PALUBA
March 29, 2024, 03:20:17 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14   Go Down
  Print  
Author Topic: Nuklearna elektrana - da ili ne  (Read 38578 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #135 on: December 22, 2021, 07:41:34 am »

Odobrena dozvola za najveću nuklearku u Evropi
Novosti online 21. 12. 2021.

FINSKA agencija za nuklearnu bezbednost dala je dozvolu petom nuklearnom reaktoru u toj zemlji da pokrene probni rad pod niskom snagom.

Reaktor Olkiluoto 3 (OL3) treba da počne sa redovnom proizvodnjom električne energije u junu 2022. godine i biće najveći reaktor u Evropi, preneo je briselski portal Euroaktiv. Očekuje će taj reaktor povećati energetske kapacitete Finske za 1.600 megavata, što bi pokrilo oko 15 odsto potrošnje električne energije u zemlji. Maksimalna proizvodnja struje od vetra u Finskoj, poređenja radi, iznosi 2.500 megavata. Sa početkom rada reaktora Olkiluoto 3 udeo struje dobijene iz atomskih centrala porašće u Finskoj na oko 40 odsto.

Reaktor, smešten na zapadnoj obali Finske, umnogome će unaprediti energetsku nezavisnost te zemlje, koja struju uvozi iz Švedske i Rusije. Koliko i kako će uticati na sadašnje cene energenata još je neizvesno. Projekat izgradnje reaktora od samog početka su pratili tehnički problemi i pravni sukobi oko troškova u konzorcijumu koji su činili francuski koncern za nuklearnu energiju AREVA NP, koji se sada zove Framatome, njegova nemačka podružnica AREVA GmbH i nemački Simens. Reaktor je trebalo da bude završen još 2009. godine uz ukupne troškove 3,2 milijarde evra. Konačni troškovi izgradnje 13 godina kasnije procenjuju se na 8,5 milijardi evra, preneo je portal Bizlajf.

U Finskoj veliki deo građana podržava nuklearnu energiju. Istraživanje koje je sprovelo krovno udruženje finske energetske industrije, Finiš enerdži, pokazalo je da oko 50 odsto Finaca želi da se poveća udeo nuklearne energije u ukupnoj proizvodnji energije.

Izvor. www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #136 on: December 22, 2021, 07:43:48 am »

Očekujem da EU prizna nukleranu energiju kao zelenu
Tanjug 21. 12. 2021.

MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je danas da očekuje jasan stav Evropske komisije prema kojem je nuklearna energija priznata kao održiva zelena energija, kao i da će energija proizvedena iz gasa biti privremeno prihvaćena.

On je rekao i da učesnici sastanka Evropskog saveta prošlog četvrtka nisu postigli dogovor o cenama energenata, a da očekuje da će većinsko mišljenje koje je preovladalo na sastanku biti objavljeno u formi stava EU do kraja ove godine, prenosi MTI.

- Broj onih koji se protive nuklearnoj energiji nije dovoljno veliki da formira manjinu koja može da blokira njenu upotrebu - izjavio je Orban.

Kao rezultat toga, mađarski premijer očekuje jasan stav EU koji će pokazati da zaštita klime nije moguća bez nuklearne energije i da iz tog razloga, kako je rekao, nuklearnu energiju treba rangirati kao održivu, zelenu energiju, navodi MTI.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #137 on: December 23, 2021, 08:20:20 am »

Evropa dobija najveću nuklearku, srpska bi koštala oko pet milijardi evra, a oni koji pominju Černobilj treba da znaju samo jedno
S. L. 23.12.2021.

U vreme kada energetska kriza trese i najrazvijenije ekonomije sveta, stižu dve dobre vesti. Jedna je da Evropa dobija najveću nuklearku koja će vrlo brzo početi da proizvodi struju. Druga da je domaća, stručna javnost vrlo opredeljena za činjenicu da i Srbiji treba "nuklearka" što bi našem energetskom sistemu, dodatno obezbedilo količine struje, i za potrošnju i za izvoz.

Dozvolu za rad petog nuklearnog reaktora ovih dana dobila je Finska. Biće to najveći reaktor u Evropi. Zvao bi se "Olkiluoto 3" i počeo sa proizvodnjom struje u junu 2022. godine. Sa kapacitetom od 1.600 megavata Finskoj bi obezbedio čak 15 odsto ukupne potrošnje struje. Ovaj reaktor je trebalo da bude završen još 2009. uz ukupne troškove od 3,2 milijarde evra. Trinaest godina kasnije konačni troškovi izgradnje se procenjuju na 8,5 milijardi evra.

Srbija je danas, jedna od retkih zemalja u okruženju koja u redovnim okolnostima ne mora da uvozi struju. Naprotiv, kapaciteti koje imamo su dovoljni da proizvode i viškove za izvoz, ali bi nam nuklearka mogla obezbediti i dodatnu stabilnost, i profit. Mnogi istovremeno tvrde da Srbija nema te pare - jer nuklearka navodno vredi i više od 10 milijardi evra, ali se s vrha vlasti moglo čuti da bi Srbija mogla da kupi udeo od pet do 10 odsto u nekoj nuklearki u regionu. U našem okruženju one postoje u Rumuniji, Mađarskoj, Bugarskoj, Sloveniji.

- Njihovi protivnici navode akcidente, pre svega u Černobilju, ali to su neopravdani strahovi. Navode i da Srbija nema kadar za taj poduhvat, ali ja tvrdim da imamo dobre inženjere koji sa dobrom obukom u svetu moguda postanu vrsni stručnjaci - kaže za Blic inženjer i stručnjak za energetsku efikasnost Miloš Zdravković za koga ne postoji dilema oko pitanja "Treba li Srbiji nuklearka?". Naš sagovornik smatra da bez njih u budućnosti Srbija ne može da računa na stabilan i efikasan energetski sistem.

- Preduslov da se one grade jeste da se ukine moratorijum, a benefiti su nesporni. Dobijanje energije iz nuklearki je značajno jeftinije i pouzdanije, a to je investicija koja je već srednjoročno isplativa, ne dugoročno - dodaje Zdravković. Kada govori o ceni investicije navodi primer, ali dodaje i da je cena od 10 i 15 milijardi evra "prenaduvana."

- Ugovor koji je objavljen između ruske kompanije i turske oko gradnje nuklearke sa 4 reaktora, snage 1,25 gigavata je 19 milijardi evra. Ako bi mi gradili sa jednim, onda taj iznos podelite sa četiri i dobićete cenu. Na prvi pogled to jeste velika investicija, ali moramo da kažemo da je kilovat proizveden iz nuklearke značajno jeftiniji u odnosu na onaj iz termoelektrana - rekao je Zdravković.

Jelica Putniković urednica portala Energija Balkana kaže da alternativa srpskim termoelektranama još nije na vidiku jer još uvek nema nekog drugog stabilnog izvor energije.

- Za nas je rano da 2050. godine ugasimo sve termoelektrane jer će Indija i Kina ugalj sačuvati do 2060. odnosno 2070. godine, a iako imaju mnogo više novca i izgrađene nuklearne zelene kapacitete. Mi sada imamo razne stavove o kimatskim promenama gde svi upiru prst u ugalj kao zagađivač, a niko ne pominje druge zagađivače. A termoelektrane ako se dovedu do najviših standarda onda mogu da budu alternativa - zaključila je Putniković.

Imamo struje i za izvoz

Srbija godišnje u proseku proizvede 35.000 gigavat-časova električne energije. Istovremeno potrošimo između 34.200 i 34.300 gigavat-časova. To praktično govori da je imamo nešto i za izvoz. Posmatrajući region situacija se dosta razlikuje. Hrvatska uvozi struju, a iako je suvlasnik u nuklearki Krško u Sloveniji. Crna Gora uvozi polovinu svojih potreba za strujom, a Severna Makedonija uvozi čak 70 odsto potreba.

U Grčkoj je situacija specifična, oni imaju višak struje tokom zime, a manjak tokom leta. Dovoljno struje nemaju ni Bugari koji takođe imaju nuklearku, ali nedovoljnog kapaciteta, i činjenicu da je to najstarija nuklearka u Evropi. S druge strane, Republika Srpska takođe ima dovoljne kapacitete, a stabilan sistem ima i Mađarska.

Izvor: www.blic.rs
Logged
PakleniVuk
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 061


Ko laje zlo ne misli


« Reply #138 on: December 23, 2021, 09:21:56 am »

Najviše volim preteće naslove u novinama. To se učvrstilo zadnjih godina kod nas samo tako.  "Oni koji ne veruju treba da znaju ovaj dokaz ","samo ako niste poverovali uz ovo ćete poverovati ","Ko nije za nas ovim argumentom ima da bude za nas"...

A argument je obično tup. 

Napinjanje oko nuklearki potiče od potrebe da se pređe na električne automobile  (koji su dokazano teški,teški krševi ) i procena koliko megavata je potrebno za njihovo dopunjavanje.  Kinezi već proizvode jeftine automobile na struju, tako da će to da "zatrpa" Evropu vrlo brzo. 

A nuklearka u Srbiji?  Videćemo...
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #139 on: December 23, 2021, 09:53:41 am »

Najviše volim preteće naslove u novinama. To se učvrstilo zadnjih godina kod nas samo tako.  "Oni koji ne veruju treba da znaju ovaj dokaz ","samo ako niste poverovali uz ovo ćete poverovati ","Ko nije za nas ovim argumentom ima da bude za nas"...

A argument je obično tup. 


Senzacionalizam.
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 883


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #140 on: December 23, 2021, 10:33:51 am »

Ovo prvi put čujem, nuklearne elektrane kontejnerskog tipa?

Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #141 on: December 23, 2021, 08:32:44 pm »





Ovaj čovek na snimku u prethodnom postu, o njemu se puno govorilo ovih dana... verovatno je gledao emisiju na sputnik, pa je ponešto zapamtio - i sada priča zabezeknutim članovima naše vlade.

Bruka i sramota!

Zašto uzvišeni članovi vlade nisu pozvali nekog stručnjaka da im objasni šta su nuklearne elektrane sadašnjosti?
Odgovor očekuju od jednog priučenog partijskog panja, koji trenutno vodi EPS.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #142 on: December 24, 2021, 01:10:18 am »

Ovo prvi put čujem, nuklearne elektrane kontejnerskog tipa?



Ne samo kontejnerske, ima i saćaste, kasetne... Grin

Bez šale, još 90ih Rusi su razvili ploveću nuklearnu elektranu radi upotrebe u uslovima Zapolarja. Snage oko 100MW
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #143 on: December 24, 2021, 07:01:35 am »


Ovo prvi put čujem, nuklearne elektrane kontejnerskog tipa?


Verovatno je genije mislio na ovo:

https://en.wikipedia.org/wiki/Small_modular_reactor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #144 on: December 24, 2021, 07:07:30 am »

Belgija zatvara nuklearke do 2025
Tanjug 23.12.2021.

Belgijska vlada je postigla noćas sporazum kojim se potvrđuje da će nuklearne elektrane u zemlji biti zatvorene 2025. godine, ali će država nastaviti da ulaže u tehnologiju nuklearne energije, objavili su danas belgijski javni servisi RTBF i VRT.

Rasprava o ovoj temi je trajala nedeljama u koalicionoj vladi Belgije, koju čini sedam partija, pri čemu su Zeleni ostali odlučni da se poštuje zakon iz 2003. koji predviđa gašenje nuklearnih elektrana, dok su liberali iz francuskog govornog područja bili za to da dva najnovija reaktora ostanu otvorena, prenosi Rojters. Dvema belgijskim nuklearnim elektranama, sa ukupno sedam reaktora, upravlja francuska kompanija Anži.

Nakon razgovora tokom noći, ključna grupa ministara je postigla kompromis prema kojem će poslednja postojeća nuklearka biti zatvorena 2025. godine, pod uslovom da Belgija uloži 100 miliona evra (113,4 miliona dolara) u istraživanje buduće nuklearne energije, sa naglaskom na manje modularne reaktore, preneli su belgijski mediji.

Belgija tek treba da utvrdi kako da nadoknadi manjak električne energije, a jedna od opcija su gasna postrojenja. Odluka o tome može biti doneta do marta.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #145 on: December 24, 2021, 07:35:06 am »

U Evropi cena megavat-časa struje iz gasa 180 evra, a u Francuskoj ista količina dostigla 442 evra
Goran Čvorović 23. 12. 2021.

SPAJANJE različitih faktora, ekonomskih, meteoroloških i geopolitičkih, izazvalo je novi enregetski šok u Evropi, što može da dovede do nesagledivih privrednih posledica.

Cena gasa neprestano skače poslednjih meseci, i ova tendencija izgleda nema nameru da se promeni u bliskoj budućnosti. Prvog dana zime, 21. decembra, megavat-čas dobijen na ovaj način dostigao je u Evropi cenu od 180,267 evra, što je deset puta više u odnosu na prošlu godinu i predstavlja uvećanje od 90 odsto od prvih dana decembra. Poskupljenje na godišnjem nivou iznosi hiljadu odsto! Poslednji skok je odjednom iznosio 22 procenta. EU zavisi od ostatka sveta kada su u pitanju energetski izvori, pre svega nafta i gas. Preko 60 odsto njene energetske potrošnje dolazi iz uvoza. Gas tu ima udeo od 21 odsto, a to se pokriva uvozom od 90 procenata. Od toga, 77 odsto stiže gasovodima, a ostatak brodovima, uglavnom iz SAD, Katara i Alžira. Najveći snabdevači EU su Rusija, s 41 odsto i Norveška sa 16 procenata. Zanimljivo je da je u Francuskoj ovaj procent obrnut.

Na veću potrošnju uticala je privredna obnova posle serije pandemijskih talasa usled sve veće vakcinacije i oslobađanja ljudi, ali i takve situacije, kao što su nedostatak vetra iz pravca Severnog mora, zbog čega su zatajili vetroparkovi. Istovremeno, deo ruske gasne mreže je u fazi održavanja, a tu su znatno doprinele i tenzije između Zapada i Istoka, na ukrajinskoj granici. Najveća bušotina u Norveškoj je u zastoju posle požara. Zbog svega, rezerve gasa u Evropi su značajno umanjene.

Sve se to direktno odražava na cenu električne energije. Cena megavat-sata u Francuskoj je 20. decembra skočila na 442 evra, što je najviše još od 2009. godine. Pre aktuelne krize, iznosila je 93 evra. Naročito je problematično u Belgiji i Nemačkoj, koje investiraju u centrale na gas, jer se protive nuklearnoj energiji posle tragedije u Fukušimi.

Ogroman broj firmi širom Evrope zbog toga ima znatne finansijske teškoće. Neke se, čak, i zatvaraju. Rumunski proizvođač đubriva "Azumureš" iz Targu Mureša privremeno je obustavio priozvodnju. U Velikoj Britaniji, 25 uglavnom manjih snabdevača električnom energijom, moralo je da prestane s radom, što predstavlja gotovo polovinu firmi registrovanih u ovom domenu. Najveća topionica aluminijuma u Evropi, u francuskom gradu Dankerku na atlantskoj obali, smanjila je proizvodnju, jer je gubitak zbog povećane cene energenata samo u novembru i decembru procenjen na 20 miliona evra. Fabrika "Nirstar d'Obi" na severu Francuske koja proizvodi cink, sa 300 zaposlenih, neće raditi dva meseca, počev od 2. januara.

Mnoge manje evropske firme, poput starih porodičnih preduzeća, koje postoje vekovima, moraju da stave ključ u bravu, jer ne mogu da pokriju račune. U domaćinstvima, cene za struju i gas neprestano skaču, i preko 30 odsto. Treća mogućnost za grejanje je mazut, koji takođe sve više poskupljuje, pa se mnogi preorijentišu na stari način, sečom drveća. Smanjenje krize očekuje se tek na leto sledeće godine, a relativni povratak u normalu početkom 2023.

A da jedna nevolja često ne ide sama, potvrđuje i to što je francuska elektrodistribucija zatvorila četiri svoja najveća reaktora u dve nuklearne centrale, usled otkrivanja anomalija na glavnim delovima u slučaju incidenta, koji omogućavaju hlađenje reaktora. Konkretno, pronađene su pukotine u metalu u blizini creva za hlađenje. Sumnja se u loše zavarivanje. Trenutno traje istraga da se utvrdi da li ovi problemi postoje i u drugim francuskim nuklearnim elektranama.

Zatvaranjem 4 od ukupno 56 reaktora koliko ih Francuska ima, proizvodnja je, za sada, umanjena za 4,5 gigavata od ukupnog kapaciteta od 61 gigavat. Do kraja godine, to je gubitak od čak jednog teravata. Francuska, sa najviše civilne nukelarne energije posle SAD, nuklearkama proizvodi 70 odsto struje za svoje potrebe.

Zbog evropske energetske krize, ali i primoravanja da zatvori neke od svojih elektrana, u Francuskoj je ugrožena ravnoteža snabdevanja. Da nevolja bude veća, ovih dana je, u severnom delu zemlje, uključujući i Pariz, baš hladno. Vlasti uveravaju da do kraja decembra nema opasnosti od isključenja energije. Kritičan će biti januar. Ako potrošnja i dalje bude rasla, struju mogu da uvoze, uglavnom iz Španije, Nemačke i Belgije.

U slučaju veće krize, da bi se sprečio "blok-aut", priskočiće se unapred utvrđenoj proceduri: najpre će se pozvati dvadeset najvećih industrijskih potrošača da smanje korišćenje energije, zatim na red dolazi smanjenje napona u mreži, potom poziv Francuzima da štede struju i, konačno, ciljana lokalna isključenja.

MUKA I ZA ALPE

Zaustavljanje više nuklearnih centrala u Francuskoj direktno bi moglo da ugrozi energetski sistem u Švajcarskoj, ali i u celoj zapadnoj Evropi.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #146 on: December 24, 2021, 09:16:00 pm »


Kada bismo mogli da dobijemo nuklearku? Oni koji mogu da nam je grade staju na prste jedne ruke

Srbija, po svemu sudeći, definitivno i hoće da gradi, i ima potrebu za nuklearkom.
Stručnjaci znaju i koliki bi njeni kapaciteti trebalo da budu, a i kako bi mogla i srednjoročno i dugoročno da zadovolji potrebe Srbije za strujom, koje će nesumnjivo rasti. Činjenica je i da gradnja nuklearke nikako nije niti jeftin, a još manje brz poduhvat.

Svedoci smo da se fabrike i složeni poslovno-stambeni kompleksi mogu izgraditi i za manje od godinu dana. Građani često misle da ništa mnogo duže ne bi trajala ni gradnja jedne nuklearne elektrane, ali to je u stvari projekat potpuno drugih dimenzija, piše Blic. Osim što košta i što se meri milijardama evra, reč je o vrlo kompleksnom poslu, koji ne može svako da radi.
"I Srbija je ne bi mogla nikako sama graditi. A i kada bi je drugi gradili trajalo bi to 10 godina. Da učestvujemo u gradnji da, ali malo je zemalja koje imaju znanje za takve investicije. Najbolje to rade Rusi i Amerikanci, a mogu i Francuzi, Nemci, Južna Koreja i Japan. Treba, međutim, reći i da mi imamo vrsne inženjere i da bi oni sa obukom od nekoliko godina u svetu, isto bili spremni", kaže stručnjak za energetsku efikasnost Miloš Zdravković, ukazujući na kompleksnost poduhvata.

Vučić: "Razmatramo izgradnju nuklearke"

Danas nam naše termolektrane obezbeđuju 70 do 72 odsto struje koju potrošimo. Zajedno sa hidro i ostalim izvorima pravimo oko 7,9 gigavata instalisane snage. I to je, ispostavlja se, dovoljno, ali imajući u vidu prirodni proces koji će kroz budućnost i povećavati potrebe za strujom, novi alternativni izvor i više je nego značajan.
"Da ne bismo brinuli, Srbiji treba još 700 megavata, a dugoročno gledano, imajući u vidu da će svaka kuća imati računar i da će potrošnja rasti po sličnim i drugim nivoima, treba nam još 700. I to bi mogao da nam donese jedan reaktor od 1,25 gigavata. On bi pokrio potrebe za Srbije za strujom u narednih 30 do 40 godina", kaže Zdravković.
Na pitanje koliko bi takav reaktor Srbiju koštao, odgovara da je računica prilično jasna.

"Ugovor koji je objavljen između ruske kompanije i Turske oko gradnje nuklearke sa 4 reaktora, snage 1,25 gigavata je 19 milijardi evra. Ako bismo mi gradili sa jednim, onda taj iznos podelite sa četiri i dobićete cenu", pojašnjava.

Poređenja radi, kada bismo gradili nuklearku poput slovenačke "Krško", to nam ne bi bilo dovoljno, jer ona ima jedan reaktor snage 770 megavata, a nama treba dvostruko više.
"Nama treba naša nuklearka"

U našem okruženju nuklearke postoje i u Rumuniji, Mađarskoj, Bugarskoj. Kada govorimo o njihovim prednostima, postoji ih nekoliko. Na prvom mestu su ekonomski, ali nikako ne treba sporiti ni strateške, naučno-razvojne i ekološke. Kada govorimo o ekonomskim, treba reći da je proizvodnja struje iz nuklearnih elektrana najjeftinija. Mnogo je jeftinija i od proizvodnje u termoelektranama, a još više od proizvodnje u hidropogonima.
"Njihovi protivnici navode akcidente, pre svega u Černobilju, ali to su neopravdani strahovi. Bez njih u budućnosti Srbija jednostavno ne može da računa na stabilan i efikasan energetski sistem", zaključuje Zdravković.

Evropa u junu dobija najveću nuklearku

Dozvolu za rad petog nuklearnog reaktora ovih dana dobila je Finska. Biće to najveći reaktor u Evropi. Zvao bi se "Olkiluoto 3" i počeo da proizvodi struju u junu 2022. godine. Sa kapacitetom od 1.600 megavata, Finskoj bi obezbedio čak 15 odsto ukupne potrošnje struje.
Najveći nuklearni reaktor u Evropi dobio zeleno svetlo
Ovaj reaktor je trebalo da bude završen još 2009. uz ukupne troškove od 3,2 milijarde evra. Trinaest godina kasnije konačni troškovi izgradnje se procenjuju na 8,5 milijardi evra.

Izvor: ww.b92.net/biz/vesti/srbija/kada-bismo-mogli-da-dobijemo-nuklearku-oni-koji-mogu-da-nam-je-grade-staju-na-prste-jedne-ruke-2078008



Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #147 on: December 25, 2021, 07:02:26 am »

U jeku energetske krize
Tanjug 24. 12. 2021.

GASNA kriza u Evropi u poslednjih nekoliko meseci dominira u medijima, ali to nije pokolebalo Nemačku u nameri da do kraja ove godine stavi katanac na polovinu svojih nuklearnih kapaciteta i ubrza plan za gašenje elektrana na ugalj do 2030.

Nemačka bi, prema planu, trebalo da zatvori pre kraja 2021. tri nuklearne elektrane - Gronde, Gundremingen C i Brokdorf. U zemlji će ostati aktivna tri reaktora, koji će biti ''penzionisani'' do kraja sledeće godine.
Za energetsku bezbednost Nemačke, to bi mogla da bude katastrofa, ocenjuje specijalizovani energetski portal oilprice.com. Opredeljenost Nemačke da ozeleni nacionalnu energetsku mrežu je plemenita, ali je ovo izgleda najgori mogući trenutak za to, jer će isključenje tri nuklearne elektrane sa mreže biti dodatni teret za nacionalnu elektorprivredu da odgovori potrebama privrede i rastu potražnje za strujom u 2022, naročito u zimskim mesecima, navodi se u analizi. Pored toga, usled nedostatka gasa, cene tog energenta za isporuku u januaru su ove nedelje oborile rekord svih vremena od preko 2.000 dolara za hiljadu kubnih metara, što je, logično, dovelo do oštrog skoka cene struje za krajnje potrošače, dodaje se u tekstu.

Ipak, rastuće cene električne energije i prirodnog gasa nisu odvratile Nemačku od njenih zelenih ambicija, a to bi moglo da ima veće posledice nego što mnogi misle, smatra autorka teksta DŽulijen Gajger.
Značaj uglja i nuklearne energije, od koje Nemačka sada ''diže ruke'', porastao je ove godine, stekavši veći udeo u ukupnom energetskog miksu zemlje nego 2020, a jedan od glavnih razloga je manja brzina vetra i rast potražnje, saopštilo je Udruženje nemačke industrije za energiju i vode, BDEW.

Ugalj i nuklearna energija činili su 40 posto ukupnog energetskog miksa u 2021, dok je udeo obnovljivih izvora energije pao na 41 procenat. Nemačke vlasti su 2011. godine naložile momentalno zatvaranje osam od 17 reaktora nakon katastrofe u Fukušimi i višegodiših antinuklearnih protesta. Vlada u Berlinu je tada obećala da će ukinuti nuklearne elektrane do 2022. godine. Što se tiče uglja, vlasti nemačkih saveznih država su se dogovorile da postepeno izbace ugalj iz upotrebe do 2030. godine, što je ranije u odnosu prethodni plan kada je rok bio do 2038. Sama ova dva poteza dovode Nemačku, koja nema dovoljno energije, u nesiguran položaj. Ali, to nije sve. Ova zemlja takođe namerava da izbaci i prirodni gas iz upotrebe, pri čemu je u planu da se do 2040. godine prekine proizvodnja električne energije iz gasa. Trenutno se polovina svih nemačkih domaćinstava greje na prirodni gas.

Do 2026. godine, u Nemačkoj će stupiti na snagu zabrana ugradnje u nove stambene objekte grejne instalacije na bilo koju vrstu naftnih derivata u korist toplotnih pumpi koje će se snabdevati strujom sa mreže. To će biti ista ova mreža koja se trenutno bori da snabde strujom građane, i ista mreža koja se trenutno oslanja sa 40 posto na nuklearnu energiju i energiju na ugalj kojih će se odreći. Nuklearna energija je služila kao prilično pouzdana dopuna za obnovljive izvore energije, zavisne od ćudljivosti vetra i sunca, i čija je isprekidanost u snabdevanju ove godine izašla na videlo više nego ikada, zaključuje se u analizi portala oilprice.com.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #148 on: December 25, 2021, 09:59:01 pm »

Od čega će nemci da dobijaju energiju da zadovolje najjaču industriju u EU, ako zatvore nuklearke, ako zatvore elektrane na ugalj, i ako neće da kupuju ruski gas?

Ovo je zaista filozofsko pitanje! 
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #149 on: December 27, 2021, 07:07:15 am »

Berlin isključuje polovinu nuklearnih elektrana, struja za isporuku će u narednoj godini poskupeti i do pet puta
Kurir 26.12.2021.

Nemačka namerava da zatvori skoro polovinu svog nuklearnog kapaciteta pre kraja godine, što će dodatno opteretiti evropske mreže koje su već pogođene jednom od najgorih energetskih kriza u istoriji kontinenta.

Zatvaranjem Gronde, Gundremingen C i Brokdorf, što je još jedna etapa ukidanja nuklearnog programa u Nemačkoj, ostaće samo tri nuklearne elektrane, koje će biti ugašene do kraja 2022. godine. Pored pritisaka u snabdevanju, zatvaranje uklanja ključni izvor energije sa niskim sadržajem ugljenika u zemlji sa sve većim emisijama gasova staklene bašte, prenosi Blumberg.

Nakon katastrofe u Fukušimi 2011. godine, Nemačka je obećala da će zatvoriti sve svoje reaktore. U to vreme, zemlja je bila lider u obnovljivim izvorima energije, ali sa postepenim ukidanjem svog nuklearnog programa, sve se više oslanja na ugalj i lignit za proizvodnju električne energije. Nacija je zaostala u trci za nultu neto emisiju nakon velikih ustupaka lobija za ugalj, demonstranata protiv vetra i industrije, posebno proizvođača automobila.

„Iz perspektive čiste emisije, ideja o gašenju nemačkih nuklearnih elektrana pre nego što dođu do kraja svog veka bila je uvek upitna“, rekao je Hans Kenig, menadžer projekta u Aurora Energi Research.

Nuklearne elektrane su dizajnirane da proizvode energiju 24 sata dnevno, pružajući dragocenu podršku kada vetar ne duva ili nema sunca. Iako su gašenja poznata godinama i malo je verovatno da će izazvati novi skok cena, uklanjanje četiri gigavata osnovne proizvodnje ukazuje na pad kapaciteta u Nemačkoj. To je jedan od razloga zašto će sledeće godine cene biti veće - struja za isporuku 2022. ove godine je poskupela više od pet puta. Povećano oslanjanje na fosilna goriva dodatno će povećati emisije gasova staklene bašte, a Nemačka nije usamljena u tome. Brojne evropske zemlje povećale su proizvodnju energije na ugalj poslednjih meseci pošto zalihe gasa nisu zadovoljile rastuću potražnju, a proizvodnja vetra opala.

Gašenje proizvodnje uglja do 2038. godine



Nemačka namerava da ugasi svu proizvodnju uglja do 2038. godine, a broj elektrana na lignit će do 2024. biti smanjen za skoro 16 odsto. Do tada će visoke cene ugljenika i ekspanzija obnovljivih izvora energije „snažno smanjiti” nemačku proizvodnju uglja, rekao je.Međunarodna agencija za energiju. I taj trend će se ponoviti, i veliki deo Evrope će odlučiti da „izađe iz uglja“, što će dugoročno dovesti do povećanja instalirane obnovljive energije, kaže Sabrina Kernbihler, analitičar u S&P Global Platts.

Međutim, kratkoročno, ugalj pomaže u premošćivanju nedostataka u snabdevanju. Jedna nemačka kompanija, Uniper SE, odložila je planiranu demontažu svoje termoelektrane na ugalj Šolven-B za 2023. godinu nakon kašnjenja u izgradnji zamenske gasne jedinice na istoj lokaciji. Ovo će doneti olakšanje kako se tenzije na tržištu nastave. Ali to neće pomoći Nemačkoj da postigne cilj nulte emisije.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 22 queries.