Što je ostalo od JNA?

[someone9871]

Pozicija kasarne/vojarne Kukuzovac, i strelišta sa zgradama.
Kukuzovac

[ORIĆAREB]

Ovo bi trebalo biti Strelište Kukuzovac.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[duje]

Da, to je to. Kada je bilo gađanje, onda je bila na brdu (zapadni dio strelišta) postavljena velika zastava opozorenja - kada se vila bio je to znak, da je bojevo gađanje.

[duje]

Bivša vojna štamparija na "Ravnim njivama", sada trgovački centar.

[barbakan]

Bivsi pripadnik vojne policije Domen Turnšek je 29.10 2011 posetio svoju bivšu kasarnu Dračevac i nekoliko slika od njega sa njegovim komentarima i objasnjenjima , zahvaljujem se Domenu na ustupanju slika [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[barbakan]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[barbakan]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[barbakan]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] u ovoj zgradi su bili , u prizemlju OSOJ , na prvom spratu PT četa vojne policije , na drugom spratu komanda stana i pozadinci i na trecem vezisti .

[barbakan]

i dve slike sa Visoke [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Jure Stefanovski]

Ova zgrada plava se ubrzo ruši i na njeno mjesto ide navodno parking za dom koji je napravljen ispod i čega otvaranje kao i drugi dio FESB-a. Čak se i vidi južni dio zgrade koji je opasan ogradom jer je podkopan od strane tog doma. Da nije recesija, vjerujte mi, ova zgrada bi već davno poljubila pod...
(rušu je očito zato jer je skuplje njeno obnavljanje nego napraviti novu zgradu na tom mjestu, a s autima se jednostavno nema gdje više..)

[Jure Stefanovski]

Da, upravo što smo nedavno komentriali bili..strelište na Kukuzovcu proglašeno neperspektivnim !


16.01.2012.

NAKON ISELJAVANJA JNA, HRVATSKA VOJSKA NEKADAŠNJI VOJNI KOMPLEKS NA KUKUZOVCU PROGLASILA NEPERSPEKTIVNIM

Bivše vojarne odnijele milijune iz sinjskog proračuna

Hrvatska vojska iselila je s Kukuzovca prije 6-7 godina, nakon što je taj kompleks proglašen neperspektivnim za potrebe Oružanih snaga. Sve do polovice rujna prošle godine Kukuzovac je bio u posjedu MORH-a, a od tada je predan na upravljanje Agenciji za upravljanje državnom imovinom.

Promjenom statusa Kukuzovac je napravio veliku “rupu” u sinjskom gradskom proračunu. Još je važnije da nitko ne zna odgovor na pitanje što će ubuduće biti s tim prostorom, hoće li se zapustiti kao i drugi napušteni vojni objekti ili će Sinj znati upotrijebiti taj prostor i s njim učiniti razvojni iskorak.

Kukuzovac je kao vojni kompleks uspostavila i opremila vojska bivše države. Na Kukuzovcu je bilo veliko vojno strelište, a u izgrađenim zemunicama golemo spremište streljiva i drugih minsko-eksplozivnih sredstava. Vojska bivše države imala je s Kukuzovcem velike planove pa je taj kompleks početkom devedesetih godina prošlog stoljeća proširila gotovo dvostruko, na 2,5 milijuna metara četvornih.

Tadašnja Općina Sinj, koja je u svojim granicama raspolagala s takozvanom općenarodnom imovinom, dala je Saveznom sekretarijatu za narodnu obranu stotinjak hektara zemljišta na Kukuzovcu, a zauzvrat je dobila napuštene vojarne Štaliju i Pekaru u centru grada te polovicu tadašnjeg Doma JNA.

Spremišta

Danima prije konačnog odlaska kolone kamiona s Kukuzovca su u smjeru Knina odvezle na stotine tona streljiva, minsko-eksplozivnih sredstava, oružja i inženjerijske mehanizacije. Odmah po odlasku JNA Kukuzovac su preuzeli pripadnici HV-a.

Napuštene zemunice ponovno su pretvorene u spremišta minsko-eksplozivnih sredstava, a od kolovoza 1992. godine, kada je u Sinju otvoreno Središte za obuku pješaštva HV-a, Kukuzovac je sa svojim strelištem postao glavni poligon za obuku. On je to ostao sve dok se preustrojem HV-a spomenuto Središte nije ugasilo. Vojni kompleks Kukuzovac bio je izdašni izvor prihoda sinjskoga gradskog proračuna na ime komunalne naknade s više od 2,5 milijuna kuna godišnje.

Početkom prošle godine iz MORH-a su zatražili da im Sinjani izdaju novo rješenje o plaćanju komunalne naknade za Kukuzovac, uz obrazloženje da na tom kompleksu više ne obavljaju djelatnost. Na kraju je MORH za prvih šest mjeseci prošle godine ipak uplatio po priijašnjem rješenju razrezanih 1.270.000 kuna.

Naknadno je MORH sinjskom proračunu uplatio još 132.000 kuna za srpanj, kolovoz i polovicu rujna, što je 50 posto dotadašnje komunalne naknade za spomenuto razdoblje. Od 16. rujna svih 2,5 milijuna kvadrata sada već bivšega vojnog kompleksa Kukuzovac MORH je predao Državnoj agenciji za upravljanje državnom imovinom.

Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu sve nad čim skrbi Agencija za upravljanje državnom imovinom oslobođeno je plaćanja obveza koje se smatraju javnim davanjima. Preuzimanjem Kukuzovca prestala bi obveza uplate komunalne naknade. Kako je u kolovozu prošle godine po istom principu prestala uplata istog doprinosa na ime Vojarne Ivaniša Nelipića, proračun je ostao bez 3 do 3,5 milijuna kuna godišnje.

Toni Paštar
Izvor: Slobodna Dalmacija

[duje]

"Slobodna Dalmacija"
http://www.slobodnadalmacija.hr/Default.aspx

03.03.2012. | 14:33
 
Općinsko vijeće usvojilo urbanistički plan

Bivša vojarna Krušćice postat će poslovna zona
Agencija za upravljanje državnom imovinom uskoro bi bivšu rogozničku vojarnu Krušćice trebala prepustiti Općini Rogoznica. Na nedavnom sastanku u Zagrebu rogozničkoj načelnici Sandri Jakelić, naime, to je potvrdio ravnatelj Agencije Tomislav Boban. Potrebno je još, kaže načelnica Jakelić, da sudski vještaci procijene vrijednost kompleksa. Otkako je HV prije devet godina napustio vojarnu Krušćice, općina Rogoznica od države je bezuspješno tražila ustupanje te nekretnine bitne za planiranu poslovnu zonu.

 
Od vojarne su ostali samo goli zidovi
- Poslovna zona Krušćice iznosi gotovo 15 hektara, a veći dio zemljišta u prilično je nesređenom privatnom vlasništvu. Procedura sređivanje privatnog zemljišta u pravilu traje predugo. Nadamo se da će država razumjeti koliko nam je bitno ustupanje kompleksa Krušćice veličine 63 tisuće metara četvornih. Iznimno smo zadovoljni jer nam se već javio priličan broj ulagača - kaže Sandra Jakelić.

Dok se svih ovih godina čekalo na definiranje konačnog pravnog statusa tog kompleksa, vojarna je potpuno devastirana i opljačkana. Ostali su samo goli zidovi iz kojih su “lovci” na bakar povadili svu žicu, a električne kabele i ormariće poskidali su i na otvorenom. Rogoznička općinska vlast strpljivo je čekala i ispunjavala postavljene joj zadatke. Prvi uvjet za dodjelu vojarne bilo je donošenje općinskog Prostornog plana uređenja.

Zadatak su uspješno obavili još 2009. godine, nakon čega su čuvari državne imovine zatražili i donošenje Urbanističkog plana uređenja poslovne zone Krušćice. Lociranje poslovne zone uglavnom je naišlo na odobravanje javnosti. Tekstualni dio UPU otklonio je strah od nečistih tehnologija, jer jasno piše da gospodarske djelatnosti unutar poslovne zone moraju biti lišene štetnih utjecaja na okoliš.

Vedrana Stočić

[duje]

Mislim, da ovo o čemu je pisao Brodarski, več mora biti u ovoj temi. Znači, radi se o školi za podoficire prije drugog svjetskog rata (brodarske struke). Mi koji smo kasnije dolazili, netko češče, netko malo manje, upamtili smo ovaj objekt po kuhinji, koja je snabdjevala brodove u remontu, ili kada smo dovodili mornare u vojnički pritvor kod "Santinija". Vlasti su odlučile, da ovo atraktivno zemljište treba novu namjenu. Nadam se, da če novi objekti uspješno služit svojoj svrsi barem toliko koliko i ovaj objekt od kada je izgrađen.
Radi se o zgradi lijevo dolje.

[duje]

Šta kažu novinari Šibenik News-a

Objavljeno: 03.03.2012. | Autor: Diana Ferić

Ruši se zgrada šibenske pomorske dočasničke škole na Mandalini

Prema nepotvrđenim informacijama  uskoro bi trebala biti srušena zgrada čuvene dočasničke pomorske škole na poluotoku Mandalini kako bi se oslobodio prostor za  luksuzni hotel uz marinu za prihvat jahti čija je gradnja bila najavljena prije četiri godine u sklopu poznatog projekta Šibenik koje će graditi turska Dogus grupa. Bijeloj kvadratnoj zgradi više nema spasa. S nje je skinuta sva stolarija, a kao što se vidi na našim ekskluzivnim fotografijama u njene noseće zidove već je umetnut eksploziv koji će je u nekoliko sekundi pretvoriti u hrpu ruševina. Božidar Bože, predsjednik MO Mandalina nam je kazao kako, koliko je njemu poznato, ta zgrada nema status nekog spomenika kulture te da je u razgovoru s predstavnicima turskog investitora, Dogus grupe,  stekao dojam da će oni njezinom rušenju pristupiti oprezno i da neće napraviti ništa što bi bilo suprotno zakonu.

Iako je zgrada dočasničke škole  stožerni spomenik pomorske povijesti i tradicije Šibenika ona nije zaštićena i  nema status spomenika. No, mnogi ozbiljni stručnjaci za očuvanje baštine upozoravali su već odavno da bi to bilo nužno i da će njeno rušenje biti veliki gubitak za Šibenik.
-Ako se ukloni zgrada na Kulinama bit će nepovratno uklonjeni važan dio šibenske povijesti i bogata šibenska pomorska tradicija, - upozoravao je 2008. godine povjesničar Joško Zaninović, ravnatelj Gradskog muzeja Drniš koji se privatno bavi prikupljanjem građe i izučavanjem Austro-Ugarske mornarice i mornarice Kraljevine Jugoslavije, te ima bogatu zbirku dokumenata i fotografija iz tog doba, –Ta zgrada  je početkom 20. stoljeća građena za potrebe čuvene šibenske pomorske dočasničke škole koja je do tada djelovala u  ratnom drvenom brodu „Schwrzenberg“  koji je bio na mrtvom vezu uz južnu obalu poluotoka Mandaline. Tu su bili i drugi brodovi koji su služili za obuku poput „Kasier Maxa“. Neki od njih sudjelovali u znamenitoj Viškoj bici 1866. godine. Zgrada je podignuta na zemljištu kojeg je, želeći da grad napreduje,  1890. godine za potrebe izgradnje vojne baze Austro – Ugarskoj darovao legendarni Ante vitez Šupuk, prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika. Ljudi koji su se tu školovali plovili su svim morima svijeta, a zbog svog znanja i stručnosti bili su cijenjeni i traženi. Izobrazba telegrafista i kormilara bila na je na posebno visokoj razini.
Poluotok Mandalina i prostor Kulina dijelovi su slabo istražene povijesti Šibenika i Europe.  Uz Pulu i Boku Kotorsku Šibenska luka bila je jedna od tri najvažnije ratne luke austrijske mornarice. Palo je u zaborav da je tu bila smještena glavna prislušna stanica za nadzor svih telefona koja je djelovala praktično do Domovinskog rata. Dočasnička škola imala je planetarij sa simulacijom noćnog neba. On je ostao sačuvan do danas.  Tu se nalazila i geofizička istraživačka postaja.  .
Dočasnička škola na Mandalini bila je preteča suvremenih europskih pomorskih škola i akademija. Mnogi njeni polaznici postali su učitelji i predavači na pomorskim fakultetima i sveučilištima diljem svijeta. Kada govorimo o njoj govorimo o dragocjenom spomeniku pomorske tradicije Šibenika, Hrvatske i Europe. Na žalost o tradiciji koja nije dovoljno izučena, o kojoj nismo na pravi način brinuli i koja polako, ali sigurno nestaje. Bilo je razmišljanja da ta zgrada postane šibenski pomorski muzej ali za takve ideje nije bilo ni sluha ni volje. Neki povjesničari i posebno arhitekti smatrali su pa i zahtijevali da je bezuvjetno treba zaštititi i sačuvati jer je ona postala jednim od zaštitnih znakova Šibenika i svjedok njegove burne i bogate prošlosti. Smatralo se da bi trebalo pronaći modele njene interpolacije u nove objekte i sadržaje.  Takvih dragocjenih spomenika poput zgrade na Kulinama, danas je na žalost sve manje jer nema volje da ih se sačuva ni želje da se shvati njihova golema povijesna i tradicijska vrijednost. Šibenik je slične tragične greške već napravio kada je srušio staru peškariju ispred katedrale ili Narodnu kavanu na Poljani pa i mnoge vrijedne spomenike industrijske civilizacije u TEF-u, ali iz tih slučajeva nije izvukao nikakve pouke i ništa nije naučio.

Kako su mozzi postali mulci

Danas se gotovo u cijeloj Dalmaciji za nestašne dječake pogrdno ili od milja  kaže da su – mulci. Ta se riječ tako uvriježila u govoru da se njenom podrijetlu i ne razmišlja. Kako je nastala i što u stvari znači otkriva dalmatinski dio putopisa poglavnika NDH Ante Pavelića koji je tijekom 1914. i 1915. godine živio u Šibeniku. On naime kaže da su učenike šibenske dočasničke škole, kojima je službena titula bila – schiffsjiingen, nazivali mozzi. To su bili dječaci od četrnaest – petnaest godina koji su stupali u ratnu mornaricu i u Šibeniku se školovali za dočasnike. Nakon školovanja trajno su služili u mornarici, a dočasnička služba im je postajala zvanjem. Kako je školski režim bio jako strog, a školovanje teško, roditelji su svojoj zločestoj djeci prijetili da će ih poslati u mozze. U tu školu poznatu po stezi roditelji su nerijetko slali svoju problematičnu djecu koja nisu mogla ići u druge škole. Tako su mozzi ušli u pučki hrvatski govor kao – mulci i trajno ostali nazivom za nestašne i zločeste dječake.

Pripreme za rušenje

[duje]

Evo što piše danas Šibenik News

Objavljeno: 08.03.2012. | Autor: Diana Ferić

RUŠENJE: Šibenik danas gubi još jedan vrijedni povijesni objekt
 

Zgrada dočasničke pomorske škole na Mandalini koja je 111 godina bila jedan od znakova prepoznavanja Šibenika danas će biti izbrisana s lica zemlje. Miniranje je Centru 112 najavljeno za danas ali ne i u koliko će biti sati. Prema našim izvorima do će se dogoditi oko 17 sati. Na njenom mjestu bit će izgrađen moderni luksuzni hotel uz marinu za prihvat megajahti. Šibenik nakon Narodne kavane, spomenika Nikoli Tomazeu, prekrasne stare gradske ribarnice, Voćnog trga, srednjovjekovnih bedema i spomeničke baštine industrijske civilizacije u TEF-u gubiti još jedan vrijedni povijesni objekt. .

Novi hotel bit će prvi koji se gradi u Šibeniku nakon više od pola stoljeća, a zgrada dočasničke škole koja pamti ratne mornarice čak pet država odlazi u nepovrat. Ona nikada nije dobila status spomenika iako su stručnjaci za očuvanje baštine upozoravali da bi to bilo nužno i da će njeno rušenje biti veliki gubitak za Šibenik.
Nepovratno se uklanja  važan dio šibenske povijesti i bogate šibenske pomorske tradicije. Živjet će još samo na starim fotografijama i bit će jedan od „eksponata“ u šibenskoj riznici nostalgije u kojoj će „praviti društvo“ čitavom nizu lijepih, vrijednih i povijesno značajnih objekata koje je Šibenik izgubio u ratnim razaranjima ili zato što ih je sam srušio.

Tradicija rušenja vrijednih objekata

Na sličan način Šibenik je srušio lijepu i vrijednu zgradu Narodne kavane na Poljani u kojoj je bila prva šibenska knjižnica, u kojoj su utemeljene prvi sportski klubovi, koja je dala krov nad glavom prvim turističkim agencijama i iz koje su krenuli prvi moderni informativni mediji. Na još tragičniji i besmisleniji način Šibenik je srušio spomenik svom zaista velikom sinu Nikoli Tomazeu. Bez puno razmišljanja srušena je i zgrada ribarnice na rivi ispred katedrale koja je slovila kao jedna od najljepših objekata te vrste na Mediteranu. Puno ranije nestale su s lica zemlje crkvica sv. Roka i kula Teodošević, crkvica u Docu, a puno kasnije srušeni su srednjovjekovni gradski bedemi kojih je barem dio mogao i morao biti sačuvan. Tijekom savezničkih bombardiranja u Drugom svjetskom ratu Šibenik je izgubio svoj lijepi Voćni trg, a u novije vrijeme i vrijedne spomenike industrijske civilizacije. Naime pri razgradnji TEF-a srušene su zgrade koje su bile prve suvremene tvorničke hale na tlu Hrvatske. Gradovi poput Zagreba, Rijeke i Pule takve su objekte pretvorili u muzeje i kulturne institucije. Nije vezano za Šibenik ali je u ovom kontekstu vrijedno spomena da su u novije vrijeme u starom željezu završili i spomenički vrijedni dijelovi generatora hidroelektrane Roški slap
Nakon rušenja dočasničke škole na Mandalini jedinim čuvarima njegovih obalnih veduta ostaju stari hotel Krka, samostan sv. Frane i katedrala sv. Jakova, a na sjevernom dijelu povijesne jezgre zgrada kazališta i crkva Gospe van Grada, koja je, usput rečeno, trebala biti srušena sredinom šezdesetih godina kada je, primjerice, planirana i gradnja stakleno – aluminijskog nebodera na prostoru današnjeg trga Medulić. Šezdeset godina kasnije nešto slično bi se trebalo dogoditi na tzv. Staroj peškariji kod crkve sv. Dominika gdje bi na mjestu nekadašnjeg dominikanskog samostana prema novim zamislima trebala niknuti moderna poslovna zgrada.
Šibenik će, nadamo se, izgradnjom marine i luksuznog hotela na Mandalini puno dobiti u slučaju da oni ne budu izolirani i zatvoreni poput nekih drugih turističkih objekata u šibenskoj okolici ali će, na žalost, i puno izgubiti rušenjem zgrade koja je bila jednim od njegovih simbola. Tužno je ali istinito da dočasnička škola nestaje upravo u godini kada je objavljena prva knjiga o velebnoj pomorskoj prošlosti Šibenika – Ratna luka Šibenik, Darka Gulina.

Od 1901. do 2012.

Zgrada na Mandalini izgrađena je 1901. godina za potrebe škole koja je do tada djelovala u  ratnom drvenom brodu „Schwrzenberg“  koji je bio na mrtvom vezu uz južnu obalu poluotoka Mandaline. Tu su bili i drugi brodovi koji su služili za obuku poput „Kasier Maxa“. Neki od njih sudjelovali u znamenitoj Viškoj bici 1866. godine. Zgrada je podignuta na zemljištu kojeg je, želeći da grad napreduje,  1890. godine za potrebe izgradnje vojne baze Austro – Ugarskoj darovao legendarni Ante vitez Šupuk, prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika. Ljudi koji su se tu školovali plovili su svim morima svijeta, a zbog svog znanja i stručnosti bili su cijenjeni i traženi. Izobrazba telegrafista i kormilara bila na je na posebno visokoj razini.
Poluotok Mandalina i prostor Kulina dijelovi su slabo istražene povijesti Šibenika i Europe.  Uz Pulu i Boku Kotorsku Šibenska luka bila je jedna od tri najvažnije ratne luke austrijske mornarice. Palo je u zaborav da je tu bila smještena glavna prislušna stanica za nadzor svih telefona koja je djelovala praktično do Domovinskog rata. Dočasnička škola imala je planetarij sa simulacijom noćnog neba. On je ostao sačuvan do danas.  Tu se nalazila i geofizička istraživačka postaja.  .

Preteča europskih pomorskih škola

Dočasnička škola na Mandalini bila je preteča suvremenih europskih pomorskih škola i akademija. Mnogi njeni polaznici postali su učitelji i predavači na pomorskim fakultetima i sveučilištima diljem svijeta. Kada govorimo o njoj govorimo o dragocjenom spomeniku pomorske tradicije Šibenika, Hrvatske i Europe. Na žalost o tradiciji koja nije dovoljno izučena, o kojoj nismo na pravi način brinuli i koja polako, ali sigurno nestaje. Bilo je razmišljanja da ta zgrada postane šibenski pomorski muzej ali za takve ideje nije bilo ni sluha ni volje. Neki povjesničari i posebno arhitekti smatrali su pa i zahtijevali da je bezuvjetno treba zaštititi i sačuvati jer je ona postala jednim od zaštitnih znakova Šibenika i svjedok njegove burne i bogate prošlosti. Smatralo se da bi trebalo pronaći modele njene interpolacije u nove objekte i sadržaje.  Takvih dragocjenih spomenika poput zgrade na Kulinama, danas je na žalost sve manje jer nema volje da ih se sačuva ni želje da se shvati njihova golema povijesna i tradicijska vrijednost. Šibenik je slične tragične greške već napravio kada je srušio staru peškariju ispred katedrale ili Narodnu kavanu na Poljani pa i mnoge vrijedne spomenike industrijske civilizacije u TEF-u ali iz tih slučajeva nije izvukao nikakve pouke i ništa nije naučio.