изглед небитне доведу до осцилација у ценама. Цене се увек лакше подижу, него што се спуштају. Људи се боје губитака.

Сложио бих се са Џумбом да државна интервенција која регулише цене веома често доводи до несташица. То је, на неки начин, легитимно право онога ко продаје робу, ма колико било непопуларно. Ипак, држава понекад мора да интервенише. Мишљења сам да, у таквим ситуацијама, шаргарепа ради боље од штапа. Та шаргарепа може да буде у виду субвенција, пореских кредита и слично.

Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 459



« Reply #1607 on: March 02, 2023, 04:52:44 pm »

Лавров: Шокирани смо да нико није кажњен због уништења „Северног тока”

Русија и Кина имају далекосежне планове за развој сарадње

Русија је шокирана да нико није кажњен због саботаже Северног тока у зони за коју је одговоран НАТО и ЕУ, изјавио је данас руски министар спољних послова Сергеј Лавров, обраћајући се на министарском састанку Г20 у Њу Делхију.

"Инсистирамо на поштеној и брзој истрази терористичког напада уз учешће Русије и других заинтересованих страна", рекао је Лавров, пренео је РТ.

Министар спољних послова је истакао да се Русија залаже за енергетску безбедност и истиче важност да се свим земљама којима је потребна приступ енергетским ресурсима по приступачној цени.

Током свог говора, руски највиши дипломата искористио је тренутак "да се извини индијском председништву и колегама из земаља глобалног југа због непристојног понашања већег броја западних делегација, које су рад на агенди Г20 претвориле у фарсу у покушај да се одговорност за неуспехе економске политике пребаци на друге, пре свега на Русију".

"Нечувено је како САД уме да води агресивну политику против Русије док, са друге стране никада није показала ни трунку покајања због "авантура" на Блиском истоку", рекао је министар спољних послова Русије Сергеј Лавров.

„Агресивна русофобија изгледа посебно нечувено када се узме у обзир да западне чланице Г20 никада током састанака нису покајале због стотина хиљада жртава авантура Вашингтона на Блиском истоку под изговором претњи националној безбедности десет хиљада миља од границе САД", рекао је Лавров.

 Русија и Кина имају далекосежне планове за развој сарадње

ЊУ ДЕЛХИ - Русија и Кина имају далекосежне планове за развој билатералне сарадње, рекао је данас руски министар спољних послова Сергеј Лавров у разговору са кинеским колегом Ћин Гангом на маргинама састанка министара иностраних послова Г20 у Њу Делхију.

Лавров је честитао Ћину именовање за министра спољних послова, изразивши уверење да ће обезбедити континуитет и постепени напредак у свим областима сарадње, укључујући трговину, економију и културу, пренео је ТАС С.

Лавров је истакао да Русија и Кина имају напорну спољнополитичку агенду, узимајући у обзир улогу коју две земље имају као стабилизујући фактор у систему међународних односа.

Захваљујући стратешкој улози лидера Кине и Русије, односи две земље представљају позитиван пример односа између великих сила, рекао је Ћин.

Према његовим речима, Русија и Кина постигле су широк консензус о бројним питањима током посете Москви крајем фебруара директора Канцеларије за спољне послове Централног комитета Комунистичке партије Кине, Ванг Јиа.

Ванг Ји је посетио Русију од 21. до 22. фебруара, где се састао са руским председником Владимиром Путином, секретаром Савета за безбедност Николајем Патрушевим, као и Лавровим, пренео је Танјуг.

Очекује се да ће данас на састанку министара спољних послова Г20 бити речи о рату у Украјини, прехрамбеној и енергетској безбедности, сарадњи у области одрживог развоја, борби против тероризма, као и хуманитарној и другој помоћи у случају природних катастрофа.


Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1608 on: March 02, 2023, 05:54:07 pm »

„To bi značilo kraj unipolarnog sveta a SAD to neće tolerisati“

Savez Irana, Rusije i Kine ugrožava ekonomsku dominaciju SAD, ocenio je politički analitičar Čarls Danavej.

„U ovom trenutku, oligarsi koji upravljaju američkom vladom usmereni su na uništavanje Rusije. Sve veće jedinstvo Rusije, Kine i Irana vidi se kao ozbiljna pretnja dominaciji američke ekonomije u svetu“, izjavio je Danavej u intervjuu za iransku TV Pres.

On je dodao da američki oligarsi ne mare koliko Ukrajinaca gine zbog ovoga.

Danavej je komentarisao izjavu ruskog predsednika Vladimira Putina koji je rekao da se Rusija protivi nastanku unipolarnog sveta koji se vrti oko interesa Vašingtona. Neki od saveznika Vašingtona vide konfrontaciju sa Rusijom kao razlog za ujedinjenje, primetio je Putin.

„Ovde u SAD, navodnoj ‘zemlji slobodnih’, rečeno mi je da je moja zemlja branilac slobode i demokratije protiv svetskih autokrata, pre svega Rusije i Kine. Ovde imamo kvazi demokratiju“, ocenio je Danavej.

On je podsetio na sve probleme sa kojima se suočavaju građani SAD, a kojima niko ne pomaže.

„Prošle nedelje hiljade građana u Ohaju suočilo se sa gubitkom domova i ozbiljnim zdravstvenim rizicima zbog jednog od nekoliko hiljada iskakanja voza iz šina koje imamo svake godine. Ulice i parkovi u blizini moje kuće puni su ljudi koji žive u šatorima – mnogi su zavisni od fentanila ili heroina. Milioni mojih sugrađana boluju od psihičkih ili fizičkih bolesti i ne mogu sebi da priušte lečenje. Ali naš predsednik, ‘Vođa slobodnog sveta’, bio je u Kijevu da bi se pojavio na besmislenoj fotografiji sa bivšim glumcem koji sada igra ulogu predsednika Ukrajine. Bajden je obećao beskrajne isporuke oružja za Ukrajinu, ali ne i pomoć sopstvenom narodu“, dodao je on.

Oligarhija je pokvarila vladu i medije

Kao što je predsednik Putin istakao u svom nedavnom govoru u ruskom parlamentu, zapadne nacije ne zanemaruju samo ljudske potrebe sopstvenog naroda, već i njihove duhovne potrebe, sve u uzaludnom pokušaju da zadrže globalnu hegemoniju, podseća Danavej.

Dodaje da nema sumnje da će, ako američki oligarsi ostvare svoje namere u Ukrajini, sledeći napadi biti na Iran i Kinu.

„Američka oligarhija je toliko pokvarila vladu i medije da nikoga u Vašingtonu nije briga šta američki narod misli. Zapadni mediji samo retko daju uvid u stvarnost bilo u domaćim ili međunarodnim pitanjima, a većina Amerikanaca je ili nesvesna šta njihovi lideri rade ili veruje pažljivo smišljenim narativima u kojima je nekoliko svetskih lidera, koji se protive američkoj hegemoniji, prikazani kao ludi hitlerovski despoti, dok su SAD nesebični heroj koji mora da spase njihov nesrećni narod od ugnjetavanja“, smatra analitičar.

Za njega je očigledno da će SAD, NATO i Ukrajina izgubiti rat, a sa tim i veći deo onoga što je od 1991. poznato kao Ukrajina.

„Ako se to dogodi, NATO će se verovatno raspasti, jer Evropljani prisiljavaju svoje lidere da stave sopstvene interese iznad američkih, a američki dolar bi mogao da prestane da bude svetska rezervna valuta. To bi značilo kraj unipolarnog trenutka za SAD, a to je ishod koji oligarsi u Njujorku i Vašingtonu neće tolerisati“, zaključio je Danavej.

Izvor
« Last Edit: March 02, 2023, 06:13:04 pm by Boro Prodanic » Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1609 on: March 02, 2023, 06:07:17 pm »

Krenuli su na Rusiju i napravili kobnu grešku

Sjedinjene Države su zloupotrebile svoju dominantnu poziciju u svetu i tako okrenule protiv sebe veliki deo čovečanstva. Ove zaključke je izneo američki ekonomista Robert Friman.

Nakon početka ukrajinske krize, SAD i njeni saveznici uveli su ekonomske sankcije Rusiji a takođe su prebacili ogromne količine naoružanja u Kijev. Prema Robertu Frimenu svi pokušaji Zapada da uspe u borbi protiv Moskve pretvaraju se u neuspeh. To je potvrdilo i neispunjeno predviđanje američkog predsednika Džoa Bajdena, posvećeno Rusiji, prenosi Consortium News.

„SAD su izgubile ekonomski rat. Sećate se ludog predviđanja Džoa Bajdena da će Sjedinjene Države videti da se rublja pretvara u ruševine? – napominje kolumnista američkog izdanja.

Kao rezultat toga, Bajdenovo proročanstvo se nije ni delimično ostvarilo. Prošle godine rublja je dostigla najviši kurs u poslednjih nekoliko godina, a trgovinski suficit Rusije porastao je za 86 odsto. Poređenja radi, trgovinski deficit SAD za isti period porastao je za 12,2 odsto i približava se milijardu dolara.

Robert Friman je izjavio da antiruske sankcije Zapadu nisu dale željene rezultate. Štaviše , međunarodna zajednica je postala još nepoverljivija prema Zapadu. Počeo je da se formira antizapadni blok na čelu sa Rusijom i Kinom.

„Na čelu sa Kinom i njenim strateškim saveznikom Rusijom, ovaj blok uključuje više od deset trgovinskih i bezbednosnih organizacija“, rekao je kolumnista Consortium News.

Antizapadni blok trenutno ne samo da sprovodi niz velikih ekonomskih projekata, već i gradi međunarodni finansijski i trgovinski sistem koji se ne oslanja na dolare. Umesto toga, koriste se lokalne valute, zlato, nafta i druga sredstva.

„Proći će godine pre nego što se razvije jednako funkcionalna zamena za dolar, ali ono što je počelo kao curenje pre nekoliko godina dobilo je zamah i hitnost kao rezultat američkih akcija u Ukrajini“, smatra analitičar.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1610 on: March 03, 2023, 09:10:35 am »

Rusija ide do kraja, neće dozvoliti Zapadu da stvar zataška

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da će Rusija nastaviti da insistira na istrazi o eksplozijama na gasovodima Severni tok 1 i 2.

On je dodao i da Rusija „neće dozvoliti da se stvar zataška, kako Zapad pokušava“.

Lavrov je naglasio da je Kina, zajedno sa Rusijom, tražila na sastanku G20 da se uključi paragraf o Severnom toku u završnoj deklaraciji, preneo je TAS S.

„Što se tiče Severnog toka 1 i 2, Kina je, zajedno sa nama, govorila o ubacivanju važnog paragrafa u deklaraciji, što se, kako znate, nije desilo. Suštinski, Kina i Rusija su pokušavale da urade to.

Većina učesnika G20 je izrazila razumevanje i spremnost da se slože da se takva odredba uključi u deklaraciju. Međutim, sećate se kako je Zapad reagovao na otkrića koje je objavio Simor Herš? Bili su nervozni i odmah su nakon publikacije govorili da su to ‘besmislice’ i da ‘uopšte neće ni da pričaju o tome'“, rekao je Lavrov.

On je dodao da, prema njegovom mišljenju, stvar je jasna i da će insistirati da se stvar istera do kraja i da ne da Zapadu da se stvari zataškaju. Lavrov je rekao da je Velika Britanija zauzela isti stav kada je reč o incidentu u engleskom gradu Solzberiju, kada je odbila da Moskvi da rezultate testa i ostale informacije koje je tražila.

Istraživački novinar Simor Herš je tvrdio, pozivajući se na obaveštajne izvore, da SAD i Norveška stoje iza eksplozija gasovoda u septembru 2022. godine.

Vašington je negirao umešanost u eksplozije, nazivajući objavu novinara izmišljotinom. U Solzberiju, u martu 2018. godine, došlo je do trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije, a London je tvrdio da iza napada stoji Rusija, što je Moskva demantovala i tražila dokaze.

Izvor
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #1611 on: March 03, 2023, 09:23:12 am »



Međutim, ne postoji način da se "kolektivni zapad" primora da izvrši objektivnu istragu sabotaže na gasovodima. Ništa od toga neće biti.
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1612 on: March 03, 2023, 10:03:08 am »

Međutim, ne postoji način da se "kolektivni zapad" primora da izvrši objektivnu istragu sabotaže na gasovodima. Ništa od toga neće biti.

Ako Zapad izbegava istragu, indirektno priznaje krivicu. A Zapad predvodi SAD.
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1613 on: March 03, 2023, 10:20:10 am »

NEOČEKIVANI PREOKRET: Nemačka više nije motor razvoja Evrope nego pada ka dnu

„Kamatni šok“ koji je, zadesio Nemačku, pošto je za dve godine 10 puta uvećala trošak otplate kamata, odraz je činjenice da ona više nije motor rasta evropske privrede. I što je po nju najgore, ne postoje realni izgledi ni optimizam u pogledu budućeg rasta nemačke ekonomije, ocena je ekonomiste dr Ivana Nikolića.

Vest da je od početka 2021. godine trošak otplate kamata u Nemačkoj uvećan sa četiri na 40 milijardi evra, tamošnji mediji su već nazvali kamatnim šokom, jer očigledno niko nije očekivao da će se država danas zaduživati po kamati od 2,75 odsto koja je samo pre godinu dana bila ravna nuli.

Posle kamatnog šoka mere štednje, ili…

Nemački ministar finansija Kristijan Lindner, inače predstavnik liberalne Stranke slobodnih demokrata, praktično je najavio mere štednje. On je konstatovao da zbog svih troškova koje je Nemačka imala tokom pandemijske i sada ukrajinske, odnosno energetske krize, država mora da ograniči potrošnju. Zato, kaže, neće moći da reši aktuelne ekonomske probleme, kao ni da zaustavi pad standarda.

Zeleni bi, međutim, da potroše do 70 milijardi evra više nego što je prvobitno planirano budžetskim rashodima i već pritiskaju Lindnera da udovolji nepredviđenim dodatnim izdacima.

Ova situacija sa odvajanjem sredstava za trošak otplate kamata je, po oceni Nikolića, neobična za Nemačku, što je vraća u period početka prošle decenije po visini kamatne stope po kojoj se država zaduživala, pri čemu je tada nemački dug bio znatno niži nego sada.

Najslabije ekonomske performanse

On misli da tih 40 milijardi evra u ovom trenutku ne predstavlja bitno opterećenje za Nemačku u smislu nekog novog troška, iako ga verovatno ona nije planirala, ali bi to moglo da bude sa tendencijom rasta cene kapitala na svetskom tržištu. Problem će, kaže, biti ako to do kraja godine bude 100 milijardi, a u sledećoj možda i 200 milijardi.

Nemačka trpi najveće posledice rata u Ukrajini i, verovali ili ne, ima najslabije ekonomske performanse, ističe Nikolić za Sputnjik.

Precizirajući o čemu je reč, naš sagovornik ukazuje na to da je u poslednjem tromesečju prošle godine ona imala pad BDP-a od 0,4 posto. Uz to napominje da je problem, pre svega, realni sektor jer je industrija izuzetno slaba.

Nemačka i BiH – najslabiji rezultat

„Ako pogledamo trend, trenutni nivo industrijske proizvodnje u Nemačkoj je za pet odsto niži nego u proseku 2015. godine. To je sa Bosnom i Hercegovinom najslabiji rezultat u Evropi. Ako posmatramo evrozonu ubedljivo je najslabija što je potpuno drugačije od onoga što očekujemo od nje kao lokomotive razvoja Evrope. Ona poslednjih godina to nije, tačnije od 2018. godine“, naglašava ovaj ekonomista.

Komentarišući konstataciju nemačkog ministra finansija Lindnera da država mora da ograniči potrošnju, zbog čega neće moći da rešava aktuelne ekonomske probleme, kao ni da zaustavi pad standarda, on je ukazao na podatak da je u Nemačkoj prošle godine realni pad prometa u trgovini u celoj godini bio 0,5 posto, što bi se moglo nazvati stagnacijom.

Problem je, međutim, što je u drugom polugođu pad bio 4,2 posto, što je u poslednjem tromosečju pad produbnjen na 5,2 posto, a samo u decembru već skoro šest posto. Znači, prosečna nominalna plata pred kraj 2021. godine, što govori da to nije isključivo posledica rata u Ukrajini već svega akumuliranog i tokom pandemije, pa i nekih efekata prisutnih u Nemačkoj i pre pandemije, za posledicu je imalo realan međugodišnji pad u trgovini na malo. To je, kako kaže naš sagovornik, ozbiljan pad, veći nego u Italiji, pogotovo Francuskoj.

Nema nagoveštaja zaokreta

Na pitanje, da li je to samo trenutna slabost, on kaže da nema nikakvih nagoveštaja zaokreta, jer je osim nasleđenih problema rusko-ukrajinski rat ostavio strahovite posledice na Nemačku, pre svega uskrativši rusko tržište za nemačku robu.

„Izvozni suficit Nemačke tokom 2022. godine bio je na najnižem nivou od 2.000. godine. Nemačka je u prošloj godini zabeležila najveći trgovinski deficit sa Kinom od kada ga uopšte meri statistika, odnosno od 1950. godine“, kaže Nikolić ocenivši ovaj podatak nemačkog zavoda za statistiku frapantnim.

To znači da je konkurentnost sa Kinom kao najvećom ekonomijom sve niža. Uz to, konstatuje on, izvoz robe na rusko tržište je u prošloj godini smanjen za 45,2 posto.

„Izgubljeno je sada rusko tržište, sa Kinom stvari ne idu dobro. U kontinuitetu su sve slabiji rezultati, sve je problematičnije tursko tržište, jer je tamo stnadard u strahovitom padu zbog slabljenja lire i upravo ono što je bila poluga, temelj, baza rasta nemačke ekonomije, to je taj izvoz, u ogromnom je problemu“, konstatuje naš sagovornik.

Po njegovoj oceni, ta velika tržišta su za Nemačku izgubljena najmanje na srednji rok, a možda može da se govori i o decenijama.

Svesni svojih slabosti

To što njihov ministar finansija podvlači da nema dovoljno budžetskih sredstava za nova davanja, Nikolić smatra više tradicionim, tipično nemačkim opreznim pristupom trošenju. To, kako vidi, u ovoj situaciji može da bude i izgovor za budući odnos prema Ukrajini i nemilosrdnom trošenju milijardi od slanja naoružanja i vojne opreme, do finansijske podrške.

Po oceni Nikolića, Nemačka može još godinama da pomaže svoje stanovništvo, pa i ako bude u lošijoj situaciji nego što je sada, jer ima odakle da pomogne, ali su u dilemi da li je to ispravno, jer su svesni ozbiljnosti strukturnih problema u nemačkoj ekonomiji.

Bez izgleda za budući rast

„Problem je što ne postoje realni izgledi, nema optimizma u pogledu budućeg rasta“, nedvosmilen je ovaj ekonomista.

Svesni su, kako precizira, da su izgubili komparativne prednosti koje su imali po pitanju energenata koji su sada za njih mnogo skuplji, svesni su i da je sa ambicioznijim nastupom Amerike i prema Evropi i Kini sada vrlo teško zadržati onaj plasman koji je postojao i prema američkom tržištu. Amerika ulaže neverovatna sredstva u podršku svojoj ekonomiji, dok Evropa makar zasad nema izvore finansiranja za to. To su prepreke na koje Evropa, odnosno Nemačka nema odgovore, smatra Nikolić.

Politika i ekonomija

Kad imate ozbiljan pad standarda, kaže naš sagovornik, vi kao političari odmah pomislite na neka nova izdvajanja, na neke nove rashode. Pozicija finansija je, međutim, da razmišlja da će to za posledicu imati ne samo veći deficit, jer rastaviše očigledno nema.

„Svaki rashod će značiti veći deficit i veći dug. Nije to nešto što zabrinjava u ovom trenutku. To brine zato što menja poziciju Nemačke kao nekoga ko je bio stožer Evrope, pokretačka snaga ekonomije Evrope, da je u ovom trenutku u položaju koji je sveden na nivo zemalja sa najslabijim ekonomskim performansama u Evropi“, navodi on.

Po rečima Nikolića, sve veći dug će značiti i sve skuplji dug i zaduživanje, a onda će tih 40 milijardi evra sredinom ili do kraja godine dogurati do 100 milijardi.
Geopolitička stabilnost prvi uslov

On, međutim, smatra da se u sadašnjim okolnostima po pitanju persepektive Nemačke koja je loša, ništa ne može promeniti. Govoreći o tome šta je preduslov za mogući oporavak on nema dilemu.

„Prvi korak je da se geopolitička stabilnost uspostavi u Evropi. To je prvi, primarni uslov, a onda dalje da se vidi kako će Evropa ne da povrati nego da stabilizuje svoju konkurentnost koja je sada u padu“, zaključio je Nikolić.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1614 on: March 03, 2023, 06:40:02 pm »

Цена гаса први пут од августа 2021. године нижа од 500 долара

МОСКВА - Цене гаса на холандском ТТФ чворишту пале су данас на 496,7 долара за хиљаду кубних метара, или 45,255 евра по мегават часу први пут наког 23. августа 2021. године.

Како се наводи у подацима лондонске ИЦЕ берзе, цене гаса су од почетка трговања пале за три одсто, преноси ТАСС.

Цена гаса пада због релативно топлијег времена у региону током ове сезоне грејања.

Тренутно су европска складишта гаса попуњена су са 60,62 одсто, а то је 21,46 процентних поена више него што је било просечно у протеклих пет година, са укупно 65,82 милијарду кубних метара гаса ускладиштених у њима, преноси Танјуг.

Izvor
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #1615 on: March 03, 2023, 08:57:37 pm »

Quote
Nemačka i BiH – najslabiji rezultat

„Ako pogledamo trend, trenutni nivo industrijske proizvodnje u Nemačkoj je za pet odsto niži nego u proseku 2015. godine. To je sa Bosnom i Hercegovinom najslabiji rezultat u Evropi. Ako posmatramo evrozonu ubedljivo je najslabija što je potpuno drugačije od onoga što očekujemo od nje kao lokomotive razvoja Evrope. Ona poslednjih godina to nije, tačnije od 2018. godine“, naglašava ovaj ekonomista.

Поредити немачку економију са економијом БиХ је неозбиљно.
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1616 on: March 03, 2023, 09:00:03 pm »

Quote
Nemačka i BiH – najslabiji rezultat

„Ako pogledamo trend, trenutni nivo industrijske proizvodnje u Nemačkoj je za pet odsto niži nego u proseku 2015. godine. To je sa Bosnom i Hercegovinom najslabiji rezultat u Evropi. Ako posmatramo evrozonu ubedljivo je najslabija što je potpuno drugačije od onoga što očekujemo od nje kao lokomotive razvoja Evrope. Ona poslednjih godina to nije, tačnije od 2018. godine“, naglašava ovaj ekonomista.

Поредити немачку економију са економијом БиХ је неозбиљно.

Autor poredi samo procente, ne ukupni proizvod.
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1617 on: March 04, 2023, 05:54:44 pm »

Blumberg: "Izvoz ruske pšenice UDVOSTRUČEN u odnosu na period pre rata, velika je potražnja"

Izvoz ruske pšenice skoro je udvostručen u januaru i februaru u odnosu na godinu dana ranije, pokazuju podaci Logistic OS, prenosi Blumberg.

Kako navodi američka agencija, prošlogodišnja bogata žetva pomogla je ruskom žitu da se rangira među najjeftinijim na svetu.

Nedavni rast izvoza pokazuje da su špediteri prevazišli neke od problema finansiranja i osiguranja izazvanih sankcijama Rusiji.

Izgledi za izvoz iz Crnog mora takođe su veći, jer se za oko dve nedelje očekuje obnavljanje sporazuma koji omogućava da ukrajinska roba plovi kroz bezbedan koridor.

Zalihe obe zemlje pomažu da se zaustavi pogoršanje globalne inflacije cena hrane.

Ukrajina, čiji izvoz zaostaje u prošloj sezoni, želi da produži ugovor sa žitom za najmanje godinu dana, pri čemu Rusija kaže da je produžetak ugovora moguć, samo ako se uzmu u obzir interesi njenih poljoprivrednih firmi.

Trenutno postoji velika potražnja za ruskim žitom. Rusija je u januaru i februaru isporučila 6,1 milion tona pšenice morskim putem, što je oko 90 odsto više nego u prethodnom periodu, prema pisanju Blumberga.

Fjučersi pšenice su pali na najniži nivo za godinu dana u Čikagu i Parizu, a veliki ruski obim bi mogao da ograniči cene do kraja ove sezone, navodi Rabobank. Tržište očekuje da ce ugovor koji traje do 18. marta biti uspešno obnovljen, navodi se u saopštenju.

Hrana nije uključena u sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, ali su ograničenja za banke i državne kompanije učinila trgovinu komplikovanijom. Iako stotine hiljada tona ruskog đubriva ostaju zamrznute u evropskim lukama, izvoznici su uspeli da isporuče ogromne količine žitarica.

Nedavni rast izvoza je takođe posledica prodaje zakazanih kasnije nego obično krajem 2022. godine, kada je ruska pšenica povratila svoju konkurentsku prednost, rekao je generalni direktor konsultanta SovEcon Andrej Sizov.

Početak kampanje je bio spor, uzimajući u obzir veliki rod i ogromnu ponudu. Rusija je do sada ove sezone isporučila 29,5 miliona tona pšenice, u poređenju sa 26,7 miliona tona godinu dana ranije, rekao je Sizov.

Iako je obim izvoza žitarica u Ukrajini i dalje značajan, on je ispod ciljeva postavljenih krajem prošle godine.

Kijev je za slabiji izvoz okrivio spor rad ruskih brodskih inspektora, koji su jedna od strana zaduženih za proveru brodova koji plove u okviru sporazuma.

Uključujćci rute poput drumskih i železničkih, ukrajinski obim za ovu sezonu zaostaje za prošlogodišnjim tempom za oko četvrtinu, prenosi Blumberg.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1618 on: March 05, 2023, 10:30:05 am »

“Severni tok” ide u naftalin

“Severni tok 1” i “Severni tok 2”, dva teško oštećena rusko – zapadnoevropska gasovoda  u još nerazjašnjenoj sabotaži 26. septembra prošle godine, biće zapečaćeni zaptivanjem nasilno nastalih otvora i zatvoreni uz prethodnu odgovarajuću zaštitu od korozije, izvestio je danas britanski Rojters.

Pozivajući se na neimenovane izvore u Moskvi, britanska agencija tvrdi da ruski “Gasprom” trenutno ne uzima u obzir skoru popravku, ili ponovno aktiviranje tri eksplozijama “načeta” (od ukupno četiri ) cevovoda “Severnog toka 1” i “Severni tok 2”.

Ruski zvaničnici i predstavnici “Gasproma” su prošle jeseni u nekoliko navrata spominjali mogućnost opravke i reaktivacije ta dva gasovoda, ali je zvanični Berlin, odlučno odbio takvu opciju.

U međuvremenu, rusko ministarstvo energetike, “Gasprom” kao i francuski “Anži”, nemački “Vinteršel” – dve od pet nekadašnjih zapadnoevropskih sufinansijera izgradnje “Severni tok 2”, nisu odgovori na medijske upite za komentar. Koliko u petak, ruski šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da se Moskva, koja se nada da će uspostaviti gasno čvorište u Turskoj kojim bi zamenila baltičku rutu, kao i da se više neće oslanjati na Zapad kao energetskog partnera.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1619 on: March 05, 2023, 10:57:41 am »

Zapad nije bio spreman za takvu otpornost ruske ekonomije

Zapad ne krije razočaranje zbog trenutnog stanja u ruskoj ekonomiji. Moskva je osramotila svoje protivnike.

Tokom protekle godine od početka specijalne vojne operacije, SAD i njihovi saveznici uveli su neviđeni broj sankcija protiv Ruske Federacije. Na Zapadu se verovalo da će pod takvim kolosalnim pritiskom ruska ekonomija propasti.

Moskva je uspela ne samo da prevaziđe sve poteškoće, već je obezbedila i ekonomski rast. Ovakvo stanje stvari čini Zapad histeričnim, izjavio je direktor Centra za nacionalne interese u Vašingtonu politikolog Dmitrij Sajms.

Govoreći na kanalu Solovjov LIVE, specijalista je istakao da SAD i druge države kolektivnog Zapada nisu bile spremne za takvu otpornost ruske ekonomije. Oni otvoreno priznaju odsustvo bilo kakvih šokova u Rusiji, uprkos ogromnom broju ograničenja.

Istovremeno, izjava ruskog predsednika Vladimira Putina o ispunjavanju društvenih obaveza stvara osećaj da sukoba uopšte nema. A ono što najviše deprimira zapadne elite je nemogućnost uticaja na rusku ekonomiju. Najmoćnije sankcije su već primenjene, Moskvu će biti teško iznenaditi nečim novim.

„Na ovo u Vašingtonu i Briselu, uvek je isti odgovor a to je: „Krajem nedelje ćemo objaviti nove sankcije Rusiji, učinićemo sve da vam se ne učini malo. Ako i dalje niste dovoljno kažnjeni i uplašeni, sačekajte još nekoliko dana i mi ćemo vas ponovo naučiti lekciji “, citira Sajms iz Economic Today.

Istovremeno, Zapad je dobro svestan da nove restriktivne mere neće imati efekta. Međutim, SAD i Evropa neće prestati da podržavaju iluziju „brze pobede“ nad Rusijom.

Izvor
Logged
Pages:  1 ... 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 [108] 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 ... 131   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.04 seconds with 23 queries.