Odnosi na relaciji Rusija - NATO

[HrcAk47]

Šta tačno sadrži taj raketni štit?
Pretpostavljam da je tu smeštena specijalna oprema, povezana sa osmatračkim satelitima, koja će pratiti eventualno lansiranje i putanju balističkih projektila, na celoj teritoriji Rusije (i još nekih interesantnih država), i radari za otkrivanje i praćenje projektila. Zapravo, radi se o opremi za rano upozorenje, i mislim da to nema puno veze sa bezbednošću zemalja EU, već direktno štiti USA.
Mada, mislim da bi projektili lansirani sa teritorije Rusije na USA leteli preko severnog pola - jer tamo je bliže.
Da li u sklopu te opreme ima i aktivnih sistema - raketa koje bi eventualno mogle oboriti balističke rakete neposredno nakon lansiranja, na početnom delu njihove trajektorije?

Kao što sam rekao u nekoj temi pre, "protivraketni štit" je zapravo samo zemaljska instalacija sistema Aegis (sa krstarica Arleigh Burke), ništa više ništa manje. Rusima nije problem taj štit sam po sebi, nego što isti sistem može da lansira (nuklearne) tomahawke, bez da iko može sa sigurnošću da zna šta je u lansirnom sistemu.

[MOTORISTA]

Šreder savetuje NATO-u da ne počinje trku u naoružanju sa Rusijom
Sputnjik   18.06.2016.

NATO treba da sačuva budnost da ne bi počeo trku u naoružanju sa Rusijom, jer to neće rešiti nijedan problem u međunarodnim odnosima, izjavio je bivši nemački kancelar Gerhard Šreder.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

- Mi sada treba da budemo pažljivi da ne bismo počeli novu trku u naoružanju. To neće dovesti do ublažavanja sukoba i uspostavljanja dobrih odnosa sa Rusijom - rekao je Šreder nemačkom listu "Zidojče cajtung" komentarišući odluku NATO-a da u Poljsku i baltičke zemlje uputi četiri hiljade vojnika. Bivši nemački kancelar smatra da Alijansa treba da napravi korake u susret Rusiji. On je naglasio da, prema njegovom mišljenju, "pretpostavka da neko u ruskoj vladi namerava da izvrši invaziju na neku od zemalja bloka nema ništa zajedničkog sa stvarnošću". Šreder se, takođe, založio za ukidanje sankcija Rusiji, izjavivši da Nemačka treba da se trudi da ne izgubi ono što je postigao bivši kancelar Vili Brant koji je odigrao veliku ulogu u uspostavljanju odnosa sa Rusijom. Prema Šrederovim rečima, "Nemačka treba sa velikom pažnjom da ide ka tome da ne izgubi privilegiju političkog i ekonomskog partnerstva sa Rusijom". Pomenuvši u intervjuu predsednika Rusije Vladimira Putina, Šreder je naveo da je moguće da ih vežu gubici koje su pretrpele njihove porodice u Drugom svetskom ratu. - Ja sam izgubio oca, Putinov brat poginuo je tokom nemačke opsade Lenjingrada, a njegova majka tada umalo nije umrla od gladi - rekao je bivši nemački kancelar. Prema njegovim rečima, Nemačka "nosi veliku odgovornost prema Rusiji, koju Nemci ne smeju da zaborave". Posle napada fašističke Nemačke na Sovjetski Savez 1941. godine treba razumeti „sva strahovanja Rusije, čak i ako se ona čine iracionalnim, čak i ako se svet promenio“, istakao je Šreder, prenosi Sputnjik.

Izvor: www.blic.rs

[duje]

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
23.06.2016.

Putin: Rusija zbog NATO-a mora ojačati borbenu spremnost

MOSKVA, 22. lipnja 2016. (Hina/Reuters) – Rusija mora pojačati borbenu spremnost u vrijeme kad NATO širi i pomiče infrastrukturu prema ruskim granicama, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu. “NATO pojačava agresivnu retoriku i agresivne akcije blizu naših granica”, kazao je Putin u govoru u donjem domu parlamenta.

“U tim uvjetima, moramo obratiti posebnu pozornost jačanju borbene spremnosti svoje zemlje”, rekao je Putin. Rusko ministarstvo vanjskih poslova na to je dodalo da se Vijeće NATO-Rusija neće sastati prije summita NATO-a u Varšavi u srpnju.

Summit 8. i 9. srpnja je prigoda da čelnici Saveza odluče o razmještanju postrojbi u Poljskoj i u baltičkim zemljama, što bi moglo dodatno zategnuti odnose s Rusijom. Vijeće NATO-Rusija sastalo se u travnju nakon dvogodišnje stanke ali bez rezultata.

[pvanja]

Амерички разарач „исекао” пут руској фрегати (ВИДЕО)

Аутор: П.О.уторак, 28.06.2016. у 15:53
Извор: Политика

Амерички разарач „Грејвли”, наоружан крстарећим ракетама, опасном пловидбом противном поморским правилима угрозио је руску фрегату „Јарослав Мудри” и источном Средоземљу, саопштило је руско Министарство одбране.



Како наводе руски медији, амерички брод пришао је руском на свега 60 до 70 метара удаљености, а затим му пресекао правац кретања пловећи 180 метара испред њега. Инцидент се десио 17. јуна у међународним водама, а руска фрегата није одступила са курса којим се кретала.


https://www.rt.com/news/348677-destroyer-patrol-boat-mediterranean/

[Bozo13]

E ovi amerikanci. Rusi mirno plove u smeri NA a ovi jim presekli put.. 

[duje]

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/
29.06.2016.

GOMILANJE SNAGA Rusija šalje 10.000 vojnika na zapad zemlje: 'Situacija je tamo nestabilna'

Rusija će razmjestiti dodatnih 10 tisuća vojnika na zapadu zemlje zbog tamošnje nestabilne situacije, izjavio je u srijedu ruski ministar obrane Sergej Šojgu.

"Vojna i politička situacija na zapadnoj granici i dalje je nestabilna", prenosi agencija Interfax riječi Šojgua sa sastanka dužnosnika obrane.

"SAD i druge članice NATO saveza nastavljaju s osnaživanjem svojih vojnih snaga, prvenstveno u državama koje graniče s Rusijom", dodao je.

Rusija već dugo osuđuje ekspanziju zapadnog vojnog saveza prema istoku kao izravnu prijetnju ruskoj nacionalnoj sigurnosti.

U međuvremenu su istočne članice NATO-a zatražile od saveznika veću zaštitu nakon što je Rusija prije dvije godine okupirala i anektirala dio Ukrajine.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je najavio da će Savez u tri baltičke zemlje i Poljskoj razmjestiti četiri "osnažene" bojne kao odgovor na djelovanje Rusije u Ukrajini.

To razmještanje snaga jedna je u nizu mjera koje je NATO poduzeo od početka izbijanja ukrajinske krize u proljeće 2014. kako bi pojačao mogućnost reakcije savezničkih vojski i dao potporu članicama Saveza koje dijele granicu s Rusijom.

Šefovi država i vlada zemalja članica NATO-a sastaju se 8. i 9.  srpnja na summitu u Varšavi gdje će potvrditi razmještanje trupa i otkriti sve pojedinosti.

[duje]

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
07.07.2016.

Rusija optužuje NATO da traži sukob uoči summita u Varšavi

MOSKVA, 7. srpnja 2016. (Hina/dpa) – Ruski veleposlanik u NATO-u Aleksandar Gruško optužio je taj savez da traži sukobe s Rusijom i upozorio da će Moskva uzvratiti protumjerama, prenose ruske novine Kommersant u četvrtak.

Rusiji je ponuđena “suparnička politika za koju nismo zainteresirani”, smatra Gruško.

“NATO mora shvatiti da će, iz vojne perspektive, sve njihove mjere imati kontraproduktivan efekt. Svakoj razumnoj osobi je jasno da nećemo vojno odgovoriti”, istaknuo je Gruško u razgovoru za list.

Rusija na širenje NATO-a prema istoku dugo gleda kao na prijetnju njezinoj nacionalnoj sigurnosti.

NATO će u petak u Varšavi održati veliki summit i raspravljati o slanju dodatnih vojnika u članice koje graniče s Rusijom, kao i o postavljanju raketnog sustava u istočnoj Europi i jačanju vojne mornarice u Crnom moru.

“Koraci koje savez preuzima prema istoku samo pogoršavaju situaciju”, rekao je Gruško ističući da je Rusija “posebno zabrinuta zbog prisutnosti u Crnom moru država koje nisu u regiji, poglavito SAD-a”.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu nedavno je najavio da će Rusija razmjestiti dodatnih 10 tisuća vojnika na zapadu zemlje zbog tamošnje nestabilne situacije.

To je odgovor na najavu Saveza da će u tri baltičke zemlje i Poljskoj razmjestiti četiri “osnažene” bojne kao odgovor na djelovanje Rusije u Ukrajini.

Razmještanje snaga jedna je u nizu mjera koje je NATO poduzeo od početka izbijanja ukrajinske krize u proljeće 2014. kako bi pojačao mogućnost reakcije savezničkih vojski i dao potporu članicama Saveza koje dijele granicu s Rusijom.

Istočne članice NATO-a zatražile su od saveznika veću zaštitu nakon što je Rusija prije dvije godine okupirala i anektirala dio Ukrajine.

Šefovi država i vlada zemalja članica NATO-a sastaju se 8. i 9.  srpnja na summitu u Varšavi gdje će potvrditi razmještanje trupa i otkriti sve pojedinosti.

Američki državni tajnik obećao je u srijedu Gruziji da će joj SAD pomoći u jačanju vojske, nekoliko dana uoči summita koji će se baviti ruskom prijetnjom susjednim zemljama.

Kerry je tijekom prvog posjeta Gruziji na dužnosti državnog tajnika dao to obećanje dva dana prije početka sastanka na vrhu u Varšavi na kojem bi članice Saveza trebale objaviti akcijski plan odvraćanja Rusije od vojne agresije.

Gruzija i bivše sovjetske države poput Moldavije i Ukrajine sve su zabrinutije zbog mogućih ruskih namjera, nakon što je Moskva 2014. anektiraja ukrajinski poluotok Krim i prošle godine pokrenula zračne napade u Siriji.

Moskva tvrdi da su takvi strahovi neopravdani i utemeljeni na “proturuskoj histeriji”.

Gruzija, premrežena strateškim plinskim i naftnim pravcima, 2008. je kratko ratovala s Rusijom. Moskva je potom priznala dvije odmetnute proruske regije, Južnu Osetiju i Abhaziju kao neovisne države, što velika većina drugih država nije učinila.

[duje]

Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/
10.07.2016.

Rusija optužila NATO za demonizaciju: 'Ne postoji prijetnja s istoka'

"Savez koncentrira svoje napore na zaustavljanje nepostojeće prijetnje s istoka"
 
Rusija je danas optužila NATO za "demonizaciju" nakon što je Savez odlučio povećati broj vojnika na svojim istočnim granicama zbog onoga što Moskva naziva "nepostojećom" prijetnjom.

NATO je u petak na summitu u Varšavi odobrio raspoređivanje četiri bojne u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj koje strahuju od moguće intervencije Rusije nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima 2014.

No, Moskva tvrdi da nije nikakva prijetnja i optužuje NATO da ju demonizira kako bi odvratio pozornost od vlastite destruktivne uloge, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

"Savez koncentrira svoje napore na zaustavljanje nepostojeće prijetnje s istoka", stoji u priopćenju.
 
Veleposlanici članica NATO-a sastat će se u srijedu u Bruxellesu s ruskim veleposlanikom Aleksanderom Gruškovim i izvijestiti ga o odlukama sa summita.

Njemačka, vodeća europska sila, među onima je koji su tražili da NATO obnovi dijalog s Rusijom.

"Pozdravljam odluku o sazivanju sastanka Vijeća NATO-Rusija u srijedu, odmah nakon Varšave", izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.

"To je prilika da se pojasne odluke iz Varšave i ponovno uspostavi ozbiljan dijalog s Rusijom, osobito o složenim pitanjima našeg mirovnog plana i sigurnosne strukture u Europi", dodao je.

[duje]

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
11.07.2016.

Rusija odbacuje tvrdnje NATO-a o prijetnji na istoku

Rusija je u nedjelju optužila NATO za “demonizaciju” nakon što je Savez odlučio povećati broj vojnika na svojim istočnim granicama zbog onoga što Moskva naziva “nepostojećom” prijetnjom.

NATO je u petak na summitu u Varšavi odobrio raspoređivanje četiri bojne u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj koje strahuju od moguće intervencije Rusije nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima 2014.

No, Moskva tvrdi da nije nikakva prijetnja i optužuje NATO da ju demonizira kako bi odvratio pozornost od vlastite destruktivne uloge, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

“Savez koncentrira svoje napore na zaustavljanje nepostojeće prijetnje s istoka”, stoji u priopćenju.

Veleposlanici članica NATO-a sastat će se u srijedu u Bruxellesu s ruskim veleposlanikom Aleksanderom Gruškovim i izvijestiti ga o odlukama sa summita.

Njemačka, vodeća europska sila, među onima je koji su tražili da NATO obnovi dijalog s Rusijom.

“Pozdravljam odluku o sazivanju sastanka Vijeća NATO-Rusija u srijedu, odmah nakon Varšave”, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.

“To je prilika da se pojasne odluke iz Varšave i ponovno uspostavi ozbiljan dijalog s Rusijom, osobito o složenim pitanjima našeg mirovnog plana i sigurnosne strukture u Europi”, dodao je.

[duje]

Vir:"Blic" Beograd
http://www.blic.rs/
12.07.2016.

NATO I RUSIJA TRESU EVROPU Ko je aktivniji na starom kontinentu i gde je tu Srbija

Odnosi Rusije i Severnoatlantske alijanse nastavljaju da padaju ka najnižem nivou još od kraja Hladnog rata, a nakon samita u Varšavi situacija je još napetija.

Nakon što su lideri država NATO na nedavno održanom samitu doneli odluku o raspoređivanju dodatnih vojnih trupa na ruskoj granici, najviše u Poljskoj i baltičkim zemljama, tenzije su se povećale.

U Moskvi su podsetili na to da Rusija i NATO imaju potpisani dogovor iz 1997. godine prema kom je zapadnoj vojnoj alijansi zabranjeno da povećava broj vojnika u blizini ruskih granica.

U Briselu se, međutim, pravdaju time da ti novi bataljoni imaju isključivo odbrambenu funkciju. NATO je najavio i povećanje vojske u Rumuniji i Bugarskoj.

Rusija, s druge strane, raspoređivanje vojske, veći broj vojnih vežbi blizu njenih granica i postavljanje raketnog štita - vidi kao opasnost.

Ubrzo nakon samita, Rusija je u nekoliko gradova sprovela vežbe strateških ratnih snaga. Oko 400 jedinica vojne tehnike, uključujući sisteme „Topolj“, „Topolj M“, „Jars“ obavili su vojne zadatke. Do kraja godine Strateške raketne snage će uraditi više od 40 štabnih i oko 20 komandno-štabnih vežbi, i oko 50 taktičkih i taktičko-specijalnih vojnih vežbi, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Tenzije između zemalja NATO i Rusije traju od početka sukoba u Ukrajini. Od tada često dolazi do incidenata sa ruskim vojnim avionima na vazdušnom prostoru zemalja NATO i napetih susreta u međunarodnim vodama, naročito u Crnom, Baltičkom i Severnom moru. Kamen spoticanja između dve sile je i Balkan, jer i Rusija i Zapad žele da imaju kontrolu nad zemljama koje još uvek nisu članice EU i NATO.

[duje]

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
14.07.2016.

Rusija nudi NATO savezu ustupak iznad Baltika

Moskva je u srijedu kazala da bi njezini zrakoplovi mogli letjeti iznad Baltika s uključenim transponderima, ponudivši ustupak NATO-u koji je optužuje da ugrožava sigurnost u zračnom prometu jer njezini piloti isključuju te uređaje koji radarima na tlu omogućuju detekciju zrakoplova.

Ruski veleposlanik pri NATO-u rekao je na sastanku s kolegama u Bruxellesu da bi ruski piloti mogli uključiti transpondere ako to učine i saveznički zrakoplovi.

“Spremni smo letjeti s transponderima… na nekim rutama”, rekao je Aleksandar Gruško nakon sastanka Vijeća NATO-Rusija.

To je bio prvi sastanak Vijeća NATO-Rusija od travnja, a prije toga nisu se sastajali skoro dvije godine zbog ruske aneksije Krima i proruskih separatističkih napada na istok Ukrajine 2014. NATO optužuje Moskvu da opskrbljuje pobunjenike oružjem te da onamo šalje vojne snage.

Vijeće NATO-Rusija uspostavljeno je 2002. kao forum za konzultacije o sigurnosnim pitanjima i praktičnoj suradnji o cijelom nizu pitanja.

Sastanak u srijedu nije doveo do približavanja stajališta oko Ukrajine.

“Zrakoplovi mnogih zemalja doista u toj regiji lete s isključenim transponderima”, dodao je Gruško.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je taj ruski prijedlog, ali i istaknuo da svi zrakoplovi pod NATO-ovim zapovjedništvom već lete s uključenim transponderima.

“Transponderi su važni, ali su samo jedan element šire slike kad je riječ o sigurnosti u zračnom prometu. Osnovno je sigurno ponašanje, letenje na siguran i profesionalan način”, rekao je.

Zapadni zrakoplovi, i civilni i vojni, u zadnje su dvije godine nekoliko puta jedva izbjegli sudare s ruskim zrakoplovima nad Baltikom kojim NATO patrolira od ruske aneksije Krima 2014.

Diplomati su Reutersu kazali da je ruski prijedlog uperen na američke izviđačke zrakoplove koji redovito nadlijeću to područje, a koje je Rusija presrela na način koji Washington ne smatra sigurnim.

Rusija je u travnju poslala vojni zrakoplov da presretne američki zrakoplov koji se približavao njezinoj granici na Baltičkom moru, optuživši ga da leti s isključenim transponderima.

Nije poznato jesu li američki izviđački zrakoplovi letjeli s isključenim transponderima u regiji.

[duje]

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
14.07.2016.

Stoltenberg: nema približavanja stajališta NATO-a i Rusije oko Ukrajine

Veleposlanici zemalja članica NATO-a sastali su se srijedu u Bruxellesu s ruskim veleposlanikom pri Savezu, a sastanak nije doveo do približivanja stajališta oko Ukrajine, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

“Nije došlo do približavanja stajališta, ali je bila dobra prigoda za razjašnjenje međusobnih stajališta”, rekao je Stoltenberg. “Ruski potezi u Ukrajini ugrozili su euroatlantsku sigurnost kao i odnose NATO-a i Rusije”, rekao je Stoltenberg nakon sastanka dodajući da bi rješenje sukoba na miran način u istočnoj Ukrajini pridonijelo poboljšanju odnosa. Stoltenberg je istaknuo da je sastanak bio “koristan i otvoren”.

“Saveznici u NATO-u jasno su rekli da su jedinstveni u potpori ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti”, rekao je glavni tajnik. Ovo je bio prvi sastanak Vijeća NATO-Rusija od travnja, a prije toga nisu se sastajali skoro dvije godine zbog ruske aneksije Krima i proruskih separatističkih napada na istok Ukrajine 2014. NATO optužuje Moskvu da opskrbljuje pobunjenike oružjem te da onamo šalje vojne snage.  Vijeće NATO-Rusija uspostavljeno je 2002. i ono služi kao forum za konzultacije o sigurnosnim pitanjima i praktičnoj suradnji o cijelom nizu pitanja.

[duje]

Vir: "24sata hr" Zagreb
http://www.24sata.hr/
15.07.2016.

Nisu se usudili niti Staljin niti Hruščov, a hoće li sada Putin?

Danas postoji strah da bi se velika ruska invazija mogla dogoditi između estonskog grada Narva i bjeloruskog grada Bresta. NATO će stacionirati tisuće vojnika u tri baltičke države i Poljsku

Josif Staljin nije se to usudio učiniti kao niti njegov nasljednik Nikita Hruščov. To nisu napravili niti ostali lideri Kremlja sve do raspada SSSR-a. Da li će se to usuditi učiniti Vladimir Putin?

Pothvat o kome je riječ je napad na NATO, odnosno na baltičke zemlje koje su bile u sastavu Sovjetskog saveza.

Njemački Spiegel piše da je granica članica NATO-a Estonije, Litve, Latvije i Poljske s jedne strane i Rusije i njenog saveznika Bjelorusije s druge strane duga 1300 kilometara zračne linije. Litvanski ministar obrane Litve Juozas Olekas, kaže kako vreba velika opasnost. Kaže kako se ne može isključiti mogućnost da će Rusija vojnu vježbu u blizini granice pretvoriti u invaziju.

Wesley Clark, bivši komandant NATO-a ili bivši njemački general Egon Ramms tu su granicu nazvali "baltičkim prolazom" i tako su aludirali na "Fulda prolaz" iz vremena Hladnog rata. Tamo je na istočnoj granici njemačke pokrajine Hessen NATO strahovao od invazije sovjetskih tenkova. No to se nikada nije dogodilo.

Danas postoji strah da bi se velika ruska invazija mogla dogoditi između estonskog grada Narva i bjeloruskog grada Bresta. Na summitu NATO-a u petak i subotu odlučeno je da će savez stacionirati tisuće vojnika u tri baltičke države i Poljsku.

Veća opasnost od ISIL-a

U slučaju ruskog napada, NATO bi imao spremno gotovo 50.000 vojnika. Witold Waszczykowski, poljski ministar vanjskih poslova rekao je ovog proljeća da Rusija predstavlja veću opasnost za Europu nego ISIL. Upravo takvi komentari, koji uglavnom prolaze nezapaženo u javnosti, nedavno su potaknuli njemačkog ministra vanjskih poslova Franka Waltera Steinmeiera da upozori na uzdržavanje od "zveckanja oružjem i poziva na rat".

Putina mnogi smatraju odgovornim za pogoršavanje odnosa. Pripajanjem Krima je prekršio međunarodno pravo, a ruskom intervencijom u Ukrajini su prekršeni principi koji su svojevremeno doveli do okončanja sukoba između Istoka i Zapada. Nije zato čudo da mnogi misle da je Putin spreman na sve. Međutim, Putinu je bilo relativno lako pripojiti Krim budući da je Ukrajina bila podijeljena.

S druge pak strane NATO je najjača vojna organizacija na svijetu. Moskva osim toga i dalje trpi posljedice onoga što je bilo vjerojatno najveće mirnodopsko razoružavanje na svijetu koje se dogodilo raspadom SSSR-a. Ruski vojni budžet je deset puta manji od budžeta NATO-a. I Zapad se drastično razoružao nakon pada Berlinskog zida. Ali je zadnjih godina počeo rat protiv terorista. I dok je slaba ruska ekonomija postavila jasne granice ambicijama Kremlja, američka je vojska iskoristila tehnološku prednost.

Rusija je slaba kada je riječ o konvencionalnom naoružanju pa želi potencijalnog neprijatelja zastrašiti prijeteći korištenjem nuklearnog oružja. Zamišljanje najgoreg scenarija nije rezervirano samo za Zapad. Tu nesretnu tradiciju gaje i ruski vojni analitičari. Kada su nakon Hladnog rata otvoreni sovjetski arhivi, saznalo se da je komunistička elita u Moskvi razmatrala napad na NATO.

Bivši KGB-ovac Putin i većina njegovih povjerenika možda nikada nisu prestali NATO doživljavati kao opasnost. Putin je već najavio da će reagirati na mjere NATO-a kontramjerama. NATO je najavio pojačanje sigurnosti na istočnim granicama i legitimno je sumnjati da će ostvariti taj cilj.

[kumbor]

NATO će stacionirati dodatne "tisuće vojnika" u Pribaltici i Poljskoj. " Tisuće vojnika" su četiri bataljona, dakle oko 4 tisuće, uz pomoćne trupe ukupno oko 7 tisuća.  NATO povlači prvi potez. Na taj potez Rusija odgovara formiranjem tri nove divizije u Zapadnom vojnom okrugu i Kalinjingradskoj oblasti. Tri divizije imaju najmanje 30 hiljada ljudi.

Uzgred, Rusija niti želi niti može napasti Pribaltiku i Poljsku. Pre svega ne želi. Šta će im to? Neka trule. Sami. Ni Ivan IV Rjurikovič, poznatiji kao Grozni, nije za Pribaltiku ratovao. Sama mu je pala u ruke, politički. A Poljska je Poljska. To nije ruska zemlja.

[wermez]

Rusija je slaba kada je riječ o konvencionalnom naoružanju

  nikad slabiji. Kržljavi orkovi čija je jedina snaga u strahu i brojnosti.