PALUBA
March 29, 2024, 12:38:14 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 270 271 272 273 274 275 276 277 278 279 280 281 [282] 283 284 285 286 287   Go Down
  Print  
Author Topic: Dešavanja u Avganistanu  (Read 505622 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4215 on: January 27, 2022, 06:18:58 am »

Gutereš: Avganistan u teškoj situaciji, pomoć hitno potrebna
Tanjug 26.01.2022.

Avganistan se nalazi u teškoj situaciji sa milionima ljudi koji pate od ekstremne gladi, obrazovne i socijalne usluge su na ivici kolapsa, a nedostatak likvidnosti ograničava šanse da pomoć stigne do ljudi kojima je potrebna, poručio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš u Savetu bezbednosti.

- Moramo suspendovati pravila i uslove koji ograničavaju ne samo ekonomiju Avganistana, već i naše operacije spašavanja života. U ovom trenutku najveće potrebe ta pravila moraju biti ozbiljno preispitana - naglasio je Gutereš, prenosi Rojters. On je ponovo pozvao države članice da izdaju opšte dozvole koje bi omogućile transakcije neophodne za sve humanitarne aktivnosti.

„Moramo da finansijskim institucijama i komercijalnim partnerima damo pravnu garanciju da mogu da rade sa humanitarnim operaterima bez straha od kršenja sankcija“, rekao je Gutereš.

Oko 9,5 milijardi dolara u rezervama avganistanske centralne banke i dalje je blokirano van zemlje, a međunarodna podrška koja je data prethodnoj vladi je presušila otkako su talibani preuzeli vlast prošlog avgusta. U decembru, donatori zamrznutog Fonda za obnovu Avganistana kojim upravlja Svetska banka pristali su da prebace 280 miliona dolara Svetskom programu za hranu (WFP) i Dečijem fondu UN (UNICEF) za njihove aktivnosti u Avganistanu.

„Potrebno nam je da preostale 1,2 milijarde dolara hitno oslobodimo, kako bismo pomogli narodu Avganistana da preživi zimu. Ovde je vreme od suštinskog značaja“, rekao je Gutereš.

Ujedinjene nacije su ranije ovog meseca apelovale za 4,4 milijarde dolara humanitarne pomoći Avganistanu u 2022, a danas su saopštile da im je potrebno dodatnih 3,6 milijardi dolara za zdravstvo i obrazovanje, obezbeđivanje osnovne infrastrukture i sredstava za život, kao i za program socijalne kohezije, navodi Rojters.

Izvor. www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4216 on: January 27, 2022, 06:53:19 am »

Среда, 26.01.2022.

Нови докази да је Борис Џонсон лично одобрио евакуацију паса и мачака из Авганистана

Британски премијер Борис Џонсон лично је одобрио транспорт 173 пса и мачке из Авганистана, у тренутку када су хиљаде људи чекале евакуацију са аеродрома у Кабулу, открива интерни владин мејл који је објавио Комитет за спољне послове Дома комуна, пише "Индипендент", преноси РТС.

Мејл који је у супротности са тврдњама Бориса Џонсона да није имао никакву улогу у евакуацији паса и мачака из Авганистана послао је званичник Форин офиса 25. августа 2021. године - у јеку кризе која је завладала у Кабулу након уласка талибана у град. У мејлу упућеном тиму одељења за "специјалне случајеве" који је управљао евакуацијом, британски званичник каже да је добротворна организација за животиње бившег маринца Пена Фартинг "добила велики публицитет".

Пише да је „премијер управо одобрио да њихово особље и животиње буду евакуисани" из Авганистана.

Бивши британски дипломата Рафаел Маршал је у свом сведочењу прошле године већ оптужио Џонсона да је лично наредио да се авганистанској добротворној организацији за животиње да приоритет за евакуацију.

„Постојао је директан компромис између транспорта животиња и евакуације британских држављана и Авганистанаца који су служили са британским војницима", навео је Маршал, али је Џонсон одговорио да је "потпуна глупост" тврдња да је интервенисао како би животиње биле евакуисане.

Иако је добротворна организација изнајмила сопствени авион за животиње, поједини државни службеници и посланици тврде да су евакуацијом животиња одузели превише времена ограниченом броју војника који је био задужен за безбедност на аеродрому и тако злоупотребљавали војно особље и ограничене ресурсе. Оснивач добротворне организације и бивши краљевски маринац Пен Фартинг, који је и јавно заговарао и организовао евакуацију животиња из Кабула, пориче ове тврдње.

Фартинг је основао добротворну организацију након што је 15 година служио у британским снагама у Авганистану и за време повлачења трупа из Кабула одбио је да буде евакуисан без животиња. Он се и у време евакуације цивила из Кабула суочавао са критикама да троши време и енергију на свом задатку, уместо да помогне у спасавању угрожених Авганистанаца.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4217 on: January 28, 2022, 07:37:17 am »

Talibani traže da SAD odmrznu Avganistanu 9,5 milijardi dolara
D. D. S. 27. 01. 2022.

Izolacija Avganistana je samoporažavajuća i protivna zapadnim ciljevima. Realniji pristup bio bi rad sa novom talibanskom vladom radi pružanja osnovnih državnih usluga, politike zasnovane na proračunima današnjih geopolitičkih interesa, a ne na greškama iz prošlosti - komentarisao je Grem Smit iz Međunarodne krizne grupe za uticajni američki "Foreign afers". Komentar je objavljen povodom trodnevnog samita zapadnih vlada, talibana i avganistanskog civilnog društva u Norveškoj.

Na trodnevnim razgovorima zapadne diplomate su vršile pritisak na talibane u vezi sa ljudskim pravima, dok su talibani pozvali Sjedinjene Države da odmrznu oko 9,5 milijardi dolara inostrane imovine Avganistana. U Oslu, generalni sekretar Norveškog saveta za izbeglice Jan Egeland rekao je da zapadne sankcije efektivno zamrzavaju pomoć Avganistanu, ali to šteti "istim civilima na koje su zemlje NATO potrošile stotine milijardi na odbranu do prošlog avgusta."

Više od polovine svih Avganistanaca trenutno se suočava sa teškom glađu, a skoro devet miliona je blizu gladi, procenjuju humanitarne grupe.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #4218 on: January 28, 2022, 02:26:56 pm »

Quote
Фартинг је основао добротворну организацију након што је 15 година служио у британским снагама у Авганистану

Како је то могуће да неко 15 година служи само у Авганистану и то у британским снагама? Могуће је једино ако се радило о некој приватној "војној" компанији, да не кажем плаћеничој. И онда је нашао интерес да чува кучиће и мачиће по Авганистану и наравно добија новац за то од разних "невладиних" организација (јер је тзв. невладин сектор уствари врло уносан бизнис). Опет, наравно, уносан бизнис је пречи од људи па је зато тај Фартинг, са све кућићима и мачићима евакуисан по приоритету. Британски држављани и њихови сарданици Авганисатнци нису бизнис, нема зараде у томе, па су остали да чекају, а неки чекаји у сада.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4219 on: January 31, 2022, 07:16:56 am »

"Rekli su mi da ću umreti, ali želim da spasim porodicu"
Tanjug 30.01.2022.

Mnogi Avganistanci godinama se bore s izuzetnim siromaštvom, a često se odlučuju i na prodaju telesne organa kako bi dobijenim novcem prehranili porodicu, prenela je Anadolija.

Nakon što su talibani preuzeli vlast, došlo je do prekida isporuke međunarodne pomoći, a život Avganistancima je dodatno otežao zimski period. Ovakvo stanje ugrožava živote miliona ljudi, a mnogi Avganistanci odlučuju se da prodaju organe ili čak i decu, kako bi prehranili porodicu, dodaje se u tekstu turske agencije. U Šehr-i Sebzu, udaljenom oko 20 kilometara od centra Herata, u poslednjih nekoliko godina došlo je do suše i nestašice, a sukobi talibana i prethodne administracije dodatno su otežali živote ljudima na ovom području. Mnogi stanovnici ovog područja, koji su razgovarali s ekipom Anadolije, kazali su kako su prisiljeni da prodaju decu, ali i bubrege. Jedan od lokalaca je i Abdulkadir (38), koji drhti i muca dok govori, ne zna od čega boluje, a nema novca da ode u bolnicu.

- Otišao sam u bolnicu da prodam bubrege za oko 150.000 avgana (oko 1.500 dolara). Lekari su rekli da ću umreti ako odstranim organe. Uprkos tome, želim da prodam bubrege. Naša ekonomska situacija je tako loša da sam spreman da prodam i jedno dete za 150.000 avgana. Na taj način bih spasao ostale članove porodice - rekao je on.

Meštani se žale kako nema posla da bi zaradili novac. Mnoga deca, ali i stariji prose, ili skupljaju plastiku i papir. Žene prave konce od vune koju donose trgovci, a stanovništvo dnevno najviše zaradi 50-100 avgana (oko 0,5 - 1 dolar). Bubreg je prodao i Gulbedin (38), koji sada zbog toga ne može da radi nijedan fizički posao. Pre tri godine je zbog siromaštva i kako bi platio troškove lečenja supruge prodao ćerku Ruzieje za 3.500 dolara, a prije dve godine je za 2.000 dolara prodao bubreg. Ipak, supruga je i dalje bolesna, a ni finansijsko stanje nije zavidno. Drugu ćerku, Racije, prošle godine je prodao za 1.500 dolara.

Međunarodna organizacija rada saopštila je kako je nakon talibana bez posla u Avganistanu ostalo oko 500.000 ljudi, a taj broj bi sredinom 2022. godine mogao da dostigne 900.000.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4220 on: January 31, 2022, 07:26:23 am »

Bajden pozvao talibane da oslobode američkog veterana
Tanjug 30.01.2022.

Predsednik SAD Džozef Bajden pozvao je danas na oslobađanje veterana američke mornarice Marka Freriksa, koji je pre skoro dve godine uzet kao talac u Avganistanu.

Freriks, građevinski inženjer i izvođač radova iz Lombarda u državi Ilinois, kidnapovan je u januaru 2020. godine u glavnom gradu Avganistana Kabulu i veruje se da je u pritvoru mreže Hakani povezane sa talibanima, prenosi AP.

- Ugrožavanje bezbednosti Amerikanaca ili bilo kog nevinog civila je uvek neprihvatljivo, a uzimanje talaca je akt posebne okrutnosti i kukavičluka. Talibani moraju odmah da oslobode Marka ako očekuju da se razmatraju njihove težnje za legitimitetom. O ovome se ne može pregovarati - rekao je predsednik Bajden povodom obeležavanja druge godišnjice otmice američkog državljanina.

Apel američkog predsednika dolazi u trenutku kada se Avganistan suočava sa teškom humanitarnom krizom nakon povlačenja SAD u avgustu prošle godine. Talibani su brzo preuzeli kontrolu nad večhim delom zemlje i strana pomočh koja je pristizala u zemlju je uglavnom zaustavljena čime su dovedeni u opasnost životi miliona Avganistanaca koji bi mogli da umru od gladi ili da se smrznu, navodi AP.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4221 on: January 31, 2022, 07:58:39 am »

Objavljen najnoviji izveštaj: Od 15. avgusta ubijaju političke protivnike
IZVOR: TANJUG NEDELJA, 30.01.2022.

Talibani i njihovi saveznici od povlačenja vojnih snaga predvođenih SAD, ubili su desetine bivših avganistanskih zvaničnika i pripadnika bezbednosnih snaga.

Isto tako, ubijali su i ljude koji su radili sa međunarodnim vojnim kontingentom, a sve to se navodi u najnovijem izveštaju generalnog sekretara UN Antonija Gutereša. Izveštaj generalnog sekretara Gutereša podnet Savetu bezbednosti UN u koji je Rojters imao uvid, daje sliku pogoršanja životnih uslova za 39 miliona građana Avganistana uprkos prestanku borbi nakon talibanskog preuzimanja vlasti u avgustu.

"Gasi se čitav složeni društveni i ekonomski sistemi", upozorio je Gutereš u svom izveštaju koji je intoniran kao poslednje u nizu upozorenja koje je šef UN izdao poslednjih meseci o ubrzanoj humanitarnoj i ekonomskoj krizi u Avganistanu nakon što su talibani preuzeli vlast. Gutereš je preporučio Savetu bezbednosti da odobri restruktuiranje misije UN s ciljem da se ona osposobi za rad u stvarnim uslovima, što podrazumeva i stvaranje nove jedinice za praćenje stanja ljudskih prava.

Do misije UN "stižu i dalje verodostojne optužbe o ubistvima, otmicama i drugim kršenjima ljudskih prava nad bivšim zvaničnicima, pripadnicima bezbednosnih snaga i ljudima koji su radili za međunarodni vojni kontingent predvođen SAD uprkos opštoj amnestiji koju su objavili talibani", navodi se u izveštaju. Na osnovu "verodostojnih izveštaja" misija UN je utvrdila da je od 15. avgusta više od 100 pojedinaca ubijeno, a smatra se da su talibani ili njihove filijale odgovorni za dve trecćine tih ubistava, navodi se u saopštenju. Postoje i verodostojne tvrdnje o vansudskim ubistvima najmanje 50 ljudi osumnjičenih da pripadaju lokalnom ogranku militantne grupe Islamska država.

"Aktivisti organizacija za praćenje stanja ljudskih prava i medijski radnici i dalje su izloženi napadima, zastrašivanju, uznemiravanju, proizvoljnim hapšenjima, zlostavljanju i ubistvima", navodi se u saopštenju.

Izvor: www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4222 on: January 31, 2022, 10:09:28 am »

Trudna novinarka ne može da se vrati u svoju zemlju zbog mera, pozvala je talibane i oni su joj pomogli
I.Z.K. 31.01.2022.

Trudna novozelandska novinarka kaže da je morala da se obrati talibanima za pomoć nakon što je bila sprečena da se vrati u svoju domovinu zbog pravila karantina.

U kolumni objavljenoj u Nju Zeland Heraldu u subotu, Šarlot Belis je rekla da je "brutalno ironično" da je jednom ispitivala talibane o njihovom tretmanu prema ženama, a sada postavlja ista pitanja svojoj vladi.

- Kada vam talibani – trudnoj, neudatoj ženi – ponude sigurno utočište, znate da je vaša situacija haotična - napisala je Belis u svojoj kolumni.

Novozelandski ministar za reagovanje na kovid-19 Kris Hipkins, rekao je za Herald da je njegova kancelarija zamolila zvaničnike da provere da li su poštovali ispravne procedure u slučaju novinarke, „što se na prvi pogled činilo da zahteva dalje objašnjenje“, prenosi Gardijan. Novi Zeland je uspeo da zadrži širenje virusa na minimumu tokom pandemije i prijavio je samo 52 smrtna slučaja od virusa među svojom populacijom od 5 miliona. Ali zahtev zemlje da čak i njeni građani koji se vraćaju u zemlju provedu 10 dana u izolaciji u karantinskim hotelima koje vodi vojska doveo je do toga da više hiljada ljudi koji žele da se vrate kući to ne uspevaju za sada. Priče o građanima koji su zaglavili u inostranstvu u teškim okolnostima predstavljaju sramotu za premijerku Džasindu Ardern i njenu vladu.

Prošle godine, Belis je radila za Al Džaziru pokrivajući povlačenje američkih trupa iz Avganistana kada je privukla međunarodnu pažnju ispitivanjem talibanskih lidera o njihovom ponašanju prema ženama i devojkama. U svojoj kolumni u subotu, Belis je rekla da se vratila u Katar u septembru i objavila da je trudna sa svojim partnerom, frilens fotografom Džimom Hajlebrukom, saradnikom Njujork tajmsa. Ona je trudnoću opisala kao "čudo" nakon što su joj ranije lekari rekli da ne može da ima decu. U maju bi trebalo da rodi devojčicu. Rekla je da je u novembru dala ostavku u Al Džaziri i da se par preselio u Hajlebrukovu rodnu Belgiju. Ali nije mogla dugo da ostane tamo jer nema državljanstvo. Ona je rekla da je jedino drugo mesto gde par ima vize bio Avganistan.

Belis je rekla da je razgovarala sa kontaktima talibana koji su joj rekli da će joj biti dobro ako se vrati u Avganistan. Rekla je da su joj rekli: „Samo reci ljudima da si udata i ako eskalira, pozovi nas. Ne brini.”

Ona je rekla da je poslala 59 dokumenata novozelandskim vlastima u Avganistanu, ali su one odbile njen zahtev za hitan povratak. Kris Bani, zajednički šef novozelandskog sistema za upravljanje izolacijom i karantinom, rekao je za Herald da Belisina prijava za hitne slučajeve ne ispunjava uslove da bi putovala u narednih dve nedelje. Rekao je da je osoblje kontaktiralo Belis u vezi sa pravljenjem nove prijave koja bi odgovarala zahtevima.

- Ovo nije neuobičajeno i primer je koji pokazuje kako tim pomaže Novozelanđanima koji su u teškim situacijama - napisao je Bani.

Belis je rekla da nakon razgovora sa advokatima, političarima i ljudima za odnose s javnošću na Novom Zelandu, izgleda da je postignut napredak u njenom slučaju, iako tek treba da joj bude odobreno putovanje kući.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4223 on: February 01, 2022, 10:59:58 am »

Slučaj koji je postao velika sramota za Novi Zeland
IZVOR: TANJUG UTORAK, 1.02.2022.

Velington -- Trudna novozelandska novinarka Šarlot Belis bila je "zaglavljena" u Avganistanu zbog granične politike njene zemlje u vezi sa kovidom-19.

Njenu sudbinu propratili su brojni svetski mediji, a prema najnovijim informacijama ona će uspeti da se vratiti kući nakon što joj je vlada konačno ponudila mogućnost za povratak u zemlju. Najnovija ponuda novozelandske vlade je, kako ocenjuje agencija AP, svojevrstan čin popuštanja nakon što su tamošnji zvaničnici prethodno insistirali da Belis mora ponovo da se prijavi za mesto u karantinskim hotelima u zemlji. Vicepremijer Novog Zelanda Grant Robertson je, međutim, izjavio danas da je Belis ponuđen vaučer za sobu u karantinskom hotelu.

"Vratiću se u svoju domovinu Novi Zeland početkom marta da rodim našu devojčicu. Tako smo uzbuđeni što ćemo se vratiti kući i biti okruženi porodicom i prijateljima u tako posebnom trenutku'', navela je Belis u saopštenju.

Belis (35), koja se nalazi u 25. nedelji trudnoće, bezuspešno je u više navrata pokušala da uđe u Novi Zeland preko sistema u stilu lutrije, da bi potom aplicirala za hitan povratak, ali je i tada odbijena. Njen slučaj je vrlo brzo postao velika sramota za Novi Zeland, čijih više hiljada građana u inostranstvu čeka da se oslobodi mesto u graničnim karantinskim hotelima koje vodi vojska. Kris Bani, šef novozelandskog karantinskog sistema, izjavio je da je nova ponuda predložena Belis jer je Avganistan izuzetno opasan i postoji rizik od terorizma. Naveo je da postoji ograničena mogućnost da se pomogne ljudima na terenu, posebno nakon povlačenja američkih snaga prošle godine.

Belis je radila kao dopisnik iz Avganistana za katarsku novinsku mrežu “Al Džaziru”, da bi u novembru dala otkaz jer je u Kataru nezakonito biti trudna i neudata. Ona je potom odletela u Belgiju, pokušavajući da dobije boravak u zemlji svog partnera, slobodnog fotografa Džima Hajlebruka koji dve godine živi u Avganistanu. Međutim, čitav proces oko dobijanja boravka bi se, prema rečima Belis, mogao odužiti, zbog čega bi morala da ostane u Belgiji sa isteklom vizom. Rešenje nije bilo ni u tome da putuje iz zemlje u zemlju sa turističkim vizama dok čeka da se porodi, jer bi je to, kako je istakla, koštalo novca i ostala bi bez zdravstvene zaštite. Iz tog razloga su se ona i njen partner odlučili da vrate u Avganistan jer su imali vizu, osećali su se dobrodošlo i odatle su mogli da vode bitku za povratak na Novi Zeland.

Izvor: www.b92.net
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #4224 on: February 01, 2022, 01:16:22 pm »

Quote
Belis (35), koja se nalazi u 25. nedelji trudnoće, bezuspešno je u više navrata pokušala da uđe u Novi Zeland preko sistema u stilu lutrije, da bi potom aplicirala za hitan povratak, ali je i tada odbijena. Njen slučaj je vrlo brzo postao velika sramota za Novi Zeland, čijih više hiljada građana u inostranstvu čeka da se oslobodi mesto u graničnim karantinskim hotelima koje vodi vojska. Kris Bani, šef novozelandskog karantinskog sistema, izjavio je da je nova ponuda predložena Belis jer je Avganistan izuzetno opasan i postoji rizik od terorizma. Naveo je da postoji ograničena mogućnost da se pomogne ljudima na terenu, posebno nakon povlačenja američkih snaga prošle godine.

Такав однос према грађанима је заиста срамота,а што је најгоре неће их у коначном заштити од ширења вируса. Када тад ће им вирус доћи и масовно их заразити. Једино ако се претворе у Северну Кореју и не буду путовали нигде и ако им нико не буде долазио.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4225 on: February 02, 2022, 02:08:32 pm »




Ponovo otvoreni javni univerziteti u Avganistanu, u klupama i studentkinje


U Avganistanu je od danas ponovo otvoreno nekoliko javnih univerziteta, prvi put od kada su talibani prošle godine preuzeli vlast, a mogu i studentkinje da prisustvuje nastavi ali ne u isto vreme kada i muškarci.

Studentkinje i studenti mogli su od danas da krenu na nastavu na javnim univerzitetima u najmanje tri provincije, Lagman, Nangarhar i Helmand.

Od septembra prošle godine je bilo dozvoljeno samo privatnim univerzitetima da se ponovo otvore i za žene i za muškarce, a koji su odvojeno pohađali nastavu. Pre nego što su talibani preuzeli vlast u avgustu prošle godine žene i muškarci studirali su zajedno.

„Ovo je srećan trenutak, da se ponovo ide na časove ali se i dalje plašimo da bi talibani mogli da ih zaustave”, rekla je studentkinja političkih nauka na univerzitetu Nangarhar, u Džalalabadu.

U Mehtarlamu ispred kampusa univeziteta Lagman vrlo malo studentkinja je viđeno jutros, prenela je Beta.

„Svi mogu da dođu, od 8.00 do 12.00 su časovi rezervisani za žene, a od 13.00 do 16.00 će biti nastava za muškarce”, rekao je zaposleni na univerzitetu.

Novinari Frans presa videli su samo šest žena prekrivenih burkom ili nikabom kako ulaze na nastavu u prvom satu na kampusu koga čuvaju naoružani talibanski borci.

Javni univerziteti ponovo su otvoreni danas u provincijama Lagman, Nangarhar, Helmand, Nimroz, Farah i Kandahar, a 26. februara će biti otvoreni ponovo u još 28 provincija, saopštile su vlasti.

Misija UN u Avganistanu ocenila je da je ponovno otvaranje univerziteta nešto vrlo važno a zemlju.

Ponovno otvaranje javnih univerziteta usledilo je posle razgovora krajem januara između talibana i zapadnih diplomata u Norveškoj, prvoj evropskoj zemlji koja je primila talibane, od kada su preuzeli valsti.

Zapadne zemlje uslovljavaju deblokiranje više milijardi dolara međunarodne pomoći poštovanjem ljudskih prava.

Nove vlasti u zemlji navode da su se modernizovale u odnosu na njihovu prethodnu vladavinu (1996-2001) kada su uveliko narušavale ljudska prava.

Međutim, ponovu krše osnovna prava žena, uvođenjem velikih restrikcija na njihovo pravo na rad, obrazovanje i putovanja.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4226 on: February 05, 2022, 07:19:23 pm »

Субота, 05.02.2022.
Јелица Бјеловић Бујас

Кад закаже Нови Зеланд, прискачу талибани

У борби за повратак кући трудна новинарка Шарлот Белис је наишла на разумевање тамо где се можда и најмање надала, али и на многе препреке на које није рачунала

Мелбурн – „Речено ми је пре пет година да нећу моћи да имам децу. Била сам изненађена када се то чудо десило”. То су речи Шарлот Белис, које су недавно пренеле све веће медијске куће света. Ова новинарка прошле године је први пут доспела у жижу јавности кад је на конференцији за медије у Кабулу вођи талибана поставила питање у вези са заштитом жена и деце. Иронично, али тада није могла ни да наслути да ће управо талибани показати више разумевања за њен случај од њене матичне земље.

Наиме, ова тридесетпетогодишња Новозеланђанка недавно је поново привукла пажњу јавности својом борбом за повратак кући, на Нови Зеланд, где би у марту требало да се породи и на свет донесе девојчицу.

Шарлот Белис је радила као дописник телевизијске мреже Ал Џазира са седиштем у Дохи. Отказ у овој телевизијској кући дала је у новембру прошле године, чим је сазнала да је трудна, пошто је у Катару незаконито остати у другом стању пре брака. Тада је остала и без посла и без здравственог осигурања, па је отишла из Катара.

Њен партнер, такође новинар, али из Белгије, који живи и ради у Авганистану последње две године, покушао је да јој обезбеди боравак у Белгији. Пошто је постојала опасност да додатно искомпликује ствари јер је имала само туристичку визу, преостало јој је једино да се врати у Авганистан и потражи помоћ од талибана. Тако су се она и њен партнер Џим Хајлбрук поново обрели у Авганистану.

Талибани су пренебрегли чињеницу да је трудна и неудата у једној шеријатској земљи и понудили заштиту њој и њеном партнеру. Шарлот је у међувремену на све начине покушавала да организује повратак у домовину.

Како би започела процес повратка кући, послала је сву документацију коју је имала код себе, укупно 59 докумената. Да би обезбедила себи место за карантин у хотелу приликом уласка у земљу, играла је лутрију, остајући будна до касно у ноћ да провери има ли добитак, а онда поново покушавала исти процес. Нажалост, њени покушаји остали су безуспешни, а већ је била у поодмаклој трудноћи. Покушала је још једном да добије визу по хитном поступку, јер услови у којима су она и њен партнер живели у нису били баш најбољи, поготово кад је реч о здравственом третману труднице, ако се узме у обзир да је здравствени систем у Авганистану готово пред колапсом.

Свет је тако чуо за њену причу. Под притиском јавности, власти Новог Зеланда одлучиле су пре неколико дана да јој изађу у сусрет. Гарантован јој је повратак у земљу и обезбеђен карантин у хотелу. А она је одлучила да јавно иступи и поручи влади Новог Зеланда да би требало да помогне женама које се налазе у истој ситуацији, рекавши у интервјуу за телевизију Еј-Би-Си да њен адвокат заступа 30 жена које се налазе у истом положају, а којима је, као и њој, одбијен захтев за улазак у земљу.

Свет је дознао и да Нови Зеланд у борби против пандемије вируса корона примењује драконске рестриктивне мере како би заштитио становништво, нарочито након последњег таласа омикрона. Ова земља је одложила либералније отварање граница, које је раније било најављено за крај јануара.

Док се не отворе границе, хиљаде Новозеланђана који су ван земље у неизвесности ишчекују када ће моћи да се врате кући. Карантин при уласку је обавезан, а због ограничених капацитета примењује се систем извлачења лутрије, па ко има довољно среће – доћи ће пре осталих. Многи од њих с неверицом се питају да ли је ово добар одговор на изазов пандемије и да ли су Новозеланђани ван земље неправедно третирани као потенцијална опасност за јавно здравље сународника који се налазе у домовини.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4227 on: February 05, 2022, 07:50:33 pm »

Pentagon: Napad na aerodromu u Kabulu u avgustu 2021. izveo jedan napadač
SVET Autor: Beta 05. feb. 2022

Samoubilački napad na aerodromu u Kabulu za vreme haotičnog povlačenja SAD iz Avganistana u avgustu 2021. godine, u kome i ubijeno 173 ljudi, uključujući 13 američkih vojnika, bio je delo samo jednog napadača, zaključeno je u istrazi Pentagona objavljenoj danas.

Istraga je odbacila ideju da je učestvovalo više ljudi ili bilo ko sa vatrenim oružjem u tom napadu izvedenom 26. avgusta, za koji je odgovornost preuzela grupa Islamska država. Istraga je utvrdila da je napad za vreme evakuacije iz Avganistana izveo samo jedan napadač koji je nosio oko devet kila eksploziva upakovanog sa kugličnim ležajevima, i da smrt 160 Avganistanaca i 13 američkih vojnika nije mogla da se spreči. Oni su ubijeni u eksploziji koja se dogodila tokom poslednjih dana povlačenja američkih trupa iz Avganistana posle dve decenije sukoba u toj zemlji, navedeno je u istrazi.

Snažna bomba aktivirana je u velikoj masi ljudi ispred aerodroma gde su čekali ili se nadali da će se ukrcati na avion da napuste zemlju, dok su talibani već preuzeli kontrolu u Kabulu. Iako su se čuli pucnji posle eksplozije, američke vlasti kažu da su to bili nasumični pucnji i da niko od žrtava nije njima ubijen.

„Niko od žrtava nije ranjen metkom“, rekao je američki general Lans Kertis koji je danas predstavio rezultate istrage. Prema njemu, ljudi su nastradali od šrapnela, što može da izazove povrede koje liče na rane od metka. Kertis je priznao da je tog dana američka vojska ocenila da se radi o kompleksnom napadu u koji je uključeno više osoba koje su pucale i više bombaša samoubica. Ono što je doprinelo konfuziji je da je šrapnel od bombe probušio boce sa suzavcem koje su nosili američki vojnici da kontrolišu masu. Taj dim je odmah stvorio haos i buku, rekao je jedan američki zvaničnik govoreći o istrazi. U eksploziji bomb takođe i ranjeno 45 američkih vojnika.

U jedinom videu istražitelja o napadu može se videti bombaš samoubica obučen u crno. Islamska država ga je kasnije identifikovala kao Abdula Rahmana Al-Logarija koga su talibani oslobodili iz avganistanskog zatvora posle osvajanja Kabula 15. avgusta.

Izvor. www.nova.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4228 on: February 09, 2022, 08:25:20 am »




Delegacija talibana u Ženevi na sastanku sa diplomatama


Delegacija od desetak talibana trenutno se nalazi u Ženevi na poziv jedne NVO kako bi se sastala sa švajcarskim diplomatama i humanitarnim organizacijama.

Švajcarsko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da poseta talibana ne predstavlja "priznavanje" njihovih vlasti u Avganistanu. Tamošnji mediji preneli su da avganistansku delegaciju predvodi muftija Latifulah Hakimi, visoki zvaničnik u Ministarstvu odbrane.

Predviđeni su sastanci sa švajcarskim diplomatama i predstavnicima drugih evropskih zemalja.

Talibanska delegacija boravi u Švajcarskoj na poziv nevladine organizacije Apel iz Ženeve, koja se zalaže za jačanje primene međunarodnog humanitarnog prava oružanih i drugih grupa aktivnih u Avganistanu.

Talibani su preuzeli vlast u Avganistanu u avgustu 2021. godine.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4229 on: February 11, 2022, 06:40:25 am »

Avganistanci u UAE protestuju, traže preseljenje u SAD
Tanjug 10.02.2022.

Stotine Avganistanaca protestovalo je danas u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u objektu gde su smešteni otkako su pobegli iz svoje domovine prošle godine, tražeći slobodu i preseljenje u SAD.

Protesti su počeli juče i nastavljeni su danas, izjavila su Rojtersu dvojica demonstranata pod uslovom da ostanu anonimni, bojeći se odmazde vlasti. Video snimci poslati Rojtersu prikazuju muškarce, žene i decu kako pozivaju Vašington da ih prebaci u njihove nove domove, a slični snimci i fotografije deljeni su na društvenim mrežama.

Dvojica demonstranata, od kojih je jedan podelio video snimke, rekli su da je protest izazvan konstantnim nedostatkom informacija o tome kada će Avganistanci biti preseljeni. Jedan od tih demonstranata rekao je Rojtersu telefonom da su vlasti UAE pritvorile neke od Avganistanaca kada su demonstracije počele.

Hiljade državljana Avganistana je prošle godine evakuisano u UAE u trenutku haotičnog povlačenja SAD i zapadnih saveznika iz Kabula i povratka na vlast islamističkog talibanskog pokreta. Ujedinjeni Arapski Emirati, bliski američki partner, pristali su da Avganistancima obezbede privremeni smeštaj dok čekaju da budu preseljeni na druga mesta, ali šest meseci kasnije mnogi su još u UAE, gde žive u strogo kontrolisanim objektima, navodi Rojters.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Pages:  1 ... 270 271 272 273 274 275 276 277 278 279 280 281 [282] 283 284 285 286 287   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 23 queries.