PALUBA
March 29, 2024, 01:26:25 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 [25] 26   Go Down
  Print  
Author Topic: Bitka za Arktik  (Read 93553 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 464



« Reply #360 on: May 27, 2022, 06:46:51 pm »

Rusija raspoređuje poligon za testiranje bespilotnih vozila na Arktiku

O tome da Rusija razvija i aktivno primenjuje autonomne sisteme već je više puta rečeno. Na našim poljima rade bespilotni kombajni, u kamenolomima rade autonomni damperi. Naravno, dronovi se sve više koriste u našoj vojsci.

Međutim, ako govorimo o rudarskoj industriji, automatizacija rudarstva igra izuzetno važnu ulogu. Na kraju krajeva, to vam omogućava da značajno smanjite troškove i učinite proizvode konkurentnim.

Treba napomenuti da nismo prvi u ovom pravcu. U Čileu su bespilotni damperi počeli da se koriste 2008. godine, što je omogućilo rudarskoj industriji da značajno poveća svoj udeo u BDP-u zemlje. Australija i Kina takođe imaju aktivne rudarske projekte bez posade.

Istovremeno, uprkos zaostajanju za navedenim zemljama po broju dronova, imamo jedinstvenu priliku da napravimo pravi iskorak u ovoj industriji. Stvar je u tome da kompanije Rosatom i Cifra Robotics nameravaju da na Arktiku, na mestu novog nalazišta olovno-cink rude Pavlovsko, rasporede poligon za testiranje bespilotne rudarske opreme.

Ovaj projekat će omogućiti našoj zemlji da stvori autonomnu opremu koja može da izdrži najteže klimatske uslove. Australija i Kina nemaju takvu mogućnost.

Istovremeno, ne treba zaboraviti da je Arktik pravo skladište minerala, čije je vađenje u surovom regionu veoma skupo. Zbog toga će vam dobro doći ruska bespilotna tehnika „otporna na mraz“.

Međutim, ako eksperiment bude uspešan, onda će razvoj domaćih kompanija moći da se dokaže ne samo na Arktiku. U budućnosti će testiranje novih bespilotnih tehnologija u teškim uslovima omogućiti njihovo korišćenje u istraživanju Meseca.

Izvor



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #361 on: June 09, 2022, 10:49:35 am »




Antonov: Odluke Arktičkog saveta bez Rusije su nelegitimne


Rusija je zabrinuta zbog planova da se obnovi rad Arktičkog saveta bez njenog učešća i upozorava da će odluke donete u takvom formatu biti neligitimne, izjavio je ruski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Anatolij Antonov.

Rad savet je obustavljen 3. marta zbog događaja u Ukrajini. Kanada, Danska, Finska, Island, Norveška, Švedska i SAD juče su objavile da nameravaju da obnove rad saveta u ograničenom režimu – u okviru projekata koji ne predviđaju učešće Rusije.

„Ovakav korak ne može a da ne izazove zabrinutost ne samo Rusije kao aktuelnog predsedavajućeg saveta, nego i cele međunarodne zajednice, zainteresovane za dalji održivi razvoj tog regiona. Konstatujemo da ovaj jedinstveni format međudržavne saradnje nastavlja sa politizacijom“,istakao je Antonov.

Diplomata je naglasio da su odluke u okviru Arktičkog saveta, a bez učešća Rusije nelegitimne i krše princip konsenzusa, propisan njegovim osnivačkim dokumentima.

Ranije je ambasador za posebne naloge Ministarstva spoljnih poslova Rusije, predsednik Komiteta visokih zvaničnika Arktičkog saveta Nikolaj Korčunov upozorio da će pauza u radu Arktičkog saveta dovesti do porasta bezbednosnih rizika u regionu. Prema njegovim rečima, „brzo obnavljanje rada Arktičkog saveta u punom formatu, nesumnjivo, odgovara interesima ne samo arktičkih država, već i međunarodne zajednice uopšte“.

Arktički savet je osnovan 1996. godine na inicijativu Kanade u cilju saradnje u oblasti očuvanja životne sredine i obezbeđenja održivog razvoja polarnih regiona. U njegov sastav, pored Kanade, ulazi još sedam arktičkih država: Rusija, SAD, Danska, Island, Norveška, Finska i Švedska.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #362 on: June 12, 2022, 10:36:37 am »



Besmislena odluka: Arktički savet bi da donosi odluke bez najveće države članice


Odluka zapadnih zemalja o obnavljanju rada Arktičkog saveta bez učešća Rusije kao najveće članice je besmislena. Kako ocenjuju za Sputnjik ruski eksperti, Arktik se bez delovanja ruske države neće razvijati, a ova organizacija u budućnosti može donositi pogubne odluke, uključujući mogućnost uvlačenja regiona u trku u naoružanju.

Danska, Island, Kanada, Norveška, Sjedinjene Države, uključujući Švedsku i Finsku, odlučile da nastave sa radom Arktičkog saveta, ali bez Rusije.

„Nameravamo da nastavimo naše aktivnosti u Arktičkom savetu, ali u ograničenom formatu, na projektima koji ne uključuju učešće ruske države“, navodi se u saopštenju te organizacije.


Arktički savet bez Rusije besmislen

Kako kaže za Sputnjik rukovodilac Centra za arktička istraživanja Valerij Žuravelj, te zemlje su donele pogrešnu odluku jer bez učešća ruske države biće ograničen domet aktivnost članica organizacije u oblasti zaštite životne sredine, brodarstva, kao i obezbeđivanja života domorodačkih naroda.

Prema rečima Žuravelja, Arktički savet je trenutno organizacija pod uticajem NATO.

„Sve njegove članice su u Alijansi ili nameravaju da postanu. Stoga će, naravno, u svojim aktivnostima, u velikoj meri izražavati interese severnoatlantskog bloka. Bez učešća Rusije, između ostalog, region mogu da uvuku u vojnu trku u naoružanju. Ne mogu ni da zamislim kakve poteze ove zemlje mogu preduzeti na Arktiku bez ruske države. Ovo je naša oblast i teritorija“, komentariše stručnjak.


Zapad želi smanjenje ruskog uticaja na Arktiku

Mihail Beljajev, ekspert Ruskog instituta za strateška istraživanja, kaže da je ovaj potez zapadnih zemalja pokušaj da ujedine napore protiv Rusije, kao i da smanje njen uticaj na Arktiku.

„Po mogućnosti, žele da suzbiju razvoj i jačanje političke i ekonomske snage Rusije. Oni znaju koliki značaj Arktik ima za budućnost razvijanja kako međunarodnih, tako i ekonomskih odnosa naše zemlje“, objašnjava ekspert.

Istovremeno, prema rečima Beljajeva, kolektivni Zapad je svestan da Rusija, oslanjajući se na Arktik, može povećati svoj ekonomski potencijal. „Činjenica je da su tamo već istražene kolosalne rezerve nafte i uglja. Sve se ovo nalazi u ruskom arktičkom sektoru. Trećina Arktika, ako ne i više, nalazi se pod kontrolom ruske države“, podseća ekspert.


Važan strateški i vojni značaj Arktika

Arktik, kako kaže Beljajev, ima veoma važan strateški i vojni značaj za Rusiju.

„Potpuno je besmisleno razmatrati njegovu sudbinu bez učešća ruske države. U ovom regionu, Rusija vojno jača severne granice i udeljuje veliku pažnju Severnoj floti“, ističe on.
Prema rečima ruskog ambasadora u SAD Anatolija Antonova, Rusija je zabrinuta zbog planova da se obnovi rad Arktičkog saveta bez njenog učešća.

„Ovakav korak neminovno izaziva zabrinutost ne samo ruske države kao aktuelnog predsedavajućeg Saveta, nego i cele međunarodne zajednice, zainteresovane za dalji održivi razvoj tog regiona. Konstatujemo da ovaj jedinstveni format međudržavne saradnje nastavlja sa politizacijom“, istakao je Antonov.

Diplomata je naglasio da su odluke u okviru Arktičkog saveta bez učešća Ruske Federacije nelegitimne i krše princip konsenzusa, propisan njegovim osnivačkim dokumentima.
Podsetimo, rad Arktičkog saveta je obustavljen 3. marta zbog ruske specijalne operacije u Ukrajini.

Ranije je ambasador za posebne naloge Ministarstva spoljnih poslova Rusije, predsednik Komiteta visokih zvaničnika Arktičkog saveta Nikolaj Korčunov upozorio da će pauza u radu Arktičkog saveta dovesti do porasta bezbednosnih rizika u regionu. Prema njegovim rečima, „brzo obnavljanje rada Arktičkog saveta u punom formatu bez sumnje odgovara interesima ne samo arktičkih država, već i međunarodne zajednice uopšte“.

Organizacija je osnovana 1996. godine na inicijativu Kanade u cilju saradnje u oblasti očuvanja životne sredine i obezbeđenja održivog razvoja polarnih regiona. U njen sastav, pored Kanade, ulazi još sedam arktičkih država: Rusija, SAD, Danska, Island, Norveška, Finska i Švedska.

izvorl
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #363 on: July 03, 2022, 06:56:08 am »




Zašto Norveška blokira dopremanje hrane za Ruse na dalekom severu


Norveška nije dozvolila tranzit ruske robe za ruske rudare na ostrvu Svalbardu u Severnom ledenom okeanu, čime se grubo krše ljudska prava i principi humanosti, ocenjuju ruski eksperti. Osim toga, ova situacija ponovo pokreće pitanje militarizacije Arktika od strane NATO.

Svalbard ili Špicberška ostrva nalaze se na pola puta između Norveške i Severnog pola. Ovaj arhipelag pripada Norveškoj, ali prema posebnom statusu tog regiona Rusija ima pravo da ravnopravno eksploatiše prirodne resurse.

Rusi žive i rade u naselju Barencburg i još dva naselja - Piramiden i Grumant. Donedavno je preko teritorije Norveške išao jedan od puteva za dostavu neophodne robe, ali su norveške vlasti, pozivajući se na sankcije EU, zabranile tranzit ruskih roba do Svalbarda.


Norveška sprečava dopremanje hrane za Ruse

Donošenjem takve odluke Norveška, koja nije članica EU, nastoji da ruske rudare ostavi bez hrane i osnovnih potrepština, čime krši osnovna ljuska prava, kaže Svetlana Žurova, prvi zamenik predsednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove.

„Neverovatno zvuči, ali oni su blokirali hiljadu ljudi i ostavili ih bez hrane i lekova... Očigledno je da su svi međunarodni sporazumi koji su postignuti 1920. godine, a kojima se Sovjetski Savez pridružio 1935. godine, odjednom bačeni u vetar“, kaže Žurova, aludirajući na Svalbardski sporazum, takođe poznat i kao Pariski sporazum koji reguliše pravni status tog arhipelaga.

Taj sporazum daje Norveškoj suverenitet nad Svalbardom, ali sa nekim izuzecima, što ga čini jedinstvenim međunarodnim sporazumom u svetu. Po odredbama ovog ugovora, državljani zemalja potpisnica imaju pravo na ravnopravan pristup eksploataciji minerala i drugih prirodnih resursa, kao i eksploataciji teritorijalnih voda. Jedna od posledica ovog ugovora je postojanje ruskog naselja Barencburg na Svalbardu.

Svalbardski ugovor su potpisale Norveška, SAD, Danska, Francuska, Italija, Japan, Holandija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska, a stupio je na snagu 1925. godine i ostao pravno obavezujući za više od 40 zemalja. Norveški Storting je rezolucijom od 15. februara 1947. priznao da je SSSR (danas Rusija kao pravni naslednik SSSR-a) država koja uz Norvešku ima posebne ekonomske interese na Svalbardu.

Ruski eksperti navode da faktički samo Rusija i Norveška sprovode privredne aktivnosti u tom regionu, gde se ruski rudari bave eksploatacijom uglja.


Upitan suverenitet Norveške nad Svalbardom

U svakom slučaju, stručnjaci ističu da je poslednji postupak Norveške u suprotnosti sa međunarodnim obavezama Osla preuzetim pomenutim sporazumom.

Konkretno, ovim Oslo grubo i direktno krši član 3 Pariskog ugovora iz 1920. koji proklamuje princip slobodnog prevoza robe, kretanja građana i brodova zemalja-učesnica.

Zbog norveške blokade Rusima se ne može dostaviti hrana, lekovi, medicinska oprema, građevinski materijal, delovi za vozila i brodsku baržu koja isporučuje dizel gorivo, kao i sve ono što je potrebno za pripremu grejne sezone. Prema ekspertima, nametnutim ograničenjima Oslo pokušava da demonstrira svoju bliskost NATO-u i želi da stvori nepodnošljive uslove za život Rusa na Svalbardu.

Stručnjaci smatraju da Rusija kao odgovor na te akcije može pokrenuti pitanje legitimnosti suvereniteta Norveške nad arhipelagom.

Pitanje normalnog snabdevanja Rusa već je pokrenuto pred guvernerom Svalbarda i norveškim Ministarstvom spoljnih poslova. Moskva poziva da se te isporuke izuzmu iz aktuelnih sankcija, pozivajući se na humanitarne razloge. Međutim, norveško Ministarstvo spoljnih poslova odbilo je zahtev ruske kompanije „Arktikugalj“ da dozvoli transport robe do Barencburga, gde se nalazi rusko naselje.

Trenutno situacija za Ruse nije kritična, ali se strahuje da zbog postupaka norveških vlasti neće uspeti da se pripreme za oštru i surovu zimsku sezonu i nastave sa privrednim aktivnostima.

Generalni konzul Rusije na Svalbardu Sergej Guščin smatra da je jedina mogućnost snabdevanja u sadašnjim uslovima dostava robe direktno ruskim brodovima iz Murmanska i Arhangelska u luku Barencburg. Međutim, prema njegovim rečima, to su prilično skupi i neefikasni načini snabdevanja.

Ovde su pogažena ljudska prava na dobijanje stvari neophodnih za život, ističe Žurova. Ona ističe da je ovo pitanje za mnoge međunarodne organizacije, ali da te organizacije ignorišu aktuelna dešavanja. Istovremeno, Žurova podseća da je Rusija isključena iz Saveta za ljudska prava UN i istupila je iz Saveta Evrope, čime je prinuđena da odustane od primene Evropske konvencije o ljudskim pravima.

„Takođe, Crveni krst ne reaguje ni na zarobljenike, ni na bombardovanja, niti generalno na sve ono što se dešava u Ukrajini. Ignorišu to što se ne prave humanitarni koridori, šta se bombarduju stambena naselja i još mnogo toga. Nisu obraćali pažnju ni na ono što se dešava u Donbasu, pa kako bi onda reagovali na nekakvu malu teritoriju, koja je opšte dobo i na situaciju ruskog naroda koji je tamo...“, kaže Žurova.


NATO militarizuje Arktik

Žurova je podsetila da je nedavno sličan slučaj zabeležen i sa Kalinjingradom, ruskom eksklavom u Evropi, koja se nalazi između Poljske i Litvanije, duž baltičke obale. Prema međunarodnom pravu kao teritorija koja pripada Rusiji, ali je geografski odvojena od nje trebalo bi da ima potpuni pristup i iz kopnenog dela Rusije. Međutim, Litvanija je nedavno blokirala železnički tranzit neke ruske robe u Kalinjingradsku oblast, uz obrazloženje da je u pitanju roba koja je pod sankcijama od strane Brisela zbog događaja u Ukrajini, dok Moskva tvrdi da su tranzitna ograničenja kršenje ranijih sporazuma sa EU o slobodnom prolazu robe do Kalinjingrada.

„U tom slučaju smo imali opcije da brodom isporučimo robu koja je potrebna Kalinjingradskoj oblasti, ali se istovremeno nameće pitanje – zašto se sve ovo dešava?! Da bi se ponovo pregovaralo, selo za pregovarački sto?! Pa, dogovori su sklopljeni odavno, a sa humanitarne tačke gledišta, braniti nešto, blokirati deo zemlje je apsolutno nehumano. Ne želim da to poredim sa opsadom Lenjingrada, ali me podseća na neke događaje iz tog vremena. I onda kažu: ‘Napravljen je obruč, zašto se niste predali, bilo bi manje žrtava?! Povremeno i dalje pitaju, analizirajući istoriju Drugog svetskog rata i blokadu Lenjingrada: ‘Zašto ste se opirali? Da ste predali grad bilo bi manje žrtava’. To pitanje nas vraća u taj period, ali onda i mi možemo da kažemo: ‘Ponašate se kao Hitler’ i onda nam pričate o tome da se fašizam ne sme vratiti, da je fašizam samo u Ukrajini“, zaključuje Žurova.

Ovo nije prvi put da Zapad i konkretno Norveška ignorišu odredbe potpisanih dokumenata i da norveške vlasti preduzimaju niz diskriminacionih mera protiv Rusa na Svalbardu. Između ostalog, 1977. Oslo je jednostrano uspostavio „zonu od 200 milja za zaštitu riba“ oko Svalbarda, što sada omogućava Norveškoj da stvara prepreke stranim državama za ribolov.

Eksperti smatraju da su zapadne sankcije poslužile Oslu kao izgovor da pojača pritisak na ruska naselja na Svalbardu i uvereni su da je strateški cilj te zemlje da minimizira prisustvo Rusije na arhipelagu, da je potisne sa te teritorije na kojoj legalno obavlja privredne aktivnosti.

Stručnjaci navode da se čak i tokom Hladnog rata, kao članica NATO-a, Norveška ponašala mnogo uzdržanije u odnosu na SSSR. Sovjetsko prisustvo na Svalbardu je u velikoj meri bilo rezultat političkog kompromisa, dok se danas stiče utisak da se norveške vlsti služe NATO metodama.

Teritorija Svaldbarda i priobalne vode su demilitarizovana zona. Međutim, NATO pokazuje interesovanje za Arktik i toj zoni preti militarizacija, jer je bogata ugljovodonicima i drugim prirodnim resursima.

Pojedini ruski eksperti sumnjaju da je u aktuelnoj situaciji Oslo spreman na kompromis sa Moskvom i smatraju da se pitanja Svalbarda rešavaju u Vašingtonu. Norveška otvoreno pokazuje svoj interes za aktivnu saradnju sa NATO, uključujući i Arktik, a njena politika je rezultat opšteg pogoršanja odnosa Rusije i Zapada, dodaju politikolozi. Takođe, istovremeno ističu da se postupci Osla ne mogu opravdati, jer se krše međunarodno pravo i humanitarna prava ruskog stanovništva.

Prema mišljenju stručnjaka, Rusija može da reši problem snabdevanja uspostavljanjem komunikacije između Barencburga i sopstvenih luka na Arktiku, a osim toga, Moskva ima puno pravo da na međunarodnom nivou pokrene pitanje da li se onda Pariski ugovor smatra nevažećim i koliko je legitiman suverenitet Norveške nad arhipelagom. Ipak, ono što je izvesno jeste da Rusija neće ostaviti svoje građane na cedilu, ma gde oni bili.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #364 on: July 04, 2022, 02:02:43 pm »




Veliko otkriće za Rusiju na Arktiku


Ruska energetska kompanija Rosnjeft saopštila je da je otkrila ogromno nalazište nafte u Pečorskom moru koje sadrži oko 82 miliona tona nafte.

Polje je otkriveno zahvaljujući kampanji bušenja u Medinsko-Varandejskoj oblasti, prenosi RT.

"Tokom testiranja dobijen je slobodan protok nafte sa maksimalnim protokom od 220 kubnih metara dnevno", navodi se u saopštenju kompanije u sredu, uz napomenu da je "nafta lagana, sa niskim sadržajem sumpora, niskog viskoziteta".

Rosnjeft je napomenuo da su istražni radovi u vodama Pečorskog mora dokazali "značajan naftni potencijal Timan-Pečorske provincije i postali osnova za nastavak proučavanja i razvoja regiona".

Kompanija navodno kontroliše ukupno 28 ofšor licenci na Arktiku, od kojih osam u Pečorskom moru.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #365 on: July 06, 2022, 08:15:23 am »




Rusija razmatra suspenziju sporazuma sa Norveškom


Predsednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin naložio je u utorak parlamentarnom odboru za međunarodne poslove da razmotri suspenziju sporazuma između Ruske Federacije i Norveške o razgraničenju pomorskih prostora i saradnji u Barencovom moru, prenosi „Evropska istina“ pozivajući se na NRK.

Pitanje je na sastanku Državne dume Ruske Federacije u utorak pokrenuo poslanik Komunističke partije Mihail Matvejev, koji je izjavio da je „Norveška dobila 175.000 kvadratnih kilometara Barencovog mora kroz sporazum o demarkaciji“.

„Sada Norveška sprečava snabdevanje hranom našim stanovnicima na Svalbardu“, dodao je on, nakon čega je Volodin naložio šefu komiteta za međunarodne poslove Leonidu Sluckom „da ispita ovo pitanje“.

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Norveške Ane Havardsdater prokomentarisala je za NRK da sporazum o demarkaciji ne sadrži odredbu o njegovom raskidu.

„Postoji uobičajena praksa da se takvi sporazumi o razgraničenju primenjuju na neodređeno vreme. Pretpostavljamo da će se Rusija pridržavati ovog principa“, napomenula je ona i dodala da Ruska Federacija i Norveška imaju zajednički interes da se sporazum očuva.

Pregovori o razgraničenju epikontinentalnog pojasa Barencovog mora između Norveške i Ruske Federacije traju od 1970. godine. Norveška je bila za povlačenje linije razgraničenja kroz centar, dok je SSSR bio za to da se linija povuče direktno prema Severnom polu. Razlika u teritoriji je 176.000 kvadratnih kilometara.

Konačno, 2010. godine stranke su potpisale sporazum u kome je granica povučena po principu kompromisa između „norveškog“ i „sovjetskog“ predloga.

Podsetimo, norveške vlasti prošle nedelje nisu izdale dozvolu ruskoj rudarskoj kompaniji „Arktik koal” da na osnovu sankcija transportuje robu na Svalbard preko kopnenog dela zemlje. Kao rezultat toga, ruski hakeri su pokrenuli sajber napade na Norvešku, a rusko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je norveškog ambasadora.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #366 on: July 06, 2022, 04:22:03 pm »



Norveška pustila prevoz robe do ruskih naselja na Svalbardu


Norveška je dozvolila dopremanje robe za ruska naselja na arhipelagu Svalbard preko svoje teritorije, objavio je danas TV kanal NRK, citirajući Ministarstvo spoljnih poslova iz Osla.

"Ministarstvo spoljnih poslova Norveške obaveštava da kontejnere sa robom prevoze norveški kamioni, od graničnog prelaza sa Rusijom, Storskog, do grada Tromsa, i onda morskim putem do Svalbarda. Roba je, u međuvremenu, ukrcana na brod i na putu je ka arhipelagu", naveo je TV kanal, prenosi TASS.

Ova odluka je rezultat "dijaloga sa ruskom stranom", navela je portparolka ministarstva spoljnih poslova Ane Lunde.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #367 on: July 13, 2022, 07:11:17 am »




U Barencovom moru počele vežbe Severne flote


U Barencovom moru su počele taktičke vojne vežbe ruske Severne flote.

Kako se navodi u saopštenju, mali protivpodmornički brodovi „Junga“i „Brest“ isplovili su u Barencovo more kako bi izveli planirane vežbe borbene pripreme u sklopu obaveštajno-udarne grupe.

Zadatak grupe je otkrivanje i likvidiranje podmornice uslovnog neprijatelja. Vežbe će se izvoditi u nekoliko etapa, a učestvovaće i protivbrodska avijacija i snage PVO. Jedan od zadataka biće i manevrisanje brodova i obuka posade za preživljavanje.

Po okončanju vežbi „Junga“i „Brest“ će se vratiti u bazu u gradu Polarni.

Mali protivpodmornički brodovi „Albatros“opremljeni su artiljerijskim i PVO sistemima AK-176M i AK-630M, RBU-6000 i torpedima i hidroakustičnim sistemima.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #368 on: July 26, 2022, 08:50:03 am »




Rusija menja pravila prolaska stranih brodova kroz Severni morski put


Ministarstvo odbrane Rusije preložilo je da se inostrani vojni i državni brodovi obavežu da će u vodama Severnog morskog puta ulaziti samo uz dozvolu, saopštio je portal RBK pozivajući se na nacrt zakona.

Ministarstvo je predložilo da se uvedu dopune u federalni zakon „O unutrašnjim morskim vodama“, u skladu sa kojim je brodovima iz drugih zemalja neophodno da 90 dana pre ulaska u Severni morski put o tome obaveste putem diplomatskih kanala.

U tekstu u kome se objašnjava projekat Ministarstva odbrane se pojašnjava da će vlasti moći da obustave dolazak stranih brodova u akvatoriju kako bi obezbedili sigurnost. Takvi zahtevi se pripisuju povećanju obima pomorskog transporta i intenziviranju pomorskih aktivnosti različitih država.

Prema podacima RBK, izmene zakona je već odobrila vladina komisija za zakonodavne aktivnosti, a podržali su i Ministarstvo inostranih poslova, Federalna služba bezbednosti Rusije i Ministarstvo transporta.

Trenutno u Rusiji propisi o plovidbi u vodama Severnog morskog puta važe samo za komercijalne brodove, oni se ne odnose na vojne i druge nekomercijalne strane brodove koji imaju suvereni imunitet.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #369 on: August 02, 2022, 10:38:27 am »




Teretni saobraćaj raste na ruskom Arktiku


Pošiljke tereta ruskim Severnim morskim putem u prvoj polovini ove godine bile su 5 odsto veće nego u istom periodu 2021, izjavio je u ponedeljak potpredsednik ruske vlade Aleksandar Novak.

„U 2021. godini tok tereta je bio 35 miliona tona, što je 2 miliona tona više od planiranog. Ove godine, do jula, povećali smo saobraćaj za pet odsto“, rekao je Novak tokom sastanka sa premijerom Mihailom Mišustinom i dodao da je međunarodni tranzit robe duž ruske arktičke obale bio tri puta veći nego 2020.

„Vidimo i da se broj prolaza Severnim morskim putem udvostručio. To ukazuje da je Severni morski put veoma tražen“, dodao je Novak.

Zamenik premijera je napomenuo da je Severni morski put imao koristi od dodatnih nuklearnih ledolomaca, sa dva dodata u poslednje dve godine, čime je ukupno šest. On je rekao da će još četiri ledolomca biti puštena u upotrebu u narednih pet godina, sa planovima za izgradnju još šest.

U međuvremenu, premijer Mihail Mišustin najavio je da će Rusija uspostaviti Glavnu direkciju za arktičku rutu za organizovanje kretanja tereta.

„Po naređenju predsednika, stvara se Glavna direkcija Severnog morskog puta. Njegova osnovna svrha biće organizovanje prolaska brodova, uključujući izdavanje i povlačenje dozvola za ovu aktivnost“, rekao je premijer.

Mišustin je istakao da vlada nastavlja da posmatra severnu rutu kao transportni koridor od globalnog značaja.

„Većina isporuka na severu se obavlja preko [Severnog morskog puta], uključujući snabdevanje metala i energije na svetsko tržište, a preko njega ide i teretni tranzit između Azije i Evrope. U potpunosti se nalazi u teritorijalnim vodama i isključivoj ekonomskoj zoni Rusije, što je posebno važno usred pritiska spoljnih sankcija, kada su lanci snabdevanja narušeni“, rekao je Mišustin.

Rusija uveliko razvija svoj Severni morski put modernizacijom lučke infrastrukture, zajedno sa železničkim i rečnim transportnim koridorima.

Prema Novakovim rečima, vlasti očekuju da će 2024. godine tokovi tereta duž arktičke rute dostići 80 miliona tona, a do 2030. čak 200 miliona tona. On je napomenuo da ti planovi zavise od nekoliko građevinskih projekata, uključujući Novatekove LNG fabrike, naftne projekte Rosnjefta. i Gasprom njeft, i Baimski rudarsko-prerađivački kombinat na Čukotki.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #370 on: August 07, 2022, 12:38:04 pm »




Novi sateliti, flota ledolomaca: Jača strateška arterija koju kontroliše samo Rusija


Severni morski put je strateški važna saobraćajna arterija u ruskom Arktiku i zato ne čudi što Rusija radi na njegovom razvijanju. Osim izgradnje novih ledolomaca i satelita za navigaciju, planira se razvoj nove infrastrukture, koja će, prema rečima stručnjaka, omogućiti kako pouzdan, tako i bezbedan transport robe.

Ruski premijer Mihail Mišustin odobrio je plan razvoja Severnog morskog puta do 2035. godine. U ovom dokumentu se navodi više od 150 mera za razvoj najvažnije saobraćajne arterije.


Severni morski put ima važan značaj

Kako kaže za Sputnjik rukovodilac odeljenja za vojno-političke analize Aleksandar Mihajlov, Severni morski put nije važan samo za Rusiju, već i za celokupnu svetsku ekonomiju.

„Ovim putem prolazi više od 70 odsto svetske trgovine. Potražnja za teretnim saobraćajem izuzetno raste. Zbog akcija koje sprovodi kolektivni Zapad, od stvaranja bloka AUKUS, do pritiska na Kinu u Južnom kineskom moru i vodama Tajvana, u sadašnje vreme može doći do velikih komplikacija u snabdevanju robe“, objašnjava stručnjak.

Prema rečima eksperta Ruskog instituta za strateška istraživanja Mihaila Beljajeva, Severnim morski putem je bezbedno prevoziti robu.

„Ovaj put je saobraćajna arterija kojom možemo jeftino prevoziti robu koju nije moguće prevesti železnicom. Pored toga, Severni morski put je potpuno bezbedan, a nalazi se pod potpunom kontrolom Rusije. Gusarski napadi, kao i provokacije Zapada, u ovom slučaju nisu izvodljive“, konstatuje sagovornik Sputnjika.


Razvoj nove infrastrukture

Beljajev objašnjava da Rusija trenutno radi na razvoju Severnog morskog puta.

„Naša zemlja radi na razvoju kako plutajućih stanica i luka, tako i ledolomaca. Pošto je arktički led debeo i opasan za brodove, novi ledolomci ‘Lider’ će biti izuzetno skupi brodovi.

Oni će imati napredne karakteristike, kao i posebnu snagu motora. Njihov zadatak biće probijanje leda i čišćenje puta onim brodovima koji će nositi teret“, objašnjava stručnjak, dodajući da savremeni ledolomci koji su sada u upotrebi imaju snagu 60 megavata, dok „Lider“ ima čak 120 i najmoćniji je brod te klase u svetu.

Osim ledolomaca, kako ističe Beljajev, Rusija planira da razvije satelite koji će brodovima obezbediti navigaciju duž Severnog morskog puta.

„Tamo je situacija veoma teška. Ima mnogo ostrva između kojih su prolazi veoma uski. Novi sateliti će obezbediti navigaciju. Na taj način će kapetan moći da prati celu rutu duž Severnog morskog puta“, objašnjava Beljajev.


Veliki projekat za Rusiju

Prema rečima Mihajlova, Severni morski put nije samo saobraćajna arterija, nego veliki projekat za Rusiju.

„S jedne strane, razvoj nove infrastrukture će obezbediti rad Severnog morskog puta, a s druge strane daće podsticaj razvoju Severnog regiona: od otvaranje novih radnih mesta do obezbeđivanja smeštaja stotinama hiljada stručnjaka iz različitih oblasti koji će raditi na razvoju ovog puta“, ističe naš sagovornik.

Plan predviđa izgradnju terminala za tečni prirodni gas i gasni kondenzat „Utreni“ u luci Sabeta na zapadnoj obali Obskog zaliva Karskog mora. Pored toga, planira se i „izgradnja obalskih i hidrauličnih objekata za obezbeđivanje Baimskog polja, stvaranje pomorskih kompleksa za pretovar tečnog prirodnog gasa na teritoriji Kamčatke i Murmanske oblasti. Veliki značaj ima razvoj ruske flote ledolomaca. Državna korporacija „Rosatom“ i Ministarstvo industrije i trgovine Rusije treba da obezbede izgradnju pet univerzalnih ledolomaca projekta 22220.

Ruski premijer Mihail Mišustin je ranije ove nedelje izjavio da je Severni morski put posebno važan za Rusiju u uslovima sankcionog pritiska, kada su lanci snabdevanja poremećeni. Prema njegovim rečima, to je pouzdan i bezbedan transportni koridor koji prolazi unutar teritorijalnih voda i ekonomske zone isključivo Rusije. Premijer je podsetio da se ova ruta može koristiti kao alternativa za isporuku proizvoda u zemlje prijateljske ruskoj državi.

Severni morski put prolazi duž severne obale Rusije preko više mora Severnog ledenog okeana (Barencovog, Karskog i Laptevskog mora, Istočno-Sibirskog, Čukotskog i Beringovog mora). On spaja evropske i dalekoistočne luke ruske države, kao i ušća sibirskih reka u jedinstveni transportni sistem. Dužina mu je 5,6 hiljada kilometara od moreuza Karska vrata do zaliva Providenije.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #371 on: August 12, 2022, 10:45:26 am »




Još jedan let ruskog aviona u zoni PVO Aljaske


Severnoamerička komanda vazdušno-kosmičke odbrane (NORAD) je u četvrtak prijavila još jedan, treći slučaj uletanja ruskog vojnog aviona u identifikacionu zonu protivvazdušne odbrane Aljaske, prenosi „Evropska istina“ pozivajući se na CNN.

Komanda je navela da se treći incident dogodio između 8. i 10. avgusta, ali je odbila da saopšti detalje. Podelili su i fotografiju jednog od prethodnih incidenata na kojoj se vidi ruski avion Il-20.

NORAD je dan ranije izvestio o najmanje dva aktivna pokušaja ruskih izviđačkih aviona da izvedu letove u zoni PVO Aljaske. Pojašnjava se da ruska letelica nije ušla u suvereni vazdušni prostor SAD ili Kanade.

Zona za identifikaciju protivvazdušne odbrane je samoproglašena oblast vazdušnog prostora koja okružuje zemlju ili teritoriju u okviru koje će pokušati da identifikuje strane vojne letelice.

NORAD koristi slojevitu odbrambenu mrežu satelita, zemaljskih radara, radara u vazduhu i borbenih aviona da identifikuje strane avione i razvije protivmere.

Kako je saopšteno, agencija za saobraćaj i komunikacije Finske Trafikom nije dozvolila oko 30 privatnih letova građana Ruske Federacije u vazdušni prostor zemlje.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #372 on: August 26, 2022, 12:20:05 pm »




Šef NATO-a navodi širenje na Arktik


NATO će povećati svoje vojno prisustvo na Arktiku zbog toga što Rusija i Kina predstavljaju „strateški izazov“ tamošnjem bloku, tvrdio je generalni sekretar Jens Stoltenberg u tekstu uoči svoje posete kanadskom severu.

Arktik je „kapija severnog Atlantika, gde se nalaze vitalne trgovinske, transportne i komunikacione veze između Severne Amerike i Evrope. Obezbeđivanje slobode plovidbe i nesmetanog pristupa je od suštinskog značaja da bi naše ekonomije bile jake, a naši ljudi bezbedni“, napisao je Stoltenberg u članku objavljenom u sredu u kanadskom Globe and Mailu.

Zbog „klime koja se brzo zagreva“, veći deo Arktika će tokom leta biti bez leda, što otvara „mogućnosti za brodske rute, prirodne resurse i ekonomski razvoj“ koje mogu da iskoriste „autoritarni režimi“ poput Rusije i Kine, Stoltenberg je tvrdio.

Rusija pojačava svoju severnu flotu, dok Kina planira „polarni put svile“ do Evrope preko Arktika, gradi najveći ledolomac na svetu i proglašava se „bliskom arktičkom državom“, napisao je norveški bivši političar.

Da bi se suprotstavio ovome, napisao je Stoltenberg, „odbrambeni savez“ će ulagati u „nove vazdušne i pomorske kapacitete“, sprovesti više vežbi kao što su Trident Juncture i Cold Response i pojačati svoje prisustvo na krajnjem severu uopšte. Vežbe hladnog odgovora u Norveškoj, koje su održane u martu i aprilu, uključile su trupe iz 27 zemalja i bile su najveća NATO arktička vežba od 1980-ih.

Stoltenberg je takođe otkrio da će posetiti vazduhoplovnu bazu Cold Lake i radarsku lokaciju za rano upozoravanje Kembridž Bej u Nunavutu u okviru svoje arktičke turneje sa kanadskim premijerom Džastinom Trudoom.

Dok je Stoltenberg govorio o navodnoj kinesko-ruskoj pretnji u regionu, kada se Finska i Švedska formalno pridruže alijansi, sedam od osam članica Arktičkog saveta pripašće NATO-u. Svi oni su ranije ove godine obustavili svoje aktivnosti u konsultantskom telu, navodeći kao razlog sukob u Ukrajini. Rusija, jedina članica Saveta koja nije članica NATO-a, čini 53% arktičke obale i više od polovine stalnog stanovništva regiona.

Rusija je upozorila na rastuću militarizaciju Arktika, rekavši da ulazak Finske i Švedske u NATO stvara rizik od pretvaranja regiona u „teatar vojnih operacija“.


izvor
Logged
Perun
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 668


« Reply #373 on: September 11, 2022, 10:59:59 am »

Raspored postrojbi na sjeveru Evrope

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

https://ic.pics.livejournal.com/ilya_prosto/24179459/553708/553708_original.jpg


* 553708_original (2).jpg (2238.84 KB, 3000x2048 - viewed 11 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 464



« Reply #374 on: September 17, 2023, 10:12:48 am »

Arktik na korak od eksplozije; Rusija upozorava NATO: Odgovorićemo preventivnim merama

Rusija će na jačanje vojnog potencijala NATO-a na Arktiku odgovoriti nizom mera, između ostalog, preventivnim.

Ovo je rekao za Sputnjik specijalni izaslanik Ministarstva spoljnih poslova Nikolaj Korčunov.

Diplomata je konstatovao povećanu vojno-političku napetost na Arktiku zbog nekonstruktivne politike SAD i njihovih saveznika, posebno u kontekstu ruske specijalne operacije u Ukrajini.

"Kurs ka jačanju vojnog potencijala NATO-a u ovom regionu, uključujući i kroz ulazak Finske u alijansu i planirano uključivanje Švedske u nju, ukazuje na to da su u NATO-u prevagnuli vojni scenariji za osiguranje sopstvene bezbednost u severnim geografskim širinama na štetu bezbednosti drugih zemalja", rekao je on.

Moskva će, upozorio je Korčunov, odgovoriti na ove izazove i pretnje "skupom neophodnih mera, uključujući i preventivne, koje proizilaze iz zadataka" koje je Vladimir Putin uneo u Koncept spoljne politike, kao i Strategije razvoja Ruske arktičke zone.

Prema njegovim rečima, Moskva će sa svoje strane nastaviti da promoviše međusobno poverenje na Arktiku u interesu osiguranja stabilnosti, konstruktivne saradnje i dijaloga.

Finska i Švedska su, u kontekstu događaja u Ukrajini u maju 2022. godine, podnele zahteve za ulazak u NATO. Finska je 4. aprila postala 31. članica alijanse.

Švedska aplikacija još uvek nije dobila konačno odobrenje Mađarske i Turske. Švedska je, kao članica Evropske unije, u pregovorima sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom pristala da, u zamenu za ratifikaciju aplikacije, pomogne u intenziviranju procesa pristupanja Turske EU.

Istovremeno, generalni sekretar NATO-a je istakao da pitanja pristupanja Švedske NATO-u i pristupanja Turske EU "nisu međusobno povezana".
U avgustu je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao da je optimista da će se Švedska pridružiti alijansi ove jeseni.


Izvor
Logged
Pages:  1 ... 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 [25] 26   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 23 queries.