PALUBA
February 06, 2025, 02:20:20 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: Dobrodošli na balkanski vojni forum Paluba.Info!
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 [6] 7 8   Go Down
  Print  
Author Topic: Raketni kompleks Orešnik  (Read 5497 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 01:59:01 pm
Location: Obrenovac - selo Mislođin
Posts: 16 502


« Reply #50 on: November 30, 2024, 11:55:58 am »

Quote
A "neuništivost" izraelskih Merkava IV Baraka tenka je samo to - najobičnija novinarska floskula i mit.
Tu novinarsku glupost o neuništivosti navedenog tenka bilo je npr. lako provjeriti i na poligonu... postaviš fino tenk i rokneš u njega dva-tri Konkursa pa da vidimo koliko je neuništiv? Ako je doista neuništiv, što tu "neuništivost" Izraelci nisu snimili i pokazali?

Već sam bio napisao da je mit o "neuništivosti" bilo kog tenka najobičnija floskula za neupućene.
Kao što i nema nepotopivog broda.

Slažem se.

Tako su i Britanci objavljivali da je Chalenger neuništiv dok ga Rusi nisu uništili.

A o brodovima - Titanik su pred prvu vožnju proglasili nepotopivim - znamo kako je završio.
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 01:47:30 pm
Posts: 11 929



« Reply #51 on: November 30, 2024, 11:57:21 am »

@Brok

Patriot ne može nikako protiv Orešnika, čak i kada je lansiran sa daljina od oko 800 km, iako načelno može dejstvovati na balističke projektile dometa do 1000 km. Iako još uvek ne znamo putanju Orešnika, ako ona prati balističku "krivulju" sa manevrisanjem u re-entry fazi, onda je njen ugao ponovnog ulaska jednostavno takav da onemogućava pravovremeno otkrivanje i dejstvo sa Patriotom. Balističke rakete konstruisane za lansiranje sa daljina do 1000 km imaju "niže teme" jer im je to krajnji domet, ali Orešnik ide do 5000 km i da bi "skratio" putanju, mora podići "teme" znatno više. Ovo pišem sa rezervom ili sa "zrnom soli" kako kažu na zapadu, jer kako rekoh, mi ne znamo putanju-trajektoriju leta Orešnika. Možda je u pitanju i jedreće vozilo pa leti veoma nisko u terminalnoj fazi, s tim da je "teme" onda još više jer se raketa "spušta" niže na manjim daljinama od lansera i sl...

Sa druge strane, kada ispusti na visinama ispod 100 km 6 bojevih glava koje lete brzinama od preko 5 Maha, to je već zasićenje koje Patriot ne može da isprati. A kad izbaci i dodatnih 6 pod-municijskih blokova iz svake bojeve glave, to je tek nedostižno.

Dakle, Orešnika treba presresti što visočije. Dok ne pusti ovih poslednjih 6 blokova pod-municije ili čak dok ne pusti ni prvih 6 blokova bojevih glava.

To može eventualno THAAD, koji ima domet otkrivanja od 2000-3000 km, u pokušaju da pogodi cilj na visinama kada leti samo 1 "glavni" blok odosno vozilo za ponovni ulazak, ili u trenucima kada leti 6 blokova, ali sa višestrukim lansiranjem. Problem je u tome što THAAD ako lansira presretače na jedan blok onda on prelazi u režim praćenja, a ako presretači ne stignu do vozila za ponovni ulazak pre nego on ispusti 6 bojevih glava, onda on nema mogućnost da se ponovo "vrati" u režim otkrivanja, pa da sada selektuje svih 6 blokova, pa da na njih lansira 6 raketa. Ne može raditi u režimu otkrivanja i praćenja istovremeno, a naprosto nema se vremena za "ponavljanje postupka". Jedino je prednost što rakete THAAD neće čekati i 6 blokova pod-municije, jer im je minimalna visina uništenja 40 km.

Rešenje može biti Aegis i GMD koji koriste rakete SM-3 u više verzija i koje bi, po definiciji, mogle da unište Orešnika u srednjoj fazi leta, dok leti samo 1 vozilo. Ali i sami amerikanci priznaju da bi kod lansiranja salve ovakvih projektila, dobar deo prošao. Dakle, odbrana je u najboljem slučaju ograničena.
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Last Login:Today at 02:10:29 pm
Location: iz grada Kraljeva
Posts: 21 270


Gde je sloga tu je i pobeda!


WWW
« Reply #52 on: November 30, 2024, 12:13:50 pm »

To je tačno, uz sve Orešnik ima mamce a i u terminalnoj fazi leta se sa bojevom glavom može manevrisati, plus podmunicija i velika brzina(3 km/s) ipak sam mišljenja da je Orešnik raketu moguće skrenuti sa putanje prema meti. To nećemo sigurno znati dok se ne proba, a za sada niko nije branio napad Orešnika.
Pošto Amerikanci imaju Minuteman III koja je još brža 6–7 km/s, ne mogu baš da verujem da nisu u stanju da naprave odbranu.

Možda ste i u pravu, samo ne verujem u nemoguće. Kako rekoše Boro i Putin, za sada nema odbrane od dejstva Orešnika, danas je nema niko na svetu, sutra ili za neko vreme je možda bude neko imao, ali danas smo u posedu rakete od koje nema odbrane.

Slažem se da Merkava nije najbolji primer za poređenje, ali to mi je prvo palo na pamet.
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 01:47:30 pm
Posts: 11 929



« Reply #53 on: November 30, 2024, 12:22:45 pm »

.
Pošto Amerikanci imaju Minuteman III koja je još brža 6–7 km/s, ne mogu baš da verujem da nisu u stanju da naprave odbranu.

Možda ste i u pravu, samo ne verujem u nemoguće. Kako rekoše Boro i Putin, za sada nema odbrane od dejstva Orešnika, danas je nema niko na svetu, sutra ili za neko vreme je možda bude neko imao, ali danas smo u posedu rakete od koje nema odbrane.


Rusi ovakve rakete tipa Minuteman, obaraju antibalističkim raketnim sistemima A-135 (A-235) sa raketama presretačima sa nuklearnim bojevim glavama na primer Gazela i Gorgonj, tako da tu već ulazimo u potpuno novo polje borbe. Zato i kažem da je sistem antibalističke borbe, "druga zverka" i da je pomalo zapostavljena danas.

Amerikanci su za presretanja sovjetskih ICBM imali svoje nuklearne Spartane i Sprinteve, u sklopu sistema Sentinel/Safeguard, ali je sistem napušten, jer je shvaćeno da je "najbolja odbrana od protivničkih ICBM, posedovanje sopstvenih ICBM" (i to ako može više od protivnika)...
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 01:59:01 pm
Location: Obrenovac - selo Mislođin
Posts: 16 502


« Reply #54 on: November 30, 2024, 02:42:44 pm »

Quote
Možda ste i u pravu, samo ne verujem u nemoguće. Kako rekoše Boro i Putin, za sada nema odbrane od dejstva Orešnika, danas je nema niko na svetu, sutra ili za neko vreme je možda bude neko imao, ali danas smo u posedu rakete od koje nema odbrane.

Hvala ti što si me stavio u isti koš sa tim velikim čovekom. Cheesy
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Last Login:Today at 12:10:46 pm
Posts: 488


« Reply #55 on: November 30, 2024, 04:11:08 pm »

To je tačno, uz sve Orešnik ima mamce a i u terminalnoj fazi leta se sa bojevom glavom može manevrisati, plus podmunicija i velika brzina(3 km/s) ipak sam mišljenja da je Orešnik raketu moguće skrenuti sa putanje prema meti. To nećemo sigurno znati dok se ne proba, a za sada niko nije branio napad Orešnika.
Pošto Amerikanci imaju Minuteman III koja je još brža 6–7 km/s, ne mogu baš da verujem da nisu u stanju da naprave odbranu.

Možda ste i u pravu, samo ne verujem u nemoguće. Kako rekoše Boro i Putin, za sada nema odbrane od dejstva Orešnika, danas je nema niko na svetu, sutra ili za neko vreme je možda bude neko imao, ali danas smo u posedu rakete od koje nema odbrane.

Slažem se da Merkava nije najbolji primer za poređenje, ali to mi je prvo palo na pamet.


Zašto duboko dvojim ta THAAD može oboriti Orešnik...

Probam zamislit kako THAAD (Terminal High Altitude Area Defense) kinetička raketa duljine 60 cm, bez eksploziva, brzine od 8 Maxa, pokušava direktno pogoditi Orešnik kinetičku sub raketu bez eksploziva, u terminalnoj fazi leta brzine 11+ Maha, uz to skrivene u izraženom stupu plazme koju kreira oko sebe. Skrivene plazmom za radarski, optički i termalni sustav detekcije i navođenja presretača na nju.

Pogodak rakete u raketu pritom mora biti direktan (kinetic kill) - CEP 0 metara.
Ako je promaši koji metar - ništa od obaranja.

Stoga mislim da, u doglednoj budućnosti, od obaranje Orešnika u završnoj fazi leta prema cilju nema ništa.

Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 01:47:30 pm
Posts: 11 929



« Reply #56 on: December 02, 2024, 12:23:05 pm »

Poruka iz Roskosmosa: Vojska će imati dovoljno raketa Orešnik

Rusija ima sve mogućnosti da zadovolji potrebe vojske za raketama Orešnik, rekao je generalni direktor Roskosmosa Jurij Borisov.

"Kada je riječ o visokopreciznim sistemima, u posljednje dvije godine ili više, mi smo već nekoliko puta povećali proizvodnju ovog tipa naoružanja na potrebnu količinu", rekao je Borisov.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je ranije da je Ukrajina 19. novembra napala ciljeve u Kurskoj i Brjanskoj oblasti koristeći američke rakete dugog dometa Atakms i britanske rakete dugog dometa Storm šedou.

Kao odgovor, Rusija je 21. novembra izvršila kombinovani udar na ukrajinski vojno-industrijski kompleks u Dnjepropetrovsku.

U borbenim uslovima testiran je jedan od najnovijih ruskih raketnih sistema srednjeg dometa Orešnik, u ovom slučaju sa hipersoničnom balističkom raketom bez nuklearne bojeve glave.


Izvor
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 01:47:30 pm
Posts: 11 929



« Reply #57 on: December 02, 2024, 08:28:49 pm »

Otkriveno poreklo Orešnika: Direktor Roskosmosa tvrdi da ova tehnologija stoji iza ruske smrtonosne rakete (VIDEO)

Desetog dana nakon što su ruske oružane snage pogodile grad Dnjepropetrovsk u Ukrajini projektilom Orešnik, počelo je da izlazi više detalja o njegovom poreklu.

Pošto je raketa Orešnik delo Roskosmosa, pretpostavlja se da ju je razvio Roskosmos u okviru programa za stvaranje nove generacije balističkih raketa.

Iako je primarna funkcija Roskosmosa vezana za istraživanje svemira i satelitske tehnologije, organizacija učestvuje i u razvoju raketa sa vojnom primenom, često u saradnji sa ruskim vojno-industrijskim strukturama.

Moguće je da je projektil prvobitno projektovan kao raketa-nosač. U istoriji Roskosmosa postoji projekat pod nazivom Orešnik, a ovaj raketni sistem je posebno razvijen kao lansirno vozilo.

Raketa-nosač Orešnik, koju je razvio Roskosmos, predstavlja inovativan pristup lansiranju malih satelita. Ovo je deo napora Rusije da zauzme veći udeo na globalnom tržištu kompaktnih satelitskih sistema, koji brzo rastu zahvaljujući komercijalnim i naučnim primenama.

Raketa je zamišljena kao isplativa alternativa većim i složenijim lansirnim raketama, kao što su rakete Sojuz i Angara, koje su dizajnirane za veće i teže misije.
Tehnološki, Orešnik koristi ekološki prihvatljiva goriva, prvenstveno tečni metan i kiseonik. Ovo ga čini konkurentnim međunarodnim sistemima kao što su rakete koje su razvili SpaceX i Rocket Lab, koji takođe naglašavaju smanjenje štetnih emisija.

Pored svojih ekoloških prednosti, sistem je optimizovan za brzu pripremu i lansiranje, što ga čini posebno korisnim za misije sa kratkim rokovima ili zahtevima za fleksibilnošću.

Projekat naglašava mobilnost i svestranost. Raketa se može lansirati sa tradicionalnih lansirnih mesta, kao što su Pleseck i Bajkonur, ali i sa manjih, mobilnih platformi, čime se povećava njena operativna primenljivost.

Sa kapacitetom nosivosti pogodnim za mikrosatelite i male satelitske konstelacije, Orešnik je namenjen misijama za posmatranje Zemlje, pokrivenosti internetom i drugim aplikacijama gde su mali sateliti ključna komponenta.

Razvoj Orešnika je strateški potez Roskosmosa da ostane konkurentan u sve komercijalizovanijoj svemirskoj industriji.

Fokus Rusije na lakim lansirnim raketama nije slučajan – to je sektor u kojem će isplativost i mogućnosti masovne proizvodnje igrati sve važniju ulogu u privlačenju međunarodnih klijenata. Ako projekat uspe, to bi mogao biti značajan korak ka modernizaciji ruskog svemirskog programa.

Dakle, može se pretpostaviti da bi nakon Borisovljeve izjave i istorijskog postojanja takve rakete, Orešnik mogao biti hibridni projekat sa komponentama koje potiču iz ruskih svemirskih i vojnih tehnologija.

Raketa je pozicionirana kao savremeno oružje velike brzine i manevrisanja, koristeći tehnologije koje komplikuju njeno presretanje odbrambenim raketnim sistemima.
Šta znamo iz ruskih izvora o ovom Orešniku korišćenom 21. novembra protiv ukrajinskog grada Dnjepra? Prema ruskim izvorima, raketa je bila opremljena konvencionalnim bojevim glavama i pri udaru je dostigla brzinu od preko 13.000 km/h.

Primarni cilj napada bila je fabrika Južmaš, ključno preduzeće za raketnu tehnologiju u Ukrajini. Prema nekim izvorima, udar navodno nije prouzrokovao značajnu štetu, ali se smatra demonstracijom vojne moći i psihološkim oruđem.

Orešnik je raketa srednjeg dometa nove generacije koja, prema ekspertima, koristi „uzvišenu“ putanju, tipičnu za probna lansiranja, čime se smanjuje mogućnost presretanja.

Međutim, izjava Borisova u potpunosti je u suprotnosti sa tvrdnjama zapadnih stručnjaka. Zapadni eksperti vide raketu Orešnik kao novi korak u vojnoj strategiji Rusije, tvrdeći da ona ne predstavlja fundamentalnu tehnološku inovacija, već je evolucija postojećih raketa koje koristi Rusija.
Prema zapadnim stručnjacima, raketa je verovatno izvedena iz serije RS-26 „Rubež“, balističke rakete srednjeg dometa razvijene pre više od decenije. Neki izvori sugerišu da bi Orešnik mogao biti modifikovana varijanta koristeći dobro poznate tehnologije za strateški uticaj, ali prilagođena za nove svrhe.

Postoje i analize koje sugerišu da je raketa Orešnik više promotivna demonstracija nego prava strateška inovacija. Prema njihovim rečima, cilj Rusije ovakvim demonstracijama je da poveća svoju vojnu moć u očima sveta, stvarajući utisak napretka dok zapravo prilagođava stare rakete.

Tehnologija Orešnika verovatno deli mnoge karakteristike sa ruskim raketama srednjeg i dugog dometa, kao što je mogućnost izbegavanja otvorenih radarskih mreža, kao i velike brzine u atmosferi.

Jurij Borisov, direktor Roskosmosa, koji pominje da bi Roskosmos mogao da obezbedi Ministarstvu odbrane kontrolu nad raketnim sistemom Orešnik, sugeriše važan strateški potez, demonstrirajući blisku vezu između ruskog svemirskog programa i njene vojne industrije.

Ovo ukazuje da bi tehnologija koju je razvio Roskosmos mogla da se prilagodi i koristi u vojne svrhe kao deo integracije svemirskih tehnologija u odbrambenu infrastrukturu.
Ova izjava afirmativno pokazuje da bi projektil Orešnik mogao imati i civilnu i vojnu primenu. Prelazak sa lansiranja malih satelita na vojne funkcije je logičan za Rusiju, koristeći postojeću infrastrukturu i tehnologije za proširenje vojne moći.

Mogućnost brzog i jednostavnog prenosa kontrole nad takvim projektilima naglašava efikasnost i fleksibilnost projekta, koji se razvija za više namena od samog lansiranja satelita.

Štaviše, ova izjava je jasan signal Rusije da se njene svemirske tehnologije mogu brzo prilagoditi za vojne svrhe, čime se povećava potencijal zemlje da kreira nove strategije za svemir i vojnu bezbednost.

Ova integracija civilnih i vojnih tehnologija mogla bi biti ključna za jačanje pozicije Rusije na globalnoj sceni u budućim geopolitičkim sukobima.

BulgarianMilitary.com podseća da je ruski predsednik Vladimir Putin 21. novembra izjavio da su SAD i njihovi saveznici u NATO-u prethodno odobrili upotrebu preciznog oružja dugog dometa, što je dovelo do napada na ruske vojne objekte u oblastima Brjanska i Kurska od strane američkih i Britanske rakete.

Prema Putinovim rečima, kao odgovor na ove napade, Moskva je prvi put upotrebila svoju najnoviju nenuklearnu balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“, pogodivši objekat u okviru ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa — fabriku Južmaš u Dnjepropetrovsku.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



Izvor




* Orešnik skica 2.jpg (406.04 KB, 4096x2778 - viewed 9 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 01:47:30 pm
Posts: 11 929



« Reply #58 on: December 03, 2024, 09:35:38 pm »

Evo i jedna pesmica o Orešniku! Smiley 





« Last Edit: December 03, 2024, 09:45:10 pm by Kubovac » Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 01:47:30 pm
Posts: 11 929



« Reply #59 on: December 04, 2024, 07:04:55 pm »

Orešnik IRBM: šta znamo i šta ne znamo

U novembru 2024. Moskva je preduzela dva važna koraka ka jačanju strateškog odvraćanja. Prvo, usvojeni su i objavljeni ažurirani Osnovi državne politike o nuklearnom odvraćanju. Drugo, izveden je „borbeni test“ najnovijeg raketnog sistema Orešnik udarom na teritoriju Ukrajine.

Tako se dogodilo: Rusija je dugo hodala (pa čak i gurala) do lansiranja Orešnik. Ne ulazeći previše duboko u istoriju, postoje dva glavna faktora na koja vredi obratiti pažnju.

Ugovor o raketama srednjeg i manjeg dometa (INF) je 2019. godine prekinut. Posle toga, Rusija je jednostrano uvela moratorijum na razmeštanje takvih sistema. Međutim, sve ovo vreme SAD su aktivno razvijale, testirale i čak privremeno razmeštale rakete ove klase, namerno ignorišući ruski moratorijum. Moskva je na ovo reagovala suzdržano, što se doživljavalo kao slabost ili dokaz tehnološke zaostalosti. Istovremeno, Rusija je najavila razvoj kopnene verzije krstareće rakete Kalibr, kao i nečega što se zove kopneni hipersonični raketni sistem srednjeg dometa. Na osnovu izjava glavnokomandujućeg Raketnih strateških snaga generala Karakajeva, rad na ovim sistemima (barem delu Orešnika) je intenziviran prošle godine, u leto 2023. Možda ćemo jednog dana saznati šta tačno poslužio kao dodatni podsticaj, ali za sada ćemo se usuditi da odgovor pretpostavimo po nominalnoj vrednosti: katalizator je bila Specijalna vojna operacija (SVO). Kao rezultat toga, danas se najavljuje da je čitav niz relevantnog naoružanja blizu pripravnosti.

Upravo je tok SVO, odnosno konkretne akcije pripadnika grupe za podršku Ukrajine, postale poslednja kap koja je prelila čašu koja je dovela do borbenog lansiranja Orešnika. Moskva je više puta – i na svim nivoima – upozoravala, ako Kijevu bude data dozvola da udari duboko u teritoriju "stare" Rusije raketama dugog dometa zapadne proizvodnje, to će dovesti do nagle eskalacije sukoba. Verovatno zbog nedostatka jasnoće u objašnjenju konkretnih posledica prošlih slučajeva ignorisanja ovakvih upozorenja — a ponekad je čak i vrhovni komandant morao da se bavi ovim. Čak i u slučaju Orešnik, objašnjenja se daju sa najvišeg nivoa — ovog puta je „kolektivni Zapad“ odlučio da pokuša da pomeri granice prihvatljivog. Svoju ulogu su odigrali i domaći politički razlozi SAD: želja da se demonstrira posvećenost podršci Ukrajini i istovremeno smanji manevarski prostor administraciji Donalda Trampa.

Organizaciona pitanja

Pre nego što nastavimo sa opisom tehničkih karakteristika ovog oružja, potrebno je obratiti pažnju na nekoliko organizacionih pitanja. Sada znamo da je Orešnik raketa srednjeg dometa: može da ima i nenuklearnu opremu i biće stavljena u službu Raketnih snaga strateškog značaja. Ali kako će tačno biti organizovano borbeno dežurstvo novog sistema? Po svemu sudeći, nisu mu potrebni „karavani” i infrastruktura uporediva sa onima potrebnim za Jars i Topolj. Umesto toga, Iskander-M i odgovarajuće raketne brigade kopnenih snaga ovde mogu delovati kao analog. Drugo pitanje se odnosi na sistem komandovanja i upravljanja, uključujući isporuku naloga za lansiranje i uvođenje zadataka leta. Da li je analogija sa „velikim“ projektilima, sa ICBM nuklearnim oružjem, prikladna ovde? Da li se koriste druge C3 „petlje“? Kako se (i da li) vrši stalna interakcija sa obaveštajnim agencijama i izviđačkim trupama? Da li će snabdevanje i održavanje specijalnih bojevih glava više podsećati na praksu Raketno-strateških snaga ili su moguće analogije sa nestrateškim nuklearnim naoružanjem?

Uostalom, kako će se organizovati priprema operatora? Naravno, sada značajnu ulogu igraju industrija i projektantski biroi, ali će u budućnosti morati da se otvore bar kursevi za prekvalifikaciju, odnosno odgovarajuće specijalnosti na Vojnoj akademiji raketnih snaga strateškog značaja. Još nije jasno gde će tačno pukovi sa novim raketnim sistemom biti uključeni — u nove raketne divizije ili u stare? Gde će Orešnici biti raspoređeni — u Belorusiji, kako sugeriše Aleksandar Lukašenko, iza Urala, na Dalekom istoku, u novom Lenjingradskom vojnom okrugu?

Tehničke karakteristike

Sada nekoliko reči o „zavrtnjima i zakovicama“. Vratimo se zvaničnim izjavama i javno dostupnim video materijalima iz kojih manje-više pouzdano znamo sledeće:

Orešnik je opremljen teretom tipa MIRV sa višestrukim hipersoničnim bojevim glavama, uključujući i nenuklearne varijante.
Verovatno i same bojeve glave mogu imati kasetni teret.

Možda je Orešnik opremljen jedrećim krilatim vozilima za ponovni ulazak, ali u stvari, bojeve glave MRBM i ICBM već se približavaju cilju hiperzvučnom brzinom. U isto vreme, „hipersonično oružje“ je obično ono koje je sposobno da se kreće i manevriše unutar atmosfere značajno vreme odgovarajućom brzinom.

Destruktivna moć nenuklearnog tereta još uvek nije impresivna u pogledu razmera razaranja (naravno, nema govora o prskanju Južmaša u atome), ali očigledno omogućava nanošenje efikasnih udara po podzemnim objektima — ako je zaista bilo moguće postići dovoljnu tačnost.

Za raketne odbrambene sisteme Orešnik je, naravno, teška meta (možda najteža do sada) zbog svoje brzine i navodne manevarske sposobnosti bojevih glava na terminalnoj deonici leta. Međutim, uspešnim spletom okolnosti, sve se može presresti, uključujući i ovu raketu.

Naziv proizvoda u obliku drveta ukazuje na srodstvo sa Topoljem, a možda i hipersoničnim „Ančarom“, koji je razvio Moskovski institut za termičku tehnologiju. „Laki“ ICBM „Rubež“, projekat koji je pauziran krajem prošle decenije, često se pominje kao jedan od navodnih predaka sistema Orešnik.

Orešnik je najverovatnije raketa na čvrsto gorivo, što je generalno norma za ovu klasu savremenih proizvoda. Gorivo i projektil bi verovatno trebalo da budu visokog nivoa tehničkog savršenstva, iako bi mogli biti inferiorni od budućih zapadnih modela zbog ograničenog pristupa naprednoj bazi elemenata.

Lanser je mobilan, može da liči na Pioner ili, recimo, na kasnosovjetske IRBM—Skorost.

Izgledi

Rusija je razvila i testirala borbeni raketni sistem srednjeg dometa sposoban da gađa ciljeve unutar evropskog kontinenta, kako u nenuklearnom tako iu nuklearnom režimu. Kompleks, očigledno, ima hipersoničnu varijantu nosivosti, tako da smo ponovo ispred SAD: njihov „Tamni orao“ tek treba da bude uspešno testiran sa standardnog lansera. Naravno, Kina i Iran imaju slične rakete, ali bez više bojevih glava.

Kako protivnik može da odgovori? U kontekstu SVO, malo je verovatno da će biti oštrih koraka, ali se jasno podsećamo na pretnju zaoštravanja neprijateljstava. Štaviše, pokazali smo mogućnost nastavka eskalacije u prednuklearnoj fazi, kako unutar postojećeg pozorišta operacija, tako i šire. Međutim, nuklearni prag je takođe malo snižen.

U globalnijem smislu, očekuje se da će posledice biti veoma ozbiljne, a mogući su i pozitivni i negativni scenariji. Najbolji ishod bi bila suštinska razmena mišljenja sa SAD o „moratorijumu nakon INF“ i paralelno jednostrano ograničavanje raspoređivanja raketa srednjeg dometa u Evropi.

Međutim, moguća je i dalja, sve brža trka u naoružanju — i ofanzivna i defanzivna. U Evropi se već neko vreme govori o potrebi razvoja sopstvenih raketa dugog dometa na kopnu kako ne bi zavisili od Amerikanaca po ovom pitanju. U Francuskoj se govori o svrsishodnosti novog raspoređivanja balističkih raketa sa kopna, doduše sa dometom od oko 1000 km. Takođe se govori o prenameni američkih lokacija Aegis Ashore u Rumuniji i Poljskoj da bi se suprotstavile ruskom raketnom arsenalu. Možemo očekivati i pojavu američkih THAAD raketnih odbrambenih baterija u Evropi, iako ih SAD u ovom trenutku nemaju dovoljno za druga polja operacija.

Umesto epiloga

Evropa se približila prelazu u prvu četvrtinu 21. veka u uslovima oružanog sukoba visokog intenziteta i nove raketne krize. Još uvek je teško predvideti da li ćemo mi i naši susedi izaći iz toga bez gubitaka, ali jedini način da se prekinu aktuelni trendovi može biti samo rešavanje legitimnih zabrinutosti u oblasti vojne bezbednosti. U suprotnom, čekaju nas godine i godine trke u naoružanju i života na buretu baruta, spremnog da eksplodira u svakom trenutku bez dodatnih razloga.


Izvor


Logged
Pages:  1 2 3 4 5 [6] 7 8   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 22 queries.