PALUBA
March 28, 2024, 10:24:04 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26   Go Down
  Print  
Author Topic: Bitka za Arktik  (Read 93436 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #195 on: January 26, 2021, 08:28:29 am »



Zašto Amerika prebacuje marince u Norvešku


Broj američkih vojnika se povećava u Norveškoj, u neposrednoj blizini ruske granice. Ovde je u januaru stiglo oko hiljadu marinaca. Istovremeno, američki političari i generali sve češće daju izjave o porastu tenzija na Arktiku, koje, po mišljenju stručnjaka, oni sami stvaraju. Za šta Pentagon priprema Norvešku?

Američki marinci su došli u Norvešku iz Severne Karoline u okviru takozvane rotacije. Amerikanci koriste ovaj trik već nekoliko godina — jedne jedinice zamenjuju druge, a američki vojni kontingent je praktično stalno prisutan u zemlji.


Zadatak američkih marinaca u Norveškoj

Zadatak marinaca je da, pod vođstvom norveških instruktora, nauče kako da vode borbene operacije u surovim uslovima Arktika i da ostvare blisku saradnju sa kolegama iz NATO-a.

U februaru će Amerikanci, Norvežani, kao i Holanđani i Britanci (oko deset hiljada vojnika ukupno) učestvovati u velikim manevrima „Udruženi vikinzi 2021“. Članice NATO-a će razraditi brzo kretanje trupa na velike daljine, ovladaće metodama razmene informacija na svim nivoima i sprovešće nekoliko zajedničkih operacija.

Vežbe „Udruženi vikinzi“ se održavaju svake godine. Trupe, oklopna vozila, artiljerija, avioni, brodovi i podmornice, simuliraju borbene operacije visokog intenziteta na površini od nekoliko stotina kvadratnih kilometara, uglavnom u šumskim i planinskim predelima.
Vojni stručnjak Aleksandar Žilin istakao je u razgovoru za RIA Novosti da, prema američkoj vojnoj doktrini, njihova vojska uči da se bori uglavnom u inostranstvu.

„Stoga je državna politika strukturirana na takav način da se američka vojska permanentno pojavljuje u drugim zemljama radi vežbanja borbenih akcija, izviđanja, obletanja aerodroma, obilaženja morskih puteva“, objašnjava on. „Posebna pažnja se posvećuje zajedničkim operacijama, jer SAD uvek ratuju koristeći tuđe ruke“.

Prema rečima stručnjaka, Pentagon veštački pogoršava situaciju, pošto SAD i NATO uporno nastavljaju sa svojim pretenzijama koje se odnose na Arktik.

„Vežbe marinaca će biti ofanzivne, a ne odbrambene“, uveren je Žilin. „Takođe će razraditi akcije protiv Rusije. Ako generalno analiziramo NATO manevre u Evropi, jasno se vidi da su organizovani tako da stvaraju zonu napetosti za Moskvu. Naša vojska ne može da ne reaguje, posebno na ono što se dešava u Norveškoj. Nema panike, ali snage i sredstva se preusmeravaju jer moramo u potpunosti da kontrolišemo situaciju i ne dozvoljavamo provokacije“.


Arktička strategija SAD

Ekspert analitičkog kluba „Valdaj“ Artjom Kurejev ističe da Amerikanci imaju svoju razvijenu infrastrukturu na Aljasci za vežbanje taktika borbenim akcija na Arktiku, ali ipak više vole da treniraju u Norveškoj.

„To im je potrebno kao liderima NATO-a. Norveška je najstarija članica Alijanse. Oslo Rusiju vidi kao potencijalnog neprijatelja. Još za vreme Hladnog rata Norvežani su stvorili i održavali infrastrukturu za suprotstavljanje SSSR-u na Arktiku. Ovo se nastavlja i sada. Ako dođe do pravog vojnog pogoršanja, Severna Norveška će se odmah pretvoriti u glavnu bazu NATO-a na putu za ruski Murmansk“.
Želju Vašingtona da pojača svoj položaj na Arktiku, terajući odatle druge zemlje, potvrđuje nova arktička strategija mornarice i Korpusa marinaca SAD. U njoj je konkretno navedeni da će „bez američkog vojno-pomorskog prisustva u arktičkom regionu Rusija i Kina sve više ugrožavati mir i prosperitet“.

Sekretar vojno-pomorskih snaga SAD Kenet Brejtvejt je istakao da Pentagon planira da stalno drži vojne brodove i podmornice na Arktiku kako bi patrolirao vodenim područjem u blizini ruske obale i sprečio „ofanzivu Moskve na krajnjem severu“. Štaviše, na Arktiku će biti bazirane i moćne kopnene snage. 

Ministar odbrane Norveške Frank Bake-Jensen zauzvrat je rekao da su ključni pravci bezbednosne politike zemlje Arktik i ruske aktivnosti u regionu, a transatlantske veze su ovde „kamen -temeljac“. On je naglasio da Norveška pozdravlja jačanje prisustva ključnih NATO saveznika na krajnjem severu.

„Zajedno sa mornaricom, marincima, specijalnim snagama, vazduhoplovstvom i svemirskim snagama SAD, razvijamo stratešku saradnju sa istomišljenicima na Arktiku“, istakao je ministar. „To podrazumeva redovne vežbe savezničkih mornaričkih i vazduhoplovnih snaga na krajnjem severu. Norveška namerava da učestvuje u tim događajima i da poboljša operativnu usklađenost sa saveznicima“.


Na svim frontovima

Treba reći da su Sjedinjene Države već pojačale svoje prisustvo na severu. A Norveška u tome igra gotovo glavnu ulogu. Dakle, u septembru je objavljeno o baziranju nuklearne podmornice klase „Sivulf“ u norveškoj luci Tromse, čija je glavna misija praćenje ruta ruskih podmornica.

Ranije su Sjedinjene Države da bi „suzbile uticaj Rusije na severu“ obnovile Drugu flotu koja je odgovorna za Atlantski, deo Tihog i Severnog ledenog okeana i prošla je reformu 2011. godine radi uštede budžetskih sredstava.

Još jedan odjek Hladnog rata je norveška podzemna pomorska baza Olavsvern koja se nalazi samo 350 kilometara od ruske granice. U ogromnom bunkeru koji je izgrađen šezdesetih godina prošlog veka i zaštićen slojem stene od 300 metara, bazirane su NATO podmornice i brodovi, radili su dokovi za popravku i skladištenje municije. U bilo kom trenutku flota zapadne koalicije mogla je da blokira sovjetskoj mornarici pristup Norveškom moru i severnom Atlantiku. Krajem dvehiljaditih baza je zatvorena jer se smatrala nepotrebna, ali sada planiraju da je „vrate u život“.

Pentagon je takođe ozbiljno shvatio pojačanje vazdušnih snaga na Arktiku. Prošle godine su se održale velike vežbe američkog i norveškog vazduhoplovstva. Šest strateških bombardera B-52 „Stratosferska tvrđava“ istovremeno je preletelo Severni pol i izvodilo trenažne letove sa lovcima norveških vazdušnih snaga. A nedavno je postalo poznato da će Pentagon u februaru prebaciti iz Teksasa u zemlju fjordova u avio-bazu Erland četiri nadzvučna „stratega“ B-1B „lanser“. 

izvor
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #196 on: January 26, 2021, 04:24:27 pm »

Quote
U februaru će Amerikanci, Norvežani, kao i Holanđani i Britanci (oko deset hiljada vojnika ukupno) učestvovati u velikim manevrima „Udruženi vikinzi 2021“. Članice NATO-a će razraditi brzo kretanje trupa na velike daljine, ovladaće metodama razmene informacija na svim nivoima i sprovešće nekoliko zajedničkih operacija.

И осим наведеног има да се "наватају зиме"... Grin. Пре пар година амерички војници су се жалили на слабу опрему за зимске услове живота и рада. Не знам како је сада, али верујем да су иу пуно боље опремили.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #197 on: February 03, 2021, 12:08:46 pm »

Rusija za sada nije zabrinuta, ali situacija može dramatično da se promeni
Novosti online 03. 02. 2021.

RUSIJA smatra da vojna pretnja na Arktiku nije velika i da u tom regionu nema problema koji bi zahtevali vojno rešenje.

- Na Arktiku nema problema koji zahtevaju vojno rešenje. Pitanja mogu i treba da se rešavaju za pregovaračkim stolom. Smatramo da je vojna pretnja u regionu u celini uzev - slaba - rekao je specijalni predstavnik ruskog Ministarstva za međunarodnu saradnju na Arktiku Nikolaj Korčunov. Istovremeno, ruski diplomata je ukazao na intenziviranje vojnih vežbi država-članica NATO na Arktiku uz uključivanje zemalja koje ne pripadaju tom regionu. Prema mišljenju Korčunova, takva „internacionalizacija“ je povezana s otkrivanjem potencijala za eksploataciju mineralnih resursa na Arktiku kao posledica topljenja lednika, kao i sa razvojem Severnog morskog puta i globalnih transportnih koridora na krajnjem severu.

- Bez obzira na to analiza vojnih aktivnosti priobalnih zemalja omogućava da se konstatuje da se na Arktiku niko ne sprema za oružani konflikt - rekao je Korčunov. Ipak, ukazuje on, povećana vojna aktivnost u tom regionu i slabljenje poverenja mogu da vrate svet nekoliko decenija unazad i gurnu ga u stanje kao u vreme Hladnog rata. Moskva, kako je dodao, registruje znake vojne eskalacije na Arktiku, o čemu svedoči i opredeljenost pojedinih država za politiku vojnog obuzdavanja, jačanje sopstvene vojne infrastrukture na teritoriji drugih arktičkih država i pokušaji da se na Arktik proširi zona odgovornosti NATO. Na to treba dodati i nespremnost nekih arktičkih zemalja za multilateralni regionalni dijalog i sve jača retorika optužbi, rekao je Korčunov, dodajući da sve to zahteva zajedničke napore „Arktičke osmorke“.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #198 on: February 04, 2021, 05:25:21 pm »



1.700 pripadnika VDV skočilo iz Iljušina u zonu večne zime


Za Rusiju Arktik ima važan strateški značaj, kako ekonomski, tako i vojni, pa se tom području pridaje velika pažnja i u toj zoni nalaze se jake vojne snage. Nedavne vojne vežbe održane na tom prostoru pokazale su da Rusija neće olako odustati od tog prostora.

Nedavno, ruske vazdušno desantne snage izvele su na tom prostoru najveći padobranski desant u kome je učestvovalo 1.700 padobranaca, koji su iskočili iz transportnih aviona Iljušin IL-76 MD koji su poleteli sa aerodroma Ivanovo i Kostroma.

Padobranci su za desant koristili padobrane tipa D-10, a skakali su sa visine od 600 metara u intervalu izmešu svakog padobranca od 0,7 sekundi.

Za Rusiju Artik ima pre svega koncept severnog strateškog bastiona. Ideja je bila na tom prostoru stvoriti područja sigurnih zona za strateške nukelarne podmornice koje tuda saobraćaju i odakle mogu bezbrižno lansirati balističke rakete u slučaju nekog većeg konflikta. Ova ruska ideja izazvala je zabrinutost u SAD, jer za razliku od Rusije, američke zone su puno manje i ne postoje stalno.

Da je zona Arktika od vitalnog interesa za Rusiju svedoči i informaciju da je taj prostor pod zaštitom jedinstvene komande koju čine: Vazdušno-desantne snage, Vazdišno-kosmičke snage i snage specijalnih operacija. Da Rusija planira vojno jačanje na Arktiku govori i podatak da će do kraja 2020. na tom prostoru biti razmešteno 180 komada različitog naoružanja i borbene tehnike za korištenje u zoni arktičkog regiona. U tu vojnu tehniku biće ubrojana i strateška nuklearna podmornica K-549 „Knjaz Vladimir“ klase Borej i raketna fregata naoružana krstarećim raketama „Admiral flote Kasatonov“.

O ruskom vojnom jačanju na Arktiku govorio je i Aleksandar Širokoradov ultra konzervativni komenttator, koji je Artik označio za prvu i poslednju liniju odbrane Rusije od Sjedinjenih Država i da Rusija ne sme na taj prostor nikako da pusti Amerikance.

Prema njenu trenutno najvažniju ulogu igraju četiri ledolomca na nukelarni i konvencionalni pogon, a prema njemu u budućnosti će postojati četiri elementa za dominaciju Rusije nad Arktikom:

Prvi: Protivvazduhoplovna i protivraketna odbrana. U okviru tog plana Moskva je najavila da će na poluostrvo Kola do kraja 2020. rasporediti dva radarska sistema velikog dometa „Rezonans N“ dometa 1.100 kilometara, koji je na velikoj udaljenosti sposobna da detektuje balističke, krstareće i hiperzvučne rakete, kao i vazdišne ciljeve na dometu od 600 kilometara.

Drugi element je Baltička flota sa svojim novim fregatama nosačima krstarećeih raketa i nuklearne podmornice kako napadne tako i strateške koje če u kombinaciji sa satelitima i mrežom radara kontrolisati severni morski put.

Treći element je vojna tehnika oklopna vozila, pre svega nova borbena vozila pešadije T-15 zasonovana na šasiju tenka „Armata“, transportna i hibridni sistemi protivvazdušne odbrane kao što je TOR-M2DT, specijalno konstruisan za severna područija i delovanje pri veoma niskim temperaturama. U treći element se ubraja i flota strateških bombardera Tupovljev Tu 160 koji će biti raspoređeni na aerodromu na ostrvu Aleksandrina zemlja u bazi Nagurskoje. Ti strateški bombarderi koje rusi označavaju kao „ raketonosce“ biće opremljeni krstarećim raketama Kh-101/Kh-102 koje su u stanu da osim konvencionalnih nose i nuklearne bojeve glavre, što će omogućiti ruskoj vojsci preventivni udar na NATO bazu Tule na Greland.


izvor



Quote
Десантирование из Ил-76 в Костромской области

Более 1,7 тыс. прыжков с парашютом из самолетов Ил-76МД выполнили за сутки десантники из Иваново и Костромы.

Прыжки выполнялись в составе подразделений на парашютных системах Д-10 с высоты 600 метров с интервалом отделения от самолета 0,7 секунды между военнослужащими, при скорости воздушного судна более 360 км/ч.





Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #199 on: February 12, 2021, 03:16:07 pm »



Quote
Russia's dominance in the Arctic Region | International Relations & Foreign Affairs Analysis UPSC


In this video we are going to understand Russia's dominance in the Arctic region and how it occupies an unusual position in the world politics while maintaining a low profile and stays relatively quiet.


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #200 on: February 17, 2021, 07:37:43 am »



Ruski ledolomac postavio apsolutni rekord u plovidbi Arktikom


Ruski nuklearni ledolomac „Vajgač“, projekta „Tajmir“, postavio je apsolutni rekord, prešavši milion morskih milja, javila je televizija „Rusija 1“.

Brod je učestvovao u više operacija u savremenoj istoriji Arktika. Ledolomac je pratio teretne brodove, prilikom izgradnje morske luke „Sabeta“ i učestvovao u spasilačkim operacijama.

Radi dalje bezbednosti eksploatacije inženjeri će produžiti životni vek reaktora za 35.000 sati.


izvor
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 446


« Reply #201 on: February 17, 2021, 08:16:59 am »



Вајгач је један од старијих атомских ледоломаца "Русатомфлота".
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #202 on: February 19, 2021, 07:43:37 am »



Američki general: Postoji veliko rivalstvo Rusije i Evrope na Arktiku


Sjedinjene Američke Države tesno sarađuju sa saveznicima u Evropi, gde postoji veliko rivalstvo sa Rusijom, rekao je načelnik štaba američke vojske general Džejms Mek Konvil.

General je saopštio da postoje „čvrste veze između vojski država-članica NATO-a“. Prema njegovim rečima, u budućnosti „ova politika će se možda pokazati mnogo važnijom nego pre“. Takođe se razgovara i kako da se angažuje „Multidonatorski poverenički fond (Multi Donor Trust Fund - MDTF)“.

Mek Konvil je naveo, da SAD „tesno sarađuju sa partnerima i saveznicima u Evropi, u istočnom delu sa Poljskom i Rumunijom“. Prema njegovim rečima „to je neophodno jer postoji veliko rivalstvo u Evropi i sa Rusijom“.

On je podvukao i važnost Arktika. Ukazao je, da SAD „imaju jedinicu na Aljasci, ali ona nema takve mogućnosti kakve bismo želeli“. Jedinica „bi trebalo da bude operativnija, a ne administrativna. Takmičimo se sa Rusijom“, navode ruski mediji.

Podsetimo, NATO je predstavio novu stratešku koncepciju sa ciljem uzdržavanja Kine i Rusije. Vašington neće povući američku vojsku iz Evrope, uprkos globalnoj reviziji raspoređivanja američkih jedinica.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #203 on: February 28, 2021, 08:26:29 am »



Bitka za Arktik: Amerika i Kanada obnavljaju mrežu satelita, potrebno 15 milijardi


Amerika i Kanada će obnoviti mrežu odbrambenih satelita i sistem nadzora u Arktičkom regionu kako bi se uspešnije suprotstavile vojnom prisustvu Rusije i Kine, piše američki „Volstrit džornal“.

Tokom jednog nedavnog on-lajn sastanka američki predsednik Džozef Bajden zatražio je od kanadskog premijera Džastina Tridoa da poveća troškove Otave na ime modernizacije komande Vazdušno-kosmičkih snaga Severne Amerike (NORAD), navodi list pozivajući se na svoje izvore.

U taj sistem ulaze sateliti, kopnena radarska stanica i vazdušne baze i to uglavnom na Aljasci i kanadskom Arktiku.

Tokom Hladnog rata, podseća „Volstrit džornal“ sistem NORAD imao je važnu ulogu u obuzdavanju SSSR, ali je vremenom zastareo.

Kako je rekao bivši politički savetnik pri komandi NORAD iz Kanade Majkl Doson, moderne ruske i kineske rakete mogu da lete brzinom pet puta većom od brzine zvuka i da prelaze veća rastojanja nego što su to mogli raniji modeli i zbog svega toga arktički sistem ne može da ih isprati.

Modernizacija bi, prema nekim procenama, mogla da košta oko 15 milijardi dolara, pri čemu bi Kanada morala da plati šest milijardi.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #204 on: February 28, 2021, 05:46:12 pm »



Švedski mediji: Rusija želi u potpunosti da kontroliše Severni morski put


Švedska novinarka Ana Lena Loren opisala je članku za list Dagens Nyheter ruske planove za Arktik frazom iz crtanog filma "Maša i Medved".

Novinarka se podsetila serije u kojoj je glavnim junacima rečeno da podele novogodišnje čestitke. Tada je Maša legla u kutiju i rekla: "Ne dam!".

"Ukratko o odnosima ruske države prema Arktiku", napisala je Loren.

Prema rečima novinarke, Moskva poseduje već polovinu regiona, ali ipak želi da uspostavi kontrolu i nad drugim ostrvima i vodama koji se pojavljuju kako se led topi.

Autor članka je naglasio da Rusija planira da u potpunosti kontroliše Severni morski put.

"U toj sferi Rusija nema konkurenciju - to je jedina država u svetu koja poseduje nuklearnu ledolomačku flotu", zaključila je ona.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #205 on: March 01, 2021, 08:58:46 pm »

понедељак, 01.03.2021.
Миленко Пешић

Руски танкер први пробио „зимски” арктички пут

Морска пречица која повезује Пацифик са Атлантиком, дуж обала Сибира и Норвешке, због климатских промена постаје проходна 365 дана у години

На „крову света”, кроз пределе вечитог леда, завршила се историјска пловидба која ће утицати на светску трговину, изменити геополитичке односе, али и погоршати здравствено стање Земље. Први пут је у фебруару један комерцијални брод прошао Северним морским путем, најкраћом трасом која повезује Азију и Европу. Руски танкер „Кристоф де Маржери”, који превози течни гас (ЛНГ), за 11 дана допловио је из кинеске луке Ђангсу до руског арктичког терминала Сабета.

„Ова пловидба проширује навигацијски прозор у источном делу руског Арктика и потврђује да је могуће током целе године пловити Северним морским путем”, каже Игор Тонковидов, директор бродске компаније „Совкомфлот” за „Баренц обзервер”.

Најпрометнија морска артерија, дуж обала руског Сибира и Норвешке, скраћује пловидбу теретним бродовима од Пацифика до Атлантика за 10 дана. Али до сада је Северним морским путем могло да се плови само око 150 дана годишње. Климатске промене и отапање арктичког леда омогућили су овај преокрет. Упркос томе, руском танкеру дугом 299 метара од Баренцовог мореуза је помагао и атомски ледоломац „50 година победе”. Како објашњава Тонковидов, дебљина леда у мору током пловидбе њиховог брода кретала се од 30 центиметара до два метра.

Отапање леда на Арктику због климатских промена под будним је оком Кине и Русије, које у томе виде шансу за унапређење трговине овом трасом, много „безбеднијом” него она који иде кроз Суецки канал или око Рта добре наде. Ова прекретница у зони Арктика забринула је научнике и екологе, који упозоравају да ће већи број бродова негативно утицати на животну средину целог региона.

„Стални је тренд да се искористи економска прилика коју пружа топљење Арктика. Зато је ова успешна пловидба током зиме уједно и опасна прекретница, јер ће изазвати еколошке и социјалне последице у том региону”, упозорава др Ненгје Лију, стручњак за међународно поларно право сиднејског Универзитета Маквари. Харвардска професорка међународне безбедности Џулијет Кејем каже де је вест о успешној пловидби руског танкера у фебруару важан моменат.

„Арктик је сада постао отворен током целе пословне године. То ће покренути геополитичку борбу за власништво над целим Арктичким регионом, али и морским трасама и океанским ресурсима који су до сада били ненасељени”, поручила је на „Твитеру” Џулијет Кејем.

И пре пробијања зимске Арктичке поморске руте Северни морски пут је бележио пораст бродског саобраћаја. Ова „морска пречица”, која појефтињује пловидбу јер компанијама штеди око 40 одсто времена да допреме робу из Азије у Европу, све је популарнија. Према подацима Центра за логистику норвешког Универзитета Норд, у 2016. години овом трасом је прошло 1.705 бродова, годину дана касније тај број је скочио на 1.908. У 2018. Северним морским путем су прошла 2.022, а 2019. године чак 2.694 брода. Еколози упозоравају да су последице проласка морских танкера овом трасом већ видљиве. Угљен-диоксид који испуштају током пловидбе већ мења локалну климу, а чађ се таложи на површини леда, што доводи до тога да упија сунчеве зраке и подиже температуру у региону. Иако Поларни кодекс, који је 2017. године усвојила Међународна поморска организација, предвиђа правила за бродове који се крећи овом трасом, многе одредбе које се односе на заштиту животне средине нису обавезне, каже др Ненгје Лију за „Јаху њуз”.

Овај експерт за међународно поларно право истиче да треба још нешто предузети, јер је арктички екосистем у међувремену постао још рањивији. Загревање Арктика у последње три деценије било је двоструко брже него кад је реч о остатку планете. С порастом температуре државе које гравитирају „крову света” почеле су већ да се припремају за блиску будућност коришћења отворених арктичких вода. Руски председник Владимир Путин поставио је циљ да до 2025. године Северним морским путем превезе 80 милиона тона терета, двоструко више него данас. Иако и САД покушавају да буду активне у региону, нема сумње да ће Русија и Кина покушати да успоставе контролу над Северним морским путем.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #206 on: March 08, 2021, 08:22:46 am »



Rusija započela istraživanje Arktika i iz svemira


Vremenska prognoza, naročito zimi, trebalo bi da postane mnogo preciznija — barem nadu daje novi ruski svemirski aparat. Satelit „Arktika M“ je izveden u ciljanu orbitu. Koje zadatke, osim prognoze vremena, može da reši „Arktika M“ i šta znači lansiranje ovog aparata za posmatranje severnih geografskih širina Rusije?

Događaj koji je javnost očigledno potcenila dogodio se 28. februara 2021. godine — nova ruska letelica „Arktika M“ je lansirana u visoko eliptičnu orbitu. Ovaj satelit će rešavati probleme operativne meteorologije, hidrologije, praćenja klime i stanja životne sredine u arktičkom regionu. Obezbediće neprekidno nadgledanje severne teritorije Ruske Federacije i mora Severnog ledenog okeana, kao i prenošenje signala iz sistema KOSPAS-SARSAT.


Istraživanje Arktika iz svemira

Većina Zemljinih satelita za daljinsku detekciju nalazi se u geostacionarnim ili geosinhronim orbitama, dovoljno daleko od površine naše planete. Geostacionarna orbita, koja je smeštena iznad ekvatora na visini od 35.786 km, odlična je opcija za meteorološke satelite.

Sa te udaljenosti se odlično vidi cela Zemlja, i iako se sitni detalji ne mogu razaznati, može se vrlo dobro pratiti vreme u većini regiona planete. Upravo u ovoj orbiti ruske letelice „Elektro L“ rade od 2011. godine (trenutno su aktivne dve letelice koje su lansirane 2015. i 2019. godine).

„Elektro L“ ruskim naučnicima i meteorolozima pruža odlične snimke gotovo čitave zemljine površine, osim polarnih i pripolarnih područja. Geostacionarna orbita se nalazi iznad ekvatora Zemlje, a svi severni regioni su vidljivi „po tangenti“.

Da bi se popravila ova situacije, stvoreni su sateliti serije „Arktika M“. Oni će delovati u posebnoj visoko eliptičnoj orbiti tipa „Molnjija“ (u prevodu sa ruskog „munja“). Ova orbita izgleda kao veoma izdužena elipsa, a većinu vremena u orbiti letelica provodi u tački koja je najudaljenija od Zemlje, apogeju, koji za orbitu „Molnjija“ prolazi iznad Severne hemisfere. To omogućava satelitima „Arktika M“ da posmatraju arktičke regione naše planete i prenose slike sa visokom preciznošću.


„Arktika M“ vidi i u infracrvenom

„Arktika M“ je slična svom prethodniku „Elektro L“ i izgrađena je na istoj svemirskoj platformi „Navigator“. Postoji samo nekoliko razlika. Na primer, „Arktika“ mora četiri puta dnevno da prolazi Ven Alenov pojas zračenja koji se nalazi na visini od 4 do 17 hiljada kilometara iznad Zemljine površine. Zbog toga svemirska letelica ima posebnu pojačanu zaštitu od zračenja.

Koliko dobro „Arktika“ vidi Zemlju? Jednom na svakih 15-20 minuta letelica fotografiše Zemlju koristeći rezoluciju od jedan do sedam kilometara po pikselu. Odnosno, objekti koji su manji od jednog kilometra se ne mogu videti dobro, ali se zato odlično vide ogromni cikloni i atmosferski frontovi, oblačna područja, i generalno sve što je potrebno za sastavljanje detaljnih vremenskih karata.

Pripreme za lansiranje rakete nosača Sojuz-2.1b sa svemirskom letelicom „Arktika M“ sa kosmodroma Bajkonur. „Arktika M“ je prvi ruski satelit za nadgledanje klime i životne sredine u arktičkom regionu.

Preciznost rezolucije zavisi od dijapazona skeniranja. „Arktika M“ može da radi kako u infracrvenom, tako i u vidljivom dijapazonu. Infracrveni dijapazon je preko potreban tokom rada zimi, kada je na severnim teritorijama polarna noć.

Pored toga, svemirska letelica meri temperaturu sa tačnošću od 0,1 stepeni, prenosi podatke između zemaljskih meteoroloških stanica, a sistem KOSPAS-SARSAT prenosi signale sa predajnika radio signala za hitne slučajeve, kojima su trenutno opremljena sva plovila. Da bi se obezbedio celodnevni nadzor, potrebna su najmanje dva aparata „Arktika M“. Pretpostavlja se da će drugi biti izveden u orbitu već krajem 2021. godine. Životni vek uređaja je najmanje sedam godina.


Značaj za Severni morski put

Zašto je Rusiji potrebno tako precizno meteorološko posmatranje Arktika? Pre svega, za sastavljanje najtačnije vremenske karte. Arktički cikloni, naročito zimi, imaju vrlo snažan efekat na vreme iznad teritorije Rusije. Dovoljno je setiti se vremenskih prilika poslednjih meseci. Uz pomoć svemirskih letelica serije „Arktika“ biće moguće predvideti njihov dolazak sa mnogo većom tačnošću.

Pored toga, proučavanje arktičkih teritorija je veoma važno za naučnike. Koliko proces globalnih klimatskih promena utiče na arktičke teritorije, kako se menja godišnja temperatura vazduha u polarnim regionima? Svemirske letelice će omogućiti tačno predviđanje za naredne godine i poboljšati razumevanje procesa koji se odvijaju nad Severnim ledenim okeanom.

Vremenska situacija u regionu biće takođe važna za rad Severnog morskog puta, kojim sve više brodova svaki godine prevozi gas i drugi teret. Meteorološka karta ovih geografskih širina omogućiće da se odredi najbolje vreme za vođenje karavana brodova i da se prati generalna „ledena situacija“ u regionu. 

Sve ovo pokazuje da Rusija polako realizuje svoj arktički program, postepeno čineći ovaj region sve pogodnijim za rad, plovidbu i rudarstvo. Većina naučnika je saglasna da će narednih godina klima u severnim regionima Rusije postajati sve blaža i u dugoročnoj perspektivi može postati mnogo ugodnija za život.

Dakle, vreme je pripremiti se za najefikasnije korišćenje ove prilike za Rusiju.

Za eksploataciju ranije nepristupačnih minerala, vođenje karavana brodova (inače, prolaz iz Nemačke u Kinu Severnim morskim putem je gotovo jedan i po put kraći od klasične verzije kroz Sredozemno more i Suecki kanal). Trenutno je Rusija jedina zemlja na svetu koja je naoružana nuklearnim ledolomcima. Plovila tipa „Arktika“ (projekat 22220) sposobna su da probiju led debljine do 2,8 m, a nedavno izgrađeni atomski ledolomac „Lider“ (projekat 10510) moći će da probije led debljine do 4,3 metara. 

U toku su radovi na poboljšanju kvaliteta života. Plutajuća nuklearna termoelektrana na bazi energetskog bloka „Akademik Lomonosov“ prve sezone je pružala svetlost i toplinu stanovnicima polarnog grada Pevek.

Ruski svemirski program rada sa severnim teritorijama neće se završiti sa „Arktikom M“. Već sada se stvaraju svemirski aparati za rad u niskoj Zemljinoj orbiti i za nadgledanje ledenog pokrivača. Oni će pomoći u ledenoj pratnji ledolomaca i brodova. Najavljen je program svemirskih brodova koji će regionu pružiti komunikaciju i širokopojasni internet. Rusija ide na Arktik i to radi ozbiljno. Čak i iz svemira.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #207 on: March 09, 2021, 03:23:13 pm »

уторак, 09.03.2021.

Москва и Вашингтон спремни да сарађују на заштити Арктика и шума

МОСКВА – Кремљ је обновио сарадњу са новом америчком администрацијом по питању климе, посебно на Арктику и на заштити шума, једној од ретких области у којима јача сарадња две стране, пише данас руски дневник Комерсант.

Представник Кремља за ту област Руслан Еделгеријев је прошле седмице имао први састанак путем видео конференције са америчким изаслаником за климу и бившим државним секретаром Џоном Керијем.

„Разговор са Керијем је био важан корак за упознавање са ставом нове америчке администрације по питању климе”, рекао је Еделгеријев, преноси Бета. Он је прецизирао да ће главна подручја сарадње са Вашингтоном бити заштита Арктика, као и сарадња у области шума и цивилног нуклеарног програма у контексту енергетске транзиције. Према бројним научницима, Сибир и Арктик су међу регионима који су најизложенији климатским променама, а последњих година су у тим деловима забележене рекордне врућине и велики пожари.

„С обзиром на научни и технолошки потенцијал наших земаља, удруживање снага Москве и Вашингтона по питању климе може да доведе до позитивних резултата”, рекао је Еделгеријев.

Џон Кери и шеф руске дипломатије Сергеј Лавров су средином фебруара такође разговарали о климатским променама. Ови контакти су уследили након доласка у Белу кућу Џоа Бајдена који је истакао борбу против климатских промена као приоритет и вратио САД у Париски климатски споразум.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #208 on: March 10, 2021, 01:08:57 pm »



Američki list: Vašington ima šanse da pobedi na Arktiku


U svetu je nastupila era „takmičenja velikih sila“ na Arktiku, u čemu učestvuju Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina. Pritom, Vašington „ima šansu za pobedu“, ukoliko ispuni niz uslova, piše „Nešenal interest“.

Kako se navodi, Arktik je važan za „suparnike“ sa stanovišta kontrolisanja strateških trgovinskih puteva, koji se otvaraju usled klimatskih promena, kao i zbog ogromnih rezervi energetskih resursa, plemenitih metala i nalazišta retkih elemenata.

„Geografske specifičnosti i multilateralne upravljačke strukture pružaju određene mogućnosti za Ameriku i njene saveznike, ali iskorišćavanje postojećih prilika zahtevaće posebnu diplomatiju, kao i stalno prisustvo u tom regionu“, ističe autor članka.

Novinar ističe da je modernizacija sistema protivraketne odbrane, „koji su sposobni da prate nove generacije raketa koje će leteti preko Severnog pola, veoma važan zadatak za zaštitu Amerike“. On takođe ukazuje na to da je neophodno stalno prisustvo SAD u regionu - „administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena trebalo bi da se oslanja na ulaganja u vojno prisustvo SAD na Arktiku i razvoj diplomatskih koraka njegovog prethodnika Donalda Trampa“.

Pored toga, bivši savetnik Donalda Trampa za nacionalnu bezbednost Robert O'Brajan i bivši direktor Saveta nacionalne bezbednosti za Rusiju i evropska pitanja Rajan Tali podsećaju da su američke vlasti već iznajmile dva ledolomca u cilju kontinuiranog izviđanja na Arktiku. Prema njihovom mišljenju, takav manevar je bio neophodan Vašingtonu kako bi popunili prazninu od nekoliko godina dok ne počnu da im stižu novi brodovi u okviru programa za pravljenje ledolomaca za osiguravanje bezbednosti u polarnoj zoni. Osim toga, SAD nameravaju da razvijaju svoju arktičku flotu, koju žele da rasporede na Aljasci.

Pored toga, autori članka podsećaju da su SAD uložile ozbiljne diplomatske napore, jačajući odnose po pitanju Arktika sa zainteresovanim zemljama, uključujući Dansku, Grenlandom koji je u njenom sastavu, kao i Norvešku, Kanadu, Island, Švedsku i Finsku.

„Sa našim saveznicima smo razmenjivali obaveštajne informacije i analitičke procene po pitanju pretnji u tom regionu, koje dolaze od Rusije i Kine“, ističe se u članku.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #209 on: March 10, 2021, 06:00:51 pm »



Putin naložio vladi: Plan za razvoj Arktika da bude gotov za mesec dana


Jedinstveni plan za razvoj Arktika treba završiti za mesec dana, poručio je predsednik Rusije Vladimir Putin članovima vlade.

„Molio bih vas da zavšite pripremu i utvrđivanje jedinstvenog plana za razvoj Arktika, molim vas da to bude za mesec dana. Pored tekućih poslova, ne ispuštajmo to iz vida“, rekao je Putin na sastanku sa članovima vlade.

On je naglasio da je to od izuzetnog značaja.

Krajem prošle godine Putin je rekao da budućnost zemlje leži u razvoju Arktika i severnih teritorija.

izvor
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.038 seconds with 23 queries.