MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 62 007
|
|
« Reply #1 on: February 03, 2009, 02:47:17 pm » |
|
VRSTE ORUĐA GLATKIH CEVI U BRODSKOJ ARTILJERIJI
LAKA ORUĐA
U laka oruđa spadaju: Robinet, Falkonet, Falkon, Serpentina, Minion i Saket. To su oruđa sa težinom kugle od 1/3 do 5 1/3 funte, duge cevi koja su bila postavljena na bokovima brodova i služila su za gađanje neprijateljskih posada pre abordaža, ili za odbranu sopstvenog broda od istog. Primera radi, engleski brod „Regent“ iz 1489 je imao 225 serpentina raspoređenih po bokovima. Pojavom oruđa većih kalibara i prelaskom sa abordaža na boj u liniji kao dominantni način borbe, njihov broj se smanjuje na jedrenjacima, dok ih na kraju ostaje po nekoliko komada na brodovima, raspoređenih na krmenom nadgrađu gde su uglavnom služili za davanje signala i salutiranje.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
KULEVRINA
Kao artiljerijsko oruđe nastala je iz težnje da se dobije oruđe koje će imati veći domet od tadašnjih topova, merzera i bombardi. U tadašnje vreme to je moglo da se ostvari samo povećanjem barutnog punjenja, i povećanjem dužine cevi oruđa. Kako su tadašnji baruti sporo sagorevali bila je potrebna dugačka cev oruđa kako bi moglo da se iskoristi sagorevanje tako velike količine baruta pre izlaska zrna iz cevi. Kulevrine su imale cevi dugačke 30 do 50 kalibara, a izuzetno i više. Delile su se na više podvrsta što je zavisilo od težine zrna i kalibra, tako postoje polu-kulevrine, bastard-kulevrine, cele kulevrine, basilisk, itd. Kulevrine nestaju, to jest prelaze u klasu topova, krajem 17 veka jer su pojavom novih baruta sa većom brzinom sagorevanja dugačke cevi postale više štetne nego korisne. Od tada se oruđa svrstavaju samo u tri klase: topovi, haubice i merzeri.
BOMBARDA
Bombarda je glavna vrsta artiljerijskog oruđa u 14 i 15 veku i u širem smislu zajednički naziv za sva artiljerijska oruđa tog doba. Bombarde su imale dužinu cevi od 5 do 8 kalibara, dužu od merzera a kraću od topova, a samim tim je iskorišćenje barutnih gasova bilo bolje kod bombarde, pa su njeno dejstvo i pucanj bili jači. Prve bombarde su bile pravljene iz dva dela, cevi i komore u koju se stavljalo barutno punjenje. Projektil se stavljao u cev, zatim se na zadnji deo cevi stavljala komora koja je učvršćivana klinovima a spoj između cevi i komore je brtvljen ilovačom. Same bombarde su bile pravljene od međusobno spojenih gvozdenih šina koje su posle toga ojačavane prstenovima navučenim na cev. Na brodovima su se bombarde smeštale na drvena postolja, smeštena u udubljeno ležište do pola i pričvršćena metelnim obručima, pomeranje je sprečavano vezivanjem postolja pomoću užadi za brodsku konstrukciju. Bombarde su uglavnom izbacivale zrna napravljena od kamena. Razvojem metalurgije počinju da se izrađuju bombarde livenjem iz jednog komada koje su imale bolja svojstva od kovanih. Pojavom topova i kulevrina, koji su imali bolje osobine od bombardi, prestaje njihova proizvodnja.
MERZER ( MUŽAR)
Merzer je teško artiljerijsko oruđe kratke cevi koje gađa ubacnom putanjom i uglavnom služi za bobardovanje ciljeva na obali ili neprijateljskih flotnih sastava na sidrištu. Cevi ovih oruđa su bile duge uglavnom 1.5 do 2 kalibra, da bi kasnije porasle do dužine od 4 kalibra. Za dejstvo ovih oruđa su pravljeni posebni brodovi, bombarde, kod kojih su se merzeri, uglavnom po dva, nalazili na posebnom drvenom postolju ispred glavnog jarbola. Merzeri su gađali sa kamenim, gvozdenim i zapaljivim zrnima i bombama.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
KARONADA
Karonada je lako brodsko artiljerijsko oruđe na drvenom lafetu koje se pojavilo 1774 godine u Škotskom gradu Keronu, po kojem je i dobilo ime. Cevi su bile kalibra 120 do 170 mm, a pred kraj upotrebe i 210 mm. U odnosu na tadašnje brodske topove, karonade su bile za 3/4 lakše, barutno punjenje je bilo za 2/3 manje, a posluga je imala upola manje članova. Đulad ispaljivana iz ovih oruđa su uglavnom bila teška 12 do 36 funti, a izuzetno 68 funti, i to pri kraju njihove upotrebe. Kako je barutni naboj bio malen i nije bilo trzaja, brzina gađanja ovih oruđa je bila tri puta veća, čime je i plotun bio tri puta teži, od brzine gađanja ostalih oruđa jer se nije gubilo vreme na vraćanje lafeta na položaj za paljbu. Zrana ispaljena iz ovih oruđa su imala maksimalni domet od 650 m, a najveću efikasnost na daljinama manjim od 400 m. Na cilju su zrna lomila bokove brodova i palila okolinu što se pokazalo kao efikasnije od probijanja drvenih bokova brodova. Povećanjem daljine gađanja ostalih oruđa brodske artiljerije, i uvođenjem eksplozivnih zrna generala Peksana, karonade nestaju sa brodova oko 1835 godine.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
TOP
Top je oruđe velike dužine cevi, sa velikom početnom brzinom zrna, velikim dometom, velikom preciznošću, velikom probojnošću, ali malog padnog ugla granate i veće težine od odtalih brodskih oruđa. U početku su topovi ukrcani na brodove bili slični topovima korišćanim u zemaljskoj artiljeriji, da bi uskoro počeli da se menjaju u skladu sa specifičnim uslovima upotrebe na brodu. Dobijaju kraće cevi i nove drvene lafete sa 4 mala točka koji su omogućavali lakšu manipulaciju na palubama. Glavni zadatak tadašnjih topova je bila priprema za abordaž, dok se u 17 veku razvijaju u efikasno sredstvo za borbu protiv drugih brodova i ciljeva na kopnu. Prvi topovi su bili pravljeni livenjem bronze, da bi u 18 veku napretkom metalurgije, počeli da se liju od gvožđa. Dalje usavršavanje topova sledi sa uvođenjem prvih nišanskih sprava i sistema za okidanje ( pomoću tabana), uvode se i zavrtni na krajevima lafete koji služe za davanje elevacije. U prvoj polovini 19 veka dobijaju i prva daljinare, a koriste se i kočnice za smanjenje trzaja na principu trenja. Takođe se uvode i eksplozivne bombe koje efikasno uništavaju bokove drvenih brodova. Vrhunac razvoja dostižu polovbinom 19 veka, ali uvođenjem oklopa za ratne brodove protiv kojeg oni nisu bili efikasni polako prepuštaju mesto prvim olučenim topovima, da bi definitivno nestali oko 1880.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|