PALUBA
November 11, 2024, 12:53:23 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2]   Go Down
  Print  
Author Topic: Prijevoz LNG-a (ukapljenog plina) morem  (Read 5269 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Gazda
Prijatelj foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 11:14:58 am
Location: Split
Posts: 1 555



« Reply #10 on: August 13, 2022, 04:30:42 am »

Brod je prilikom iskrcaja i ukrcaja spojen sa terminalom preko ruku (Marine Loading Arms-MLA), obicno postoje 4 ruke za teret (liquid) i jedna ruka za vapor, povrat para,koje su sastavni dio terminala.
Te ruke u stvari izgledaju kao veliki pantografi, pogonjene su hidraulikom i u sebi sadrze cijevi za transport liquida ili vapora, i uredjaj za odspajanje u slucaju opasnosti, PERC-powered emergeny release coupling.
Upravljaju se sa obale. na rukama postoji ESD ventil na obali, a na brodskom manifoldu takodjer postoje ESD ventili, jako bitni za sigurnu operaciju.
Osim rukama brod je spojen krajem i ESD kabelom
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Zasto se koristi ovo rjesenje a ne cijevi kao na ostalim tankerima?

Naime, svi LNG tankeri su opremljeni ESD sistemom-emergency shut down.
U slucaju aktivacije raznih pozarnih alarma po brodu, pritiska ESD prekidaca koji postoje na mnogo mjesta po brodu,previsoke razine u tankovima te u slucaju da ruke izadju izvan svog operativnog prozora(ako se brod pomakne previse naprijed,nazad gore ili dolje uslijed plime,oseke, nagiba, problema na vezu itd. aktivira se ESD sistem.
Sistem se takodjer aktivira u slucaju slicnih problema na terminalu.

ESD sistem automatski gasi pumpe tereta, zatvara ventile na pumpama, gasi HD i LD kompresore, gasi opremu na terminalu i zatvara ESD ventile na kraju i terminaluu te potom odspaja PERC uredjaj na rukama.
Kako to izgleda vidi se u slijedecem videu.




U slucaju veceg pomaka broda koji detektiraju ruke dolazi do ESD 2 signala, koji uz sve gore navedeno odspaja vez broda na terminalu i tada remorkeri rade svoje.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brod na terminalu. Jasno se vide ruke.








* MLA.jpg (430.48 KB, 1920x1464 - viewed 3 times.)

* arm 2.jpg (37.12 KB, 960x720 - viewed 2 times.)

* B tip.jpg (347.73 KB, 1280x720 - viewed 7 times.)
Logged
Gazda
Prijatelj foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 11:14:58 am
Location: Split
Posts: 1 555



« Reply #11 on: August 15, 2022, 10:18:19 pm »

Osnovne pojmove sam obradio na najjednostavniji moguci nacin,jer ako odem u detalje tema ce izgubiti na zanimljivosti, a za bilo kakva daljnja pitanja sam tu pa se slobodno obratite, bilo za tehnicke detalje, samu praksu rada i slicno. Bit ce mi drago podijeliti s clanovima.
Logged
PakleniVuk
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Last Login:Yesterday at 12:59:03 am
Posts: 1 548


Ko laje zlo ne misli


« Reply #12 on: October 01, 2024, 08:47:11 am »

Odlična tema! Kakav je bezbednosni protokol na brodovima? Sme li se zapaliti cigareta? Kako se priprema hrana ,jel sme da se kuva , obzirom da se prevozi lako zapaljiv teret? U jednom delu je napsano da je "gas bez mirisa " ,čini mi se da mu tokom prerade dodaju miris namerno da bi mogao da se oseti ako curi? Nije pisano ništa o terminalima za ukrcavanje gasa. Pošto smo se na drugim temama dotakli toga ,a imamo i profesionalca koji poznaje tu oblast iz prve ruke, pitanje gde i kako se ukrcava gas (u kojim državama,koje firme to rade ) i gde se najčešće dostavlja (u koje zemlje)?
Logged
Gazda
Prijatelj foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 11:14:58 am
Location: Split
Posts: 1 555



« Reply #13 on: October 01, 2024, 09:17:44 am »

Pošto smo se dotakli u drugim temama nekih pojmova vezanih za LNG infrastrukturu, ovdje ću ih malo razjasniti, nisu vezani za sam prijevoz, ali su sastavni dio infrastrukture, i držat ću se samo morskih jedinica a ne obalne infrastrukture a to su:

-Ukapljivanje na FLNG jedinicama:

FLNG je postrojenje dizajnirano za vađenje, obradu i ukapljivanje prirodnog plina izravno na moru, eliminirajući potrebu za kopnenom infrastrukturom.  Ukapljeni plin se skladišti u tankovima na FLNG-u, i potom prekrcava na brodove koji se vežu na samo FLNG postrojenje. Velika prednost FLNGa je šta se mogu se premjestiti na različite lokacije po potrebi, pružajući veću fleksibilnost u usporedbi s tradicionalnim kopnenim LNG postrojenjima. Razlozi za premještaj postrojenja mogu biti politički, njie zgodno graditi obalno postrojenje u nestabilnim zemljama, ili ekonomski, cijena obalnog postrojenja je neisplativa za ekspolataciju malih polja plina itd. To je jasno.

Ukapljivanje je proces hlađenja prirodnog plina na niske temperature, obično oko -160°C, kako bi se pretvorio u tekući oblik. Inače, temperatura na kojoj plin mijenja agregarno stanje je oko  -130, napominjem da govorimo primarno o metanu, iako ima i drugih plinova u smjesi, ali ne bitan udio.Ovaj proces značajno smanjuje volumen plina, samim time je transport olakšan (jedino tako je i moguć morskim putem).

Obično se plin (feed gas) dobija iz nekakve bušotine, i pre-tretira, ali to nije dio ovog procesa. Feed gas koji ide u proces je donekle čisti metan, na temperaturi okoline i tlaku oko 70 Bar.


Ukapljivanje se sastoji od:
Predobrade i uklanjanja nečistoća: Prirodni plin sadrži nečistoće poput vode, ugljičnog dioksida, sumpornih spojeva, prašine, žive i slično. To ovisi o lokaciji gdje se vadi (na postrojenju na kojem sam radio smo imali u dijelu procesa mercury removal vessel, uklanjanje žive, ali nije bio potreban jer žive nije bilo. Sve te nečistoće je potrebno ukloniti kako bi se spriječilo smrzavanje (ugljični dioksid, blokira ventile,cjevovode i sl.) ili korozija tijekom procesa ukapljivanja.

Hlađenje i kondenzacija: Pročišćeni prirodni plin hladi se korištenjem refrigeranta, mješavine plinova, u nekoliko faza dok se ne kondenzira u tekući oblik. Proces hlađenja obično se provodi kroz cikluse kompresije i ekspanzije refrigiranta, preko Joules-Thompson ventila. Nakon hlađenja, prirodni plin se pretvara u LNG, smanjujući njegov volumen približno 600 puta. To ga čini pogodinim za skladištenje i transport morem.




Logged
Gazda
Prijatelj foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 11:14:58 am
Location: Split
Posts: 1 555



« Reply #14 on: October 01, 2024, 10:02:36 am »

Odlična tema! Kakav je bezbednosni protokol na brodovima? Sme li se zapaliti cigareta? Kako se priprema hrana ,jel sme da se kuva , obzirom da se prevozi lako zapaljiv teret? U jednom delu je napsano da je "gas bez mirisa " ,čini mi se da mu tokom prerade dodaju miris namerno da bi mogao da se oseti ako curi? Nije pisano ništa o terminalima za ukrcavanje gasa. Pošto smo se na drugim temama dotakli toga ,a imamo i profesionalca koji poznaje tu oblast iz prve ruke, pitanje gde i kako se ukrcava gas (u kojim državama,koje firme to rade ) i gde se najčešće dostavlja (u koje zemlje)?
Sutra ću se taknit i regasifikacije pošto smo o tome pričali. Mjere sigurnosti su na visokoj razini, kao na tankerima inače. Pušenje dozvoljeno u nekoliko prostorija u akomodaciji. Kuhanje, naravno dozvoljeno, pa tu se živi nekoliko mjeseci. Na palubi nema pušenja ni hot worka (rada koji uzrokuje iskre i otvoreni plamen) osim uz posebne mjere sigurnosti, inertiranje izolacija itd, itd. LNG u se ne dodaje miris, to se radi kod propana butana i sličnih plinova, to su ukapljeni naftni plinovi (LPG) i to prije distribucije, dodaje se merkaptan koji ima onaj specifičan miris. Oni su teži od zraka, LNG je lakši, to je bitna razlika.

Inače izvoznici redom po kapacitetu manje više:
Katar, Australija, SAD, Rusija, Nigerija, Malezija, Indonezija, Alžir, Norveška, Trinidad, Oman, Angola, Kamerun, Peru, Egipat, Ekvatorijalna Gvineja, Kanada, Papua Nova Gvineja i Bruneji

Uvoznici također redom manje više:
Kina, Japan, J.Koreja, Indija, Europa, Taiwan, Pakistan, Brazil, Egipat, Turska, Mexico, Tajland, Bangladeš, Argentina, Čile, FIlipini, Vijetnam I Izrael.
Logged
Gazda
Prijatelj foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 11:14:58 am
Location: Split
Posts: 1 555



« Reply #15 on: October 01, 2024, 10:27:21 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prikaz infrastrukture

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prelude, Shellov FLNG, najveća jedinica na svijetu, i najveći brod ikad. Australija

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Hilli Episeyo, vlasnik je Norveška kompanija Golar. Među prvim funkcionalnim FLNG postrojenjima, proradio 2018, prerađen brod iz 1975. Kamerun

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Coral Sul FLNG, vlasnik ENI. Mozambik

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Altamira, vlasnik New Fortress Energy. Meksiko


* Altamira.jpeg (35.99 KB, 640x360 - viewed 1 times.)

* Prelude_FLNG.jpg (99.79 KB, 1200x675 - viewed 2 times.)

* HIlli.jpeg (122.44 KB, 1200x675 - viewed 1 times.)

* 20221112-Coral-Sul-FLNG-first-cargo-2-scaled.jpg (731.76 KB, 2560x1720 - viewed 1 times.)

* FLNG-LNG-FSRU.jpg (40.44 KB, 1217x401 - viewed 3 times.)
Logged
Gazda
Prijatelj foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 11:14:58 am
Location: Split
Posts: 1 555



« Reply #16 on: October 01, 2024, 08:55:46 pm »

Odlična tema! Kakav je bezbednosni protokol na brodovima? Sme li se zapaliti cigareta? Kako se priprema hrana ,jel sme da se kuva , obzirom da se prevozi lako zapaljiv teret? U jednom delu je napsano da je "gas bez mirisa " ,čini mi se da mu tokom prerade dodaju miris namerno da bi mogao da se oseti ako curi? Nije pisano ništa o terminalima za ukrcavanje gasa. Pošto smo se na drugim temama dotakli toga ,a imamo i profesionalca koji poznaje tu oblast iz prve ruke, pitanje gde i kako se ukrcava gas (u kojim državama,koje firme to rade ) i gde se najčešće dostavlja (u koje zemlje)?
Pakleni, šta se tiče obalnih (izvoznih) terminala, oni funkcioniraju na istom principu, ali često u sklopu veće rafinerije. Impresivan je recimo Ras Laffan u Katru, sad sam s mobitela pa ne mogu kačiti slike.Dakle feed gas se ukapi i u velikim i jako skupim obalnim spremnicima skladišti i čeka brod, na koji se onda prekrca po ranije opisanom zatvorenom principu(LNG u brod, a isparenje-vapour sa broda u obalni tank). Cijena terminala je negdje u rangu od 10 do 30 milijardi dolara. Neke usporedbe radi, cijena konverzije ili gradnje manjih FLNG jedinica je 2 milijarde dolara, ekstremni skupi Prelude FLNG je koštao ja mislim 14 milijardi. Naravno obalne jedinice su mnogo većeg kapacitet, to je bitno spomenuti.
Logged
Gazda
Prijatelj foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 11:14:58 am
Location: Split
Posts: 1 555



« Reply #17 on: October 02, 2024, 08:44:33 am »

FSRU (Floating Storage and Regasification Unit) je brod, često prerađeni LNG carrier, koji skladišti LNG  pretvara natrag u prirodni plin za distribuciju. Taj proces se zove regasifikacija. To je alternativa kopnenim terminalima za uvoz LNG-a. Tipični kapaciteti su mu negdje od 140-200 tisuća kubika, isto kao kod LNG carriera.

Evo kako radi u detaljima:

Utovar i skladištenje LNG-a
Transport i skladištenje LNG-a: LNG se transportira putem LNG carriera. Ovi brodovi donose LNG koji se ukrcava na FSRU jedinicu fleksibilnim cijevima ili preko loading armsa- ruku koje su gore već opisane. FSRU ima velike izolirane spremnike za skladištenje LNG-a u tekućem stanju, gotovo identične onima na LNG carrierima. Može tolerirati nešto veće tlakove u tankovima, recimo 400 milibara, ovisno o jedinici.

Regasifikacija
Zagrijavanje LNG-a: U FSRU-u pohranjeni LNG treba pretvoriti natrag u plinovito stanje. To se postiže postupnim zagrijavanjem LNG-a pomoću morske vode ili drugih sustava za razmjenu topline, u tzv. “trainovima”, na slikama koje vidite to je postrojenje na pramcu.
Izmjenjivači topline: Morska voda se pumpa kroz izmjenjivače, heat exchangere, gdje grije LNG neizravno. Toplina iz morske vode uzrokuje isparavanje LNG-a, pretvarajući ga natrag u plin.

Distribucija
Nakon što je LNG regasificiran, nazivamo ga CNG, compressed natural gas, on se transportira s FSRU-a na kopno kroz cjevovode pod visokim tlakom, 70-ak Bar, i ide dalje u portrošačku mrežu. To može biti plinovod za opskrbu kućanstava ili inustrijskih postrojenja, termoelektrana i slično. U ovom agregatnom stanju je moguć prijenos plina kopnenim putem na velike udaljenosti.


FSRU je mobilan je i može se premjestiti na različite lokacije ovisno o potražnji, što ga čini fleksibilnim rješenjem za zemlje ili regije kojima je potrebna trenutačna mogućnost uvoza LNG-a bez izgradnje stalne infrastructure, kao što se nedavno desilo u Europi, puno se brže dovede u operativno stanje nego fiksni terminal, slično kao kod FLNG jedinica. Minimalne modifikacije su potrebne u slučaju premještanja.

Tu sam za pitanja.
Logged
Gazda
Prijatelj foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 11:14:58 am
Location: Split
Posts: 1 555



« Reply #18 on: October 02, 2024, 09:00:40 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* LNG Croatia.jpg (659.12 KB, 2560x1918 - viewed 0 times.)

* FSRU.png (480.77 KB, 1110x673 - viewed 2 times.)

* C.jpg (484.21 KB, 1179x664 - viewed 0 times.)

* DJI_0315-scaled.jpg (719.48 KB, 2560x1440 - viewed 0 times.)
Logged
Pages:  1 [2]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.053 seconds with 23 queries.