Albanija jača obranu pričuvnicimaOd početka ove godine svatko tko ispunjava kriterije može postati dio pričuvnih snaga u Albaniji.
Zakon, koji je izglasan 19. prosinca 2024., već je stupio na snagu i predviđa da pričuvne snage čine 20% aktivnih snaga u vojsci ili da u sljedećih 5-6 godina dosegnu broj od oko 2100 pripadnika.
Albanski ministar obrane Pirro Vengu rekao je u Parlamentu tijekom odobravanja zakona da će pričuvnici koji će biti pozvani dati svoj doprinos biti uz Oružane snage u vojnim, humanitarnim ili civilnim misijama, kako u zemlji tako i u inozemstvu.
"Ova služba ponudit će operativnu fleksibilnost, omogućujući brzu mobilizaciju tijekom kriza ili izvanrednih situacija", rekao je Vengu.
Svrha Zakona o pričuvnim snagama
Prema zakonu, maksimalna dob za pridruživanje pričuvnim snagama je 50 godina za vojnike/mornare, 55 godina za dočasnike i 60 godina za časnike.
Trajanje službe kao pričuvnik je od 14 do 45 dana godišnje, ali i dulje, ako je potrebna specifičnija obuka, sudjelovanje u međunarodnim operacijama ili misijama koje vode UN/NATO/EU, u humanitarnim operacijama ili misijama ili u operacijama podrške civilnoj zaštiti.
„Kako bismo se suočili s nizom izazova i poteškoća koje su u posljednje vrijeme sve veće, vojne snage u pričuvi moraju se smatrati vrijednim i dragocjenim dijelom naših Oružanih snaga. Oni će igrati važnu, praktičnu i konkretnu ulogu u suočavanju s izazovima svake prirode i vrste“, navodi se u izvješću koje prati zakon.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Albanije, sadašnji zastupnik Socijalističke stranke, Bardhyl Kollçaku, kaže za Radio Slobodna Europa da zakon dolazi kao nužnost suočen s novom sigurnosnom situacijom u svijetu.
„Svrha zakona je povećati vojnu snagu, vojnu komponentu, u rješavanju sigurnosnih izazova i prijetnji, ne samo za Albaniju, već i za regiju i za Sjevernoatlantski savez“, kaže Kollçaku.
Objašnjava da se, u biti, radi o dobrovoljnoj službi u kojoj može sudjelovati svaki albanski državljanin koji ispunjava kriterije.
No, iako je takva, ima određene obveze, pa čak i definira administrativne i kaznene mjere ako se pojedinac koji je potpisao ugovor ne odazove pozivu da se pojavi kada vojska treba njegov doprinos.
„Vojno osoblje koje je u trenutku stupanja na snagu ovog zakona ušlo u pričuvu prema kriterijima utvrđenim Zakonom o vojnoj karijeri u Oružanim snagama, kao i civilni građani koji ispunjavaju kriterije za prihvaćanje vojne službe u pričuvi, regrutiraju se putem natječajnog postupka i potpisuju odgovarajući ugovor o vojnoj službi u pričuvi, u trajanju od najmanje dvije godine, s pravom na obnovu“, objašnjava Kollçaku.
Pohvale i rezerve
Albanski stručnjak za sigurnost i obranu Redon Qiriazi kaže da je zakon dodana vrijednost za Albanske oružane snage i da je u skladu sa strateškim ciljevima zemlje za povećanje interoperabilnosti i vojnih obrambenih sposobnosti.
Međutim, ima neke rezerve.
„To bi mogao biti i politički potez. Rezervne snage omogućile bi nam da brojčano demonstriramo veću vojnu silu nego što jesmo, kako bismo ispunili NATO kriterije“, rekao je.
Također sa zabrinutošću gleda na maksimalnu dobnu granicu postavljenu za različite kategorije rezervista.
„Imamo posla s ljudima u dobi od 55 do 60 godina. To vas navodi na pomisao da imamo posla s donekle starijim osobama. Sposobnost operativnosti je malo otežana zbog dobi“, kaže Qiriazi.
No, socijalistički zastupnik Kollçaku misli drugačije.
„Kriteriji su specifični za svaku funkciju“, kaže.
„Na primjer, ako je potreban specijalist za kontrolu zračnog prometa u okviru NATO vježbe, pozvat će se specijalist iz civilne zračne službe, ili u drugom slučaju liječnik, IT stručnjak itd. U tim slučajevima dob nije prepreka, jer govorimo o ljudima s vrijednim iskustvom“, prema njegovim riječima.
Međutim, stručnjak Qiriazi kaže da je činjenica da će rezervisti imati pravo sudjelovati u međunarodnim misijama također razlog za određenu zabrinutost.
„Kada jedinice zajedno treniraju, kada su u pitanju misije poput onih u Iraku ili Afganistanu, njihovo uvođenje unutar jedinica narušilo bi integritet jedinice. Ako se ne trenira trajno, to utječe na izgled jedinice“, kaže i izražava nadu da će se ta pitanja regulirati posebnim zakonskim aktima.
Što misle građani?
„Odlično je što je odobreno, našoj zemlji to treba, trebalo je biti odobreno ranije“, rekao je 78-godišnji Riza Proko, koji je odslužio dvije godine obvezne vojne službe tijekom komunističke diktature, kaže za Radio Slobodna Europa.
"Želimo i nadamo se miru, a ne ratu, ali mjere nikada nisu pretjerane. Ako ne zaštitimo svoju zemlju, tko će zaštititi nas?" kaže 69-godišnjak.
Za bivšeg vojnika Petrita Maliqija, trebalo se učiniti više prije donošenja zakona kako bi se vojne baze i infrastruktura stavile u funkciju.
"I sam sam bio vojnik, završio sam školu. Ali danas su, nažalost, neke vrlo dobre strukture koje smo imali uništene", kaže.
"Italija, Srbija, Grčka, u usporedbi s nama, imaju jače vojske. Imamo mnogo generala, ali nemamo vojnika. Rezervisti mogu služiti u prirodnim katastrofama, ali u ratnim situacijama... Gdje će se obučavati?" pita Maliqi.
Treba li vratiti obveznu vojnu službu?
Otkad je Rusija započela svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., u Albaniji se često govori o potrebi vraćanja obvezne vojne službe, koja je ukinuta 2010., nakon članstva u NATO-u godinu dana ranije.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, Kollçaku, kaže da oni koji su završili ovu službu lakše budu prihvaćeni kao rezervisti, dok drugi moraju proći testiranje i obuku.
Dodaje da se o ovom pitanju raspravljalo unutar krugova donošenja odluka, ali da još nema ništa konkretno.
"Kada se obuči cijelo stanovništvo, bolje je kada postoje prijetnje i opasnosti velikih razmjera... Ideja [o obaveznoj službi] kruži, nema donošenja odluka, temeljit će se na procjeni prijetnji, izazova, potreba...", kaže Kollçaku, dodajući da je kao bivši vojnik za.
Qiriazi, koji je osam godina služio u Oružanim snagama, kaže da je za ponovno uvođenje obvezne vojne službe.
"Mislim da bi mnogi mladi ljudi pozitivno reagirali. Ne da se vojska vrati na ono što je bila prije dvije godine, već na nekoliko mjeseci", kaže.
Čak su i građani koji su razgovarali s Radijem Slobodna Europa za povratak ove službe, iako im je to malo teško.
„Naravno da je dobro imati disciplinu, pripremu. Ali obveznu vojnu službu je teško provesti, jer mladi odlaze“, kaže 78-godišnji Riza Proko.
„Povratak vojske bio bi dobar, ali gdje bi služili? Nemamo pješaštvo, topništvo itd. Obnovimo ih jednom, a onda...“, kaže Petrit Maliqi.
Aktivne snage Albanske vojske čine 8.500 pripadnika, dok se s pričuvnicima očekuje povećanje za oko 2.100.
Albansko Ministarstvo obrane godinama poziva mlade ljude da postanu dio Oružanih snaga.
Vlada je također odobrila dodatna sredstva za zaposlenike u obrambenom sektoru. Povećanje plaća je do 700 eura.
Očekuje se da će Albanija također oživjeti staru vojnu industriju.
Prema vlastima, ideja se pojavila kao potreba nakon geopolitičkih promjena.
Strategija nacionalne sigurnosti navodi da je cilj modernizirati Oružane snage kako bi odgovorile na nove sigurnosne izazove.
U srpnju prošle godine Europsko vijeće odobrilo je paket pomoći od 13 milijuna eura za potporu albanskoj vojsci.
https://insajderi.org/en/Albania-strengthens-defense-with-reservists/
