PALUBA
March 28, 2024, 02:38:30 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 [21] 22 23 24 25 26   Go Down
  Print  
Author Topic: Bitka za Arktik  (Read 93471 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #300 on: September 22, 2021, 11:48:02 am »




Arktik — riznica ruske nafte i gasa


Razvoj Arktika i Severnog morskog puta, nove tehnologije i novi projekti, izgradnja infrastrukture i novih ledolomaca — samo su neke od tema Međunarodne konferencije o osvajanju resursa nafte i gasa na ruskom Arktiku i kontinentalnom grebenu RAO/CIS Ofšor, koji je danas počeo u Sankt Peterburgu.

Forum se održava svake druge godine, od 1993. godine i za to vreme stekao je status glavne međunarodne platforme za razmatranje ključnih pitanja integrisanog razvoja kontinentalnog grebena, pre svega Severnog ledenog okeana, Dalekog istoka i Severnog morskog puta.

Na plenarnoj sednici, koja je održana u Marijinskom dvorcu, glavna tema su bili arktički resursi na Arktiku i perspektive razvoja tog regiona.

Sankt Peterburg nije izabran slučajno za mesto održavanja ove konferencije — ovaj region je jedan od glavnih koji učestvuje u razvoju arktičkih nalazišta. Tu rade vodeća preduzeća iz te sfere, istraživački centri, konstruktorski biroi i brodogradilišta, a tu se nalaze i velike morske luke.

Vicegubernator Sankt Peterburga Vladimir Knjaginin pročitao je pozdravnu poruku gubernatora tog grada Aleksandra Beglova i istakao je da se Peterburg s pravom smatra jednim od najvećih industrijskih i naučnih centara. Ovde je koncentrisano više od 200 organizacija koje se bave proučavanjem i razvojem Arktika. Više od 40 konstruktorskih biroa i organizacija bavi se razvojem tehnologija i opreme namenjene za razvoj priobalnih nalazišta.

„Naši brodograditelji stvaraju jedinstvene atomske ledolomce, a privodi se kraju i izgradnja samohodne platforme otporne na led — ’Severni pol‘, koja nema pandana u svetu, čime će biti nastavljena redovna arktička istraživanja. Siguran sam da će odluke foruma doprineti jačanju energetske bezbednosti Rusije i implementaciji važnih projekata“, naveo je Knjaginin.

Rektor sanktpeterburškog Rudarskog univerziteta Vladimir Litvinenko istakao je da Arktik ima ogroman potencijal, a da će ti resursi i u narednim decenijama ostati okosnica ruske privrede. Prema njegovim rečima, ne radi se samo o fosilnim gorivima, već i o metalima potrebnim za razvoj zelene energije, poput bakra i nikla. Svetska potražnja za njima će rasti posebno brzim tempom, jer se koriste u proizvodnji vetrogeneratora i električnih vozila.

„Jasno je da Arktik ima ogroman potencijal. Resursi koji leže u njegovim dubinama trebalo bi da koriste budućim generacijama. Da bi se to dogodilo, već sada se moramo pozabaviti rastom baze mineralnih resursa, treba izgraditi infrastrukturu, stvoriti i primeniti tehnologije koje mogu pojednostaviti proizvodnju u teško dostupnim regionima... Naravno, to je moguće samo ako se udeli pažnja nauci i ona se učini efikasnim mehanizmom razvoja“, rekao je Litvinenko.

On je istakao da je „bez nauke, bez napretka, razvoj velike sile nemoguć“.

„U suprotnom ćemo se pretvoriti u kolonijalnu zemlju zavisnu od drugih država“, upozorio je Litvinenko.

Međunarodna konferencija o razvoju ruskog Arktika trajaće do 24. septembra, a u okviru foruma biće održani brojni okrugli stolovi, diskusije i konsultacije uz učešće ruskih i stranih eksperata. Pored toga, održava se i izložba na kojoj su predstavljeni projekti razvoja naftnih i gasnih nalazišta na ruskom Arktiku, kao i oprema i tehnologije. Centralno mesto na izložbi zauzima zajednički štand peterburških preduzeća.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #301 on: September 23, 2021, 09:44:27 am »



Pentagon oformio regionalni centar za Arktik


Pentagon je oformio regionalni centar za Arktik i na njegovom čelu će biti general u penziji Rendi Ki.

„Rendi Ki, general američke vojske u penziji, preuzima dužnost višeg savetnika za pitanje bezbednosti na Arktiku kako bi pomogao osnivanje Centra za ispitivanja arktičke bezbednosti. To je šesti regionalni centar Ministarstva odbrane“, navodi se u saopštenju Pentagona.

Ki će takođe sarađivati sa zemljama-partnerima u cilju osiguravanja stabilnog poretka zasnovanog na pravilima na Arktiku što će biti od koristi i za Ameriku i za arktičke zemlje.

Penzionisani general je prošle godine je došao na čelo Komisije SAD za ispitivanja Arktika, a takođe je bio na čelu Centra za Arktik pri Ministarstvu za unutrašnju bezbednost.
 
Podsetimo, danas pravo na Arktik imaju zemlje koje izlaze na Severni ledeni okean — Rusija, Norveška, Kanada, Danska jer vlada Grenlandom, i SAD — preko Aljaske koju je svojevremeno kupila od Rusije. One su 1920. godine potpisale sporazum o korišćenju Arktika, svoju granicu je odredila Kanada, koja je odmah počela i eksploataciju nafte.

Ostale granice pokušale su da reše Ujedinjene nacije 1982. godine donevši Konvenciju o morskom pravu, koju nisu potpisale SAD. Po Konvenciji, odluka se donosi, između ostalog, i na osnovu sastava zemljišta morskog dna, koji bi trebalo da bude isti kao kopno određene zemlje.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #302 on: September 23, 2021, 05:31:05 pm »



Arktik određuje ekonomsku i političku strategiju Rusije


Moć Rusije će rasti u Sibiru i u Severnom ledenom okeanu i niko nas neće skrenuti sa tog puta, rekao je za Sputnjik Aleksej Kontorovič, svetski priznati stručnjak u oblasti geologije nafte u gasa, citirajući čuvenog ruskog naučnika Mihaila Lomonosova.

Kontorovič, koji je predsednik Naučnog saveta Ruske akademije nauka za geologiju i razvoj nalazišta nafte, gasa i uglja, laureat nagrade „Globalne energija“ i predsednik Programskog odbora istakao je da Rusija, kao nijedna druga država, ima daleko najveće resurse na Arktiku i da je Arktik danas taj koji određuje ekonomsku i geopolitičku strategiju razvoja Rusije.

„Na Arktiku su koncentrisani jedinstveni izvori nafte, gasa i drugih ruda, pri čemu se većina njih nalazi na arktičkom kopnu i grebenu, koji prema savremenom međunarodnom pravu pripada Rusiji. Takve resurse imaju i Kanada i SAD, ali su ruski resursi višestruko veći. Rusija tek počinje da eksploatiše morska nalazišta. Otkrili smo niz nalazišta u Barencovom i Karskom moru, ali sada razvijamo samo jedno – Prirazlomno naftno nalazište u Pečorskom moru“, rekao je Kontorovič.

Čuveni ruski ekspert dodaje da Rusija mnogo radi na arktičkom kopnu, severno od Polarnog kruga, na Jamalu, na Gidanskom poluostrvu, na severu Krasnojarskog kraja i da tamo proizvodnja nafte premašuje desetine miliona tona.

„Ona će rasti i jasno je da u ogromnim količinama ići na svetsko tržište. Na Jamalu su stvorena i sada se na Gidanu stvaraju velika preduzeća za prodaju tečnog prirodnog gasa i na kraju, kako bi se sve ovo isporučilo potrošaču, u toku je intenzivan razvoj Severnog morskog puta“, navodi Kontorovič.

On podseća da Severni morski put povezuje Evropu i Azijsko-Pacifički region i ocenjuje da će od tog transportnog koridora svi imati koristi. Za poslednjih 10 godina obim prevoza tereta preko ovog koridora je značajno povećan – ako se 1986. godišnje prevozilo oko 7,5 miliona tona tereta, prošle godine je prevezeno 33 miliona tona, a planirano je da do 2024. godine ta brojka bude povećana na 80 miliona tona.

„Mislim da su to sasvim realne brojke. Uostalom, sve će i dalje zavisiti od međunarodne politike i od toga šta će se tražiti... Ako se sprovedu odluke Pariskog sporazuma i Evropske Unije o napuštanju tradicionalnih izvora energije, tada će se transport gasa i nafte do evropskog dela smanjiti i Rusija će morati da usmeri te tokove u Azijsko-pacifički region. Sve će zavisiti i od stanja na svetskim tržištima i od političke situacije u svetu“, ocenjuje Kontorovič.

Komentarišući nedavne navode zapadnih medija koji su neočekivano bacili svetlo na pravi razlog postojanja Pariskog sporazuma, tvrdeći da njegov primarni cilj nije ograničavanje globalnog zagrevanja, nego pokušaj da se Rusija natera da odustane od razvoja Arktika, Kontorovič je odgovorio rečima Lomonosova:

„Imali smo velikog ruskog naučnika, sa kojim je započela ruska nauka – Mihaila Lomonosova, koji je još u 18. veku rekao da će moć Rusije rasti u Sibiru i Severnom ledenom okeanu i da niko neće moći da nas skrene sa tog puta. Mi smo zemlja koja ima svoje pozicije, svoje državne temelje, svoju teritoriju. Mi ćemo raditi i graditi na način koji je ekonomski i politički koristan za Rusiju. Nikome ne diktiramo svoj stav i molimo nama niko ne diktira“, rekao je Kontorovič za Sputnjik tokom Međunarodne konferencije o osvajanju resursa nafte i gasa na ruskom Arktiku i kontinentalnom grebenu RAO/CIS Ofšor, koja se ove nedelje održava u Sankt Peterburgu.

Na plenarnoj sesiji „Razvoj ruskog Arktika i njenog kontinentalnog grebena: nauka, tehnologija i proizvodnja – obostrano korisna saradnja“ bilo je reči o eksploataciji morskih nalazišta, bušotina na grebenu i izgradnji objekata na moru i kopnu, čiji je rok eksploatacije, kako se ocenjuje, od 50 do 100 godina.

Razvoj arktičkog grebena odvija se paralelno sa razvojem transportne infrastrukture, a ledolomačka flota je jedna od ključnih karika u osiguravanju geopolitičkih interesa Rusije na Arktiku.

Iako je Rusija lider u izgradnji ledolomaca, ima najveću ledolomačku flotu na svetu i jedina je zemlja koja ima ledolomce na atomski pogon, eksperti smatraju da flotu treba jačati. Takođe, jedan od ciljeva je i stvaranje maršruta u Severnom ledenom okeanu uz korišćenje opreme sa veštačkom inteligencijom, koja će obezbediti važne podatke neophodne za navigaciju i meteorologiju.

Na forumu učestvuju predstavnici naftnih i gasnih kompanija, kao i predstavnici ruskih vlasti i eksperti.

Forum se održava svake druge godine, od 1993. godine i za to vreme stekao je status glavne međunarodne platforme za razmatranje ključnih pitanja integrisanog razvoja kontinentalnog grebena, pre svega Severnog ledenog okeana, Dalekog istoka i Severnog morskog puta.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #303 on: September 24, 2021, 06:44:57 am »



Arktička Venecija - ostrvo od betona i metala otporno na sve izazove prirode


„Arktik je klimatski veoma složen region sa puno izazova i barijera u smislu primenljivih tehnologija, pa je potrebno razviti tehnologije, što bi se reklo, od nule. Tehnologije su još u fazi razvoja, u fazi testiranja, kaže za Sputnjik Ramzi Rezk, generalni direktor kompanije „Egydrill“ i ekspert za naftu i gas.

Sve kompanije koje trenutno rade na Arktiku uglavnom pokušavaju da obave istraživačke radove kako bi sagledali potencijal i rezerve ugljovodonika u ovom regionu. Zasad na dubokom grebenu nema takve proizvodnje tj. postoje određena priobalna područja gde se radi, kao na primer, Jamal“, navodi Rezk.

On podseća i na nalazište Prirazlomnoje, u Barencevom moru na 60 kilometara od obale, što je trenutno jedini projekat u Rusiji za proizvodnju ugljovodonika u ledenom moru. Ovo nalazište je otkriveno 1989. godine i procenjuje se da ima više od 79 miliona tona obnovljivih rezervi nafte.

Prošle godine ovde je proizvedeno 3,27 miliona tona nafte, a ukupno je tokom industrijske eksploatacije nalazišta više od 15 miliona tona isporučeno potrošačima.

Ramzi Rezk, generalni direktor kompanije „Egydrill“ i ekspert za naftu i gas.

Specijalno za razvoj ovog naftnog polja stvorena je stacionarna platforma otporna na led „Prirazlomnaja“, koju su još nazvali „arktička Venecija“. Ovo ostrvo od metala i betona obezbeđuje izvođenje svih tehnoloških operacija: bušenje, proizvodnju, skladištenje nafte, pripremu i otpravku gotovih proizvoda. Platforma je napravljena za rad u ekstremnim prirodnim i klimatskim uslovima, ispunjava najstrože bezbednosne zahteve i može da izdrži maksimalna opterećenja ledom. Sadrži čak 23 objekta, čija se dužina povećava sa razvojem polja i uključivanjem u razvoj područja koja su sve udaljenija od proizvodne platforme, a do kraja ove godine planirana je izgradnja još jedne bušotine, što će omogućiti povećanje stopa proizvodnje.

„’Prirazlomnaja’ se nalazi na platformi otpornoj na led, ali možemo reći da tamo dubina vode nije velika. Naravno, bilo je dosta izazova sa tim projektima, ali oni su ih rešili. Ipak, sa tehnološke tačke gledišta, nova faza u razvoju Arktika, koja je u toku poslednjih nekoliko godina, podrazumeva odlazak na nove, većine dubine vode, što komplikuje, otežava rad, a samim tim zahteva i potpuno nova rešenja i tehnologije“, ocenio je Rezk.

Rezk navodi da je i do sada stvoreno mnogo tehnologija, ali napominje da su potrebne i nove tehnologije za bušenje u arktičkim uslovima, kao i za maksimalno proširivanje „prozora“ bušotina, a takođe i za podvodne komplekse koji će proizvedenu naftu i gas dopremati na obalu.

„Naravno, potrebna je i infrastruktura na kopnu koja to mora primiti, obraditi i dalje transportovati za eksploataciju. Sve su to, naravno, veliki izazovi, a čitava infrastruktura još nije spremna“, smatra Rezk.

Ramzi Rezk, generalni direktor kompanije „Egydrill“ i ekspert za naftu i gas.

Rezk je naznačio „Gaspromnjeft“ i „Rosnjeft“ kao glavne igrače na Arktiku i gigante koji su poodmakli u tom pravcu.

„’Gazpromnjeft’ već radi na nalazištu Prirazlomnaja, ali će nastaviti razvoj u zavisnosti od dostupnosti infrastrukture, onoga što se sada stvara u nekim regionima, poput Murmanska i drugih, kao i sa jačanjem ledolomačke flote. Odnosno, ima još mnogo pitanja koja treba rešiti kako bi se otvorila i u potpunosti uspostavila ova proizvodnja“, ocenio je Rezk.

Rezk je napomenuo da je arktički greben na udaru američkih sankcija, ali da za izvoznike energenata nema barijera.

Rezk je učesnik Međunarodne konferencije o razvoju ruskog Arktika, koja se ove nedelje održava u Sankt Peterburgu, a kao ekspert nastupio je i na okruglom stolu na temu: „Međunarodna saradnja i problemi razvoja arktičkog i dalekoistočnog grebena: unapređenje regulatornog i pravnog okvira“.

U okviru foruma održavaju se okrugli stolovi, diskusije i konsultacije uz učešće ruskih i stranih eksperata iz oblasti energetike, a takođe i predstavnici ruskih vlasti i kompanija. Pored toga, održava se i izložba na kojoj su predstavljeni projekti razvoja naftnih i gasnih nalazišta na ruskom Arktiku, kao i oprema i tehnologije. Centralno mesto na izložbi zauzima zajednički štand peterburških preduzeća.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #304 on: September 25, 2021, 01:43:59 pm »



Mladi ruski piloti se čeliče na Arktiku:
Pilotiranje u ekstremnim vremenskim uslovima



Posada lovaca MiG-29K ruske Severne flote održala je vežbe u ekstremnim uslovima na Arktiku, prenosi televizija „Zvezda“.

Na nebo iznad Koljskog poluostrva i Barencovog mora podigli su se lovci MiG-29K. Mladi piloti zasebnog brodskog vazduhoplovnog puka Severne flote obučavaju se u najtežim vremenskim uslovima.

Manevri su izvođeni pri niskoj oblačnosti, praćeni jakim naletima vetra. Pod nadzorom iskusnih instruktora bivši kadeti su razvijali veštine individualnog pilotiranja i koordinaciju u sastavu grupe. Kako bi realizovali sve zadatke, piloti su poletali 16 puta.

Vojne vežbe ove vrste omogućavaju pilotima da postanu deo posade koja upravlja borbenim letelicama i u najsurovijim vremenskim uslovima.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #305 on: October 03, 2021, 06:54:58 am »



Dobili smo Hladni rat, ali gubimo Ledeni: Amerika priznaje poraz


Sjedinjene Američke Države primetno zaostaju za Rusijom kada je reč o osvajanju resursa na Arktiku, rekao je bivši službenik Ministarstva finansija SAD Tomas Dans za list „Hil“.

Prema njegovim rečima, investicije ruske vlade i energetskih kompanija u razvoja arktičkog regiona „munjevito rastu“ što Moskvi može doneti ogroman profit u narednim godinama.

„Za podršku tih operacija Rusija raspolaže flotom od preko 50 konvencionalnih i nuklearnih ledolomaca, dok Sjedinjene Američke Države imaju svega dva. Nakon što smo pobedili u Hladnom ratu, sada gubimo u ledenom“, ocenio je Dans, koji je i bivši član Komisije za proučavanje severnog regiona

Dans se požalio na to što Bela kuća nedovoljno finansira razvoj arktičke infrastrukture, a takođe je istakao nadmoć ruske flote koja je nekoliko puta ispred američke po broju nuklearnih ledolomaca.

Ranije je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio da je Arktik teritorija mira, stabilnosti i konstruktivne saradnje. On je istakao da procvat regiona može obezbediti samo saradnja država.

Rusija je 2020. godine objavila da planira da potroši 300 milijardi dolara na arktičku infrastrukturu.

Podsetimo, danas pravo na Arktik imaju zemlje koje izlaze na Severni ledeni okean — Rusija, Norveška, Kanada, Danska jer vlada Grenlandom, i SAD — preko Aljaske koju je svojevremeno kupila od Rusije. One su 1920. godine potpisale sporazum o korišćenju Arktika, svoju granicu je odredila Kanada, koja je odmah počela i eksploataciju nafte.

Ostale granice pokušale su da reše Ujedinjene nacije 1982. godine donevši Konvenciju o morskom pravu, koju nisu potpisale SAD. Po Konvenciji, odluka se donosi, između ostalog, i na osnovu sastava zemljišta morskog dna, koji bi trebalo da bude isti kao kopno određene zemlje.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #306 on: October 07, 2021, 06:53:32 am »



Rusija će lansirati četiri satelita za praćenje klime i leda na Arktiku


Rusija planira da do 2025. godine lansira tri satelita koja će kontrolisati led i jedan koji će pratiti klimu na Arktiku, saopštio je vicepremijer Rusije Jurij Trutnjev.

„U okviru kosmičkih programa Rusija će do 2025. godine lansirati tri radarska satelita koja će pratiti stanje leda, jedan satelit za monitoring klime i četiri kosmička aparata koji će korisnicima u Arktičkoj zoni omogućiti satelitsku vezu i internet“, rekao je Trutnjev na sednici Saveta Federacije.

Kako se navodi u prezentaciji vicepremijera satelit za praćenje klime „Arktika-M“ će biti lansiran u orbitu 2023. godine. Za ovaj projekat je izdvojeno nešto više od 82 miliona dolara.

Pored toga, plan je da se u srednju orbitu tokom 2022-2023. godine lansiraju dva satelita „Kondor-FKA“ i jedan satelit „Obzor-R“ tokom 2022. godine za potrebe otkrivanja leda.

Četiri satelita „Ekspres-RV“ koji će služiti za komunikaciju i internet će biti lansirani u orbitu 2024. godine.

U prezentaciji se navodi da ukupan obim investicija iznosi 662 miliona dolara, doneta je odluka o izdvajanju 455 miliona dolara, potrebno je da se još obezbedi još 207 miliona dolara.

Trutnjev je dodao da je jedan satelit za praćenje klime već izašao u orbitu.

Podsetimo, prvi satelit „Arktika-M“ je lansiran u februaru 2021. godine. Satelit sa procenjenim rokom trajanja od sedam godina napravilo je Naučno-proizvodno udruženje „Lavočkin“.

Predviđen je za rad u visokoeliptičnoj orbiti, što će mu omogućiti da rešava zadatke operativne meteorologije, hidrologije, agrometeorologije, praćenja klime i životne sredine u arktičkom regionu.

Osim toga, na satelitu „Arktika-M“ ugrađeni su heliogeofizički instrumenti (GGAK-VE) za nadgledanje i predviđanje aktivnosti Sunca i zračenja u prostoru oko Zemlje, kao i aparatura za prenošenje meteoroloških informacija i signala od havarijskih primopredajnika međunarodnog svemirskog sistema za potragu i spasavanje KOSPAS-SARSAT.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #307 on: October 07, 2021, 12:40:15 pm »



Napad pre iskrcavanja: Ruski vojni eksperti predložili novi metod borbe protiv američkog desanta


Ruski vojni stručnjaci predložili su novi metod borbe protiv potencijalnog desanta američke vojske sa mora – reč je o zajedničkom delovanju avijacije i roja malih jurišnih dronova.

Kako se navodi u članku koji je objavljen u u listu „Vazdušno-kosmičke snage. Teorija i praksa“, Rusija ima dugu morsku granicu, razvija Severni morski put, polažu se pretenzije na njenu teritoriju na Dalekom istoku i u drugim regionima, u toku je takmičenje u osvajanju resursa na Arktiku. Naučnici ističu da je stoga aktuelno pitanje efikasnih načina borbe protiv mogućeg desanta sa mora.

„Danas je mogući protivnik značajno povećao svoje borbene mogućnosti za izvođenje desanta sa mora tako što je uvrstio u naoružanje nove univerzalne desantne brodove i lebdelice za desant i iskrcavanje“, navode eksperti, dodajući da američke snage imaju i neka druga amfibijska vozila.

Oni predlažu da se snage mogućeg protivnika pre iskrcavanja napadnu malim bespilotnim letelicama.

„Nakon što dobiju oznake ciljeva, bespilotne letelice lete u određeno područje i uz pomoć protivpešadijskih mina i municije malog kalibra napadaju vojsku, helikoptere (avione) koji se nalaze na palubama, ometaju normalan rad borbenih jedinica, oštećuju radarske antene protivnika“, navode naučnici.

Istovremeno, dronovi bacaju na desantne brodove protivnika male radio-stanice koje emituju radio-signale i tako obeležavaju mete za helikoptere i avione.

Autori članka ističu da će takva aktivna dejstva omogućiti da se na obali rasporedi naoružanje Kopnenih snaga i na kraju osujete planovi protivnika.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #308 on: October 10, 2021, 07:18:26 am »



Quote
Autonomous underwater robot first applied in China's Arctic expedition

The autonomous underwater robot, "Exploration 4500", developed by China on its own, successfully completed the scientific expedition in the Arctic high-latitude sea ice covered areas, providing a new detection method for the environmental research in the Arctic.

The underwater robot, developed by Shenyang Institute of Automation under the Chinese Academy of Sciences, obtained high-resolution near-bottom multi-beam, hydrological and magnetic data during the country's 12th Arctic scientific expedition.

It is the first time for China to use the autonomous underwater robot to carry out near seabed research in high-latitude areas of the Arctic.

The successful application is important in providing support for the country's deep participation in the Arctic environmental protection.

It also provides important data for the country to continuously deepen the exploration of the material energy exchange and geological processes in the multi-circle layers of the mid-oceanic ridges in the Arctic.

Polar scientific research has always been an important direction for the development of underwater robots. In recent years, the Shenyang Institute of Automation has been committed to promoting the pedigree development of underwater robots.

Up to the present, China has applied six underwater robots of four types to eight polar scientific expeditions.




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #309 on: October 13, 2021, 07:30:49 pm »

Traže za zabranu eksploatacije nafte i gasa na Arktiku
Novosti online 13. 10. 2021.

EVROPSKA unija će zahtevati zabranu eksploatacije novih nalazišta nafte, uglja i gasa na Arktiku kako bi zaštitila to područje koje je ozbiljno ugroženo klimatskim promenama, sudeći prema danas objavljenom predlogu nove strategije EU o Arktiku.

- EU se zalaže za to da nafta, ugalj i gas ostanu u zemlji, uključujući i u arktičkim regionima, navodi se u predlogu Evropske komisije, u kojem se takođe priznaje i da sam blok i dalje uvozi naftu i gas koji se vadi u tom regionu - prenosi Rojters.

- U tom cilju, Komisija će sarađivati sa partnerima u skladu sa multilateralnom zakonskom obavezom kako ne bi dozvolila dalju eksploataciju rezervi ugljovodonika na Arktiku ili susednim regijama, niti kupovinu takvih ugljovodonika ako bi se oni proizvodili - dodaje se u predlogu, preneo je Tanjug.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #310 on: October 13, 2021, 09:10:47 pm »



Ово неће да може! ЕУ вапи за енергијом, а гас на Арктику могу вадити Норвежани, Данци... Русе баш нешто засврбело шта мисли ЕУ!
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #311 on: October 14, 2021, 07:56:30 am »



Evo šta rusi kažu na to ...


Quote
Русија се клади на нафту

Док Британци панично купују са тезги  све животне намирнице, а у Европској унији и Кини због несташице електирчне енергије престају да раде велика предузећа, у Русији мирно и у строгој корелацији са планом почиње реализација највећег пројекта нафтне инцустрије у свету — Исток Оила.






Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #312 on: October 14, 2021, 09:37:50 am »



Quote
B-2 bombers just came to Iceland: Will the Arctic see a new cold war?

This short talks about recent B-2 deployment to Iceland, first of its kind for the B-2 fleet. Is the cold war heating up?



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #313 on: October 15, 2021, 07:12:23 am »



Putin: Uloga Severnog morskog puta sve veća, Rusija će višestruko povećati prevoz robe


Predsednik Rusije Vladimir Putin pozvao je strane partnere da aktivno koriste mogućnosti Severnog morskog puta kako bi povećali trgovinu sa Evropom.

„Pozivamo sve zainteresovane partnere, uključujući i naše kineske prijatelje, da aktivno koriste mogućnosti Severnog morskog puta za povećanje trgovinskih operacija sa Evropom“, rekao je Putin na drugoj globalnoj konferenciji UN o održivom saobraćaju.

Ruski lider je primetio da Rusija ulaže mnogo napora u razvoj te rute.

„Nameravamo da višestruko povećamo prevoz robe Severnim morskim putem duž cele rute u dužini od 10,5 hiljada kilometara, da gradimo infrastrukturne objekte, između ostalog i one koji obezbeđuju pouzdanu komunikaciju i navigaciju, da poboljšavamo lučke objekte“, rekao je Putin.
 
Takođe je istakao da Rusija „uspešno obavlja prevoz jedinstvenom maršrutom – Severnim morskim putem“.

„Njegova uloga stalno raste u kontekstu tekućih klimatskih promena, brzog industrijskog razvoja u Azijsko-pacifičkom regionu i potrebom za osiguravanjem najkraćih, ekonomski najpovoljnijih ruta za isporuku tereta sa Istoka na Zapad i obrnuto“, ocenio je predsednik.

Severni morski put je glavni morski put u ruskom Arktiku. On prolazi duž severne obale Rusije preko mora Severnog ledenog okeana (Barencovog, Karskog i Laptevskog mora, Istočno-Sibirskog, Čukotskog i Beringovog mora).

Severni morski put spaja evropske i dalekoistočne luke Rusije, kao i ušća sibirskih reka u jedinstveni transportni sistem. Dužina mu je 5,6 hiljada kilometara od moreuza Karska vrata do zaliva Providenije.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #314 on: October 16, 2021, 07:13:37 am »



Quote
Russia surprised by EU proposal to ban arctic drilling

“Why [ban drilling at] the Arctic and not the equator?” Russia’s Deputy Prime Minister Alexander Novak tells CNBC’s Hadley Gamble that the EU proposal to ban drilling in the Arctic is political.




Logged
Pages:  1 ... 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 [21] 22 23 24 25 26   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.