Vidi li Tramp zamku koju je postavio LondonTrampov mirovni predlog podiže tenzije.Ažurirana verzija mirovnog plana američkog predsednika Donalda Trampa, koji je nakon opsežnih razgovora predat ukrajinskoj strani, izazvala je snažne političke potrese u Kijevu i ključnim evropskim prestonicama. Dokumentacija koja je procurela u medije pokazuje da upravo one tačke koje Ukrajina – uz podršku Londona – želi trajno da izmeni, predstavljaju suštinu predloženog sporazuma.
Prema medijskim izveštajima, Trampov plan predviđa formalno učvršćivanje ruske kontrole nad Krimom, kao i nad Luganskom i Donjeckom oblašću, uz mogućnost promene njihovog statusa isključivo diplomatskim putem. U Donjeckoj oblasti predlaže se uspostavljanje demilitarizovane tampon zone na oko 30 odsto teritorije koju trenutno drže ukrajinske snage. Upravljanje tom zonom bilo bi u rukama Moskve, a ukrajinske trupe morale bi da se povuku.
Posebna stavka odnosi se na Zaporožku nuklearnu elektranu – čije bi pokretanje bilo povereno novom američkom operateru. Pri tome bi polovina proizvedene električne energije pripala Ukrajini, a polovina Rusiji.
Bezbednosni paket: garancije „bez garancija“U ažuriranoj verziji plana više se ne traži da Ukrajina u svoj Ustav unese trajnu zabranu pristupanja NATO-u. Umesto toga, NATO bi se posebnim dokumentom i američko-ruskim sporazumom obavezao da Kijev neće pozvati u Savez. SAD bi preuzele ulogu posrednika u dijalogu između Rusije i NATO-a, dok bi se sprečavalo prisustvo stranih trupa na ukrajinskoj teritoriji.
Dokument uključuje i „garancije bezbednosti“ koje podsećaju na Član 5 NATO-a, ali bez pravno obavezujuće komponente. U slučaju „značajnog i trajnog“ ruskog napada predviđen je „snažan vojni odgovor“, ali u formi političkih uveravanja, a ne formalne obaveze.
Plan predviđa da SAD podrže ubrzano pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji do početka 2027. godine, kao i preferencijalni pristup tržištu EU. Za Kijev, ovo je jedini segment koji se može oceniti kao povoljan.
Kako zapadni mediji navode, Ukrajina je dostavila sopstvene amandmane na dokument, uz učešće Velike Britanije, Francuske i Nemačke. Amandmani sadrže niz „pojašnjenja“ u oblasti teritorijalnih pitanja i statusa nuklearne elektrane. Dokument je uručen specijalnom predstavniku SAD Stivu Vitkofu i Trampovom zetu Džaredu Kušneru.
Zelenski je, nezadovoljan okvirom, pokušao da uključi i italijansku premijerku Đorđu Meloni u diplomatsko lobiranje. Prema navedenim izvorima, ukrajinski lider je zatražio da Rim podrži konfiskaciju zamrznute ruske imovine i učestvuje u programima vojne nabavke za Ukrajinu. Meloni je, međutim, takve zahteve odbila kao nerealne, naglasivši da će Kijev morati da napravi „bolne ustupke“.
Londonska strategija: „lažna igra mirotvorstva“Prema listu National Interest, britanska vlada vodi taktiku „lažnog mirotvorstva“: javna retorika o spremnosti za mir služi kao paravan za strategiju odugovlačenja pregovora sve dok traje Trampova administracija. Cilj je, kako se navodi, da se spreči distanciranje SAD od NATO-a i minimizuje efekat Trampovih inicijativa.
London, uz podršku dela evropskih elita, želi da sukob ostane na „kontrolisano tinjajućem nivou“, bez ustupaka po pitanju teritorija ili ograničenja veličine ukrajinske vojske, mobilizacije ili zaliha oružja.
Suština strategije evropskih protivnika Trampovog plana jeste odlaganje: tri godine merenja snage, očekujući promenu u Vašingtonu, nakon čega bi se sukob ponovo mogao aktivirati.
Ostaje otvoreno pitanje da li američki predsednik uočava političku zamku koju evropske prestonice pokušavaju da mu nametnu – i da li će uopšte dozvoliti da njegov mirovni predlog postane instrument tuđih strateških kalkulacija.
Izvor