kosta1961
Prijatelj foruma
zastavnik
Offline
Last Login:March 24, 2025, 02:26:11 pm
Posts: 1 301
|
 |
« on: October 23, 2023, 04:44:58 pm » |
|
Smatra se da je početni korak za poboljšanje životnih uslova oficira bilo odvajanje od vojničke ishrane 1945g i početak izrade oficirskih uniformi u ,tadašnjem,Zavodu za izradu vojničke odeće u Beogradu još novembra 1944g.To je bio trenutak u budućem standardu,materijalnog položaja i opremanja starešina.
Tokom 1946g je donet propis o odeći u JA,formiraju se oficirske menze,doneto je rešenje o raspodeli i potrošnji robe i dr.Snabdevanje je u to vreme bilo u nadležnosti intendantske službe JA,a izvršavali su ga intendanski organi počev od Ekonomskog odelenja(kasnije Glavne intendanture Vrhovnog štaba JA) pa do ekonoma najnižih jedinica.Ovi su se oslanjali na strukturu ratnih radionica,skladišta,kuhinja i nešto malo pomoći od saveznika.
Dalji razvoj snabdevanja starešina je nastanak Vojnonabavljačkog preduzeća 1946g,da bi u januaru 1947g nastala Centralna uprava preduzeća za snabdevanje strarešina.Tako su Vojnonabavljačka preduzeća oslobodjena administacije i posvetila se proizvodnji i distribuciji robe po celoj zemlji.A onda je 1948g formirana Glavna direkcija preduzeća za snabdevanje vojnih lica ,ukinute su Vojnonabavljačka preduzeća i formirana Vojnotrgovačka preduzeća.Ova su vršila snabdevanje vojnih lica i članove njihovih porodica.
U to vreme je primećeno da je zdravstveno stanje vojnih lica bilo ugroženo zbog mirnodopskog života.Sve manje aktivnosti i kretanja,povećana psihička opterećenja,stresovi,pojave kardiovaskularnih i drugih obolenja koja usled toga nastaju.Moralo se razmišljati o odmoru i rekreaciji starešina.
Prvi obrisi takve aktivnost su bili 1949g kada je vlada FNRJ prenela ugostiteljsko preduzeće „Kupari“u nadležnost Uprave za snabdevanje vojnih lica,odmarališta u Miločeru i na Jahorini Vojnotrgovačkom preduzeću Sarajevo,odmarališta u Crikvenici,Novom Vinodolu i Opatiji Vojnotrgovačkom preduzeću Zagreb i odmaralište na Bledu Vojnotrgovačkom preduzeću Ljubljana.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
To je ukupno bilo 450 soba ili oko 1300 ležaja,ali to nije bilo dovoljno.Problem je bio jer su starešine na odmor išle u julu i avgustu , i tada nisu mogli da zadovolje sve zainteresovane.Rezervacije su vršili sami hoteli izuzev u Opatiji ,koje su mogli da koriste samo pukovnici i generali,vršene preko Uprave za snabdevanje vojnih lica.To je predstavljalo problem ,pa je rezervacije šezdesetih godina odobravala posebna komisija-direktor VO, predstavnika OSVL i predstavnika SSNO.
Kasnije ,od 1979 do 1984g rezervacije su odobravale Komande armija,a kasnije turistička agencija JNA primenom kopjuterske obrade.Ali svi načini su bili manjkavi,pre svega u nedovoljnom popunjavanju kapaciteta,izdavanju duplih rezervacija i češći boravak jednog broja lica. Neki objekti i lokacije su se pokazali nepodobni,pa su 1951g zamenjeni objekti u Novom Vinodolskom i Opatiji za objekte u Volovskom i Crikvenici.Radili su sezonski,od maja do septembra,popuna je bila 60-70%.Naviše su popunjeni u julu i avgustu kada borave vojna lica sa porodicama,a u ostalom delu godine ratni vojni invalidi,nosioci spomenice 1941g,narodni heroji,rezervni oficiri,gradjanska lica na službi u JNA i ostali.
Cene su bile pristupačne jer je snabdevanje najvećim delom išlo iz sopstvenih ekonomija i zbog olakšica od strane države.Ali najbitnije je da su odmarališta pozitivno poslavala.Od 1949g odmaralište u Kuparima je postalo Preduzeće za pružanje ugostiteljskih usluga za pripadnike JNA,a od 1953g i „Volovsko-Opatija“,“Jahorina“-Pale,“Istra“-Crikvenica,“Miločer“-Sveti Stefan i „Sloboda“-Bled.Tako su ona izašla iz sastava Vojnotrgovačkih preduzeća i započela samostalni rad.
Tada je bilo dostupno oko 1000 ležaja.Medjutim i to je bilo nedovoljno ,pa su zakupljivali i sobe u privanim kućama.Onda je situacija postala još teža jer je 1955g hotel „Miločer“ ustupljen Crnoj Gori.Da bi donekle popravili situaciju sa vodjenjem i odobravanjem rezervacija ,1958g vraćena su kao vojna odmarališta pod upravom DSNO i to „Istra“-Crikvenica,“Sloboda“-Bled i „Kupari“-Kupari kojem je pridodato i odmaralište „Jahorina“.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Vojna odmarališta su izgradjivana od „starešinskog dinara“,državni sekretar za Narodnu odbranu je godinama odvajao sredstva od ličnih dohodaka vojnih lica.Na taj način su ona postala drugačija od drugih vojnih objekata,što znači da niko ne može da ih proda ili preda dugim korisnicima bez adekvatne zamene ili naknade.
Početkom šezdesetih je pokušano da vojna odmarališta posluju kao privredna preduzeća u civilstvu.Tako su u upravljanju ,pored DSNO i direktora uvedena institucija upravnog odbora,kroz koji su sami radnici mogli da odlučuju o radu odmarališta.Tada se u odmaralištima uvodi kulturno zabavni život kao i rekreativno zabavne aktivnosti.Angažuje se muzika,opremaju biblioteke,razna igrališta za sportove.
Da bi se poboljšala usluga ,odlučeno je da se izgrade novi objekti,odnosno da se stvore uslovi za izgradnju krupnih i tehnološki zaokruženih objekata.To je dovelo do izgradnje odmarališta u Baškom Polju 1960g.Obezbedjena su sredstva i za obnovu kuhinja,restorana,soba u drugim hotelima.Potom je izgradjen hotel „Goričina“ 1962g i „Pelegrin“ 1963g u Kuparima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Kupljeni ili izgradjeni hoteli od 1953g do 1969gsa brojem ležaja i ukupan broj ležaja u toj godini
Na ovaj način se povećao broj vojnih lica koja su koristila odmarališta,ali su popunjena 100% samo u julu i avgustu ,dok u ostalim mesecima u kojima su radila oko 70%.Na primer broj noćenja 1961g je bio 10 073,1965g -22.300,a 1970g -50.000.Ali nastao je novi problem,jer je sada više starešina tražilo smeštaj pa je bilo i više odbijenih zahteva.Iako se gradnjom novih kapaciteta donekle rešio ovaj problem ,on je ostao takav do kraja JNA.Od 1961g do 1970g prosečan broj odbijenih zahteva za korišćenje odmarališta kretao se oko 2350.
A onda se neko setio kampova.Odelenje za snabdevanje vojnih lica i sama odmarališta su se prihvatili ovog posla.Tako su 1968g pušteni u rad auto-kampovi u Baškom Polju , Selcu(sa 1000 mesta) i Kuparima.Za ovakav način smeštaja je stalno raslo interesovanje,pa je 1970g bilo preko 83.000 noćenja.Kasnije ,1976g ,kupljeno 460 kamp prikolica(što bi trebalo da bude 1840 ležaja) i opremljeni su kampovi u Kuparima,Baškom Polju i nešto manje u Selcu kod Crkvenice.
Pored ovoga uredjen je prostor za još 3000 kampera,i na taj način se kapacitet odmarališta povećao za 50%.Izgradjene su savremeno opremljene samoposluge,restorani društvene ishrane,i drugi sportski i zabavni sadržaji.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|