PALUBA
March 28, 2024, 05:32:54 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... 501   Go Down
  Print  
Author Topic: Odnosi na relaciji Rusija - NATO  (Read 819676 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #60 on: May 27, 2009, 07:58:13 pm »

Otvoren put za saradnju

27/05/2009
Brisel – NATO i Rusija saopštili su da su se odnosi dve strane „otoplili” posle razilaženja izazvanog špijunskim skandalima i sporom oko Gruzije, čime je otvoren put za bolju saradnju oko pitanja koja se tiču globalne bezbednosti, uključujući situaciju u Avganistanu i borbu protiv gusara.

Stalni predstavnik Rusije pri NATO-u Dmitrij Rogozin rekao je, posle sednice Saveta Rusija-NATO koja je održana na nivou ambasadora, da je na sastanku dogovoreno da se radi na usaglašavanju datuma održavanja ministarskog sastanka.

Prema njegovim rečima, sastanak ministara spoljnih poslova 28 država članica Alijanse i Rusije mogao bi da bude održan u septembru u Njujorku, tokom zasedanja Saveta bezbednosti UN, a možda i ranije.

„Želimo da imamo normalne odnose sa NATO-om, a ne sukobljavanja”, rekao je ruski diplomata na konferenciji za novinare.

On je dodao da je Rusiji „drago” što se NATO udaljio od „konfrontacija i provokacija” koji su viđeni proteklih meseci.

Portparolka NATO-a Karmen Romero rekla je da članovi Saveta Rusija-NATO žele da sastanak bude održan što pre i da je generalni sekretar Alijanse Jap de Hop Shefer spreman da predsedava sastanku ukoliko bude održan pre isteka njegovog mandata krajem jula.

I Rogozin i Romero su ocenili današnji sastanak u Briselu „pozitivnim”, a Romero je pojasnila da su u centru pažnje bila pitanja vezana za unapređenje borbe protiv terorozima, pirata i neširenja nuklearnog naoružanja, uključujući pitanje Severne Koreje koja je u ponedeljak izvela nuklearnu probu.

Rogozin je preneo da je pokrenuta diskusija o Severnoj Koreji, ali da o tome nije razgovarano detaljno, ocenivši da su potezi Pjongjanga pomogli da se „odblokira” rad na pitanju neširenja nuklearnog oružja, prenele su agencije.

Sastanak Saveta Rusija-NATO odložen je posle intervencije Rusije u Gruziji u avgustu prošle godine, a plan da sastanak bude održan ovog meseca na ministarskom nivou odložila je ruska strana pošto je NATO proterao dvojicu ruskih diplomata.

Izvor: Tanjug
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 18 882


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #61 on: May 30, 2009, 10:16:36 pm »

Zasto NATO okruzuje Rusiju


“Amerikancima smo 1986. ponudili drasticno smanjenje nuklearnog arsenala. Nisu pristali. Pitao sam ih zasto im to ne odgovara, kad znaju da bolju ponudu nece dobiti. Odgovorili su da nam ne veruju. Pa, ne verujemo ni mi vama, pokusao sam da se nasalim. Nije vredelo, Sulc i Regan nisu hteli da toliko smanje broj nuklearnih bojevih glava”, svedocio je pre sedam godina u Beogradu clan tadasnje sovjetske delegacije Aleksandar Jakovljev.

Slicna situacija mogla bi da se ponovi, posto su se ruski i americki predsednici Dmitrij Medvedev i Barak Obama u svom prvom susretu dogovorili da se do kraja godine pregovara o smanjenju broja strateskih nuklearnih bojevih glava na oko po 1.500 u svakoj od ovih sila. “Americki zvanicnici priznaju da kontrola strateskog naoruzanja mnogo vise zanima Rusiju – ciji nuklearni arsenal brzo propada – nego Sjedinjene Drzave”, pise “Vasington post”, a “Volstrit dzornal” u komentaru objasnjava da bi “smanjenje americkog nuklearnog arsenala u kvantitetu i kvalitetu bilo podstrek za Severnu Koreju, Pakistan, a mozda i Iran da ojacaju svoj nuklearni potencijal, posto bi im odjednom bila otvorena vrata da dostignu strateski paritet s poslednjom supersilom”.

Iz perspektive Vasingtona vaznije je zaustaviti nuklearni program Irana nego smanjiti broj projektila koji bi sa ruske teritorije mogli da pogode ciljeve u SAD. (Procenjuje se da Amerikanci imaju 4.100 ovakvih raketa, a Rusi oko 5.200.) U Obaminoj administraciji ne veruju da ce se posle susreta dvojice predsednika u odnosu Rusije prema Iranu bilo sta promeniti.

Obama i Medvedev su u britanskoj prestonici prisustvovali samitu Grupe 20, koja okuplja najproduktivnije zemlje sveta, i koja je trebalo da “spase svetsku ekonomiju”. Ishod ovog sastanka na vrhu (odnosno prethodnog dogovora ministara finansija) jeste paket od hiljadu sto milijardi dolara za pomoc zemljama u razvoju i za unapredjenje globalne trgovine. U pocetku, najvecu korist od ovog novca imace Medjunarodni monetarni fond, kompromitovan decenijama uslovljavanja manje razvijenih drzava, kome je sa ukupnim bogatstvom od 750 milijardi dolara udahnut novi zivot.

Jos, medjutim, nije jasno kako ce se ubuduce odlucivati o kreditima, iako su Sjedinjene Drzave najavile da bi Brazil, Indija i Kina trebalo da imaju veci uticaj. Vasington sa 17 odsto glasova u Odboru MMF-a prakticno ima pravo veta, dok sa glasovima zapadnoevropskih zemalja ima pravi monopol u odlucivanju. Ako se zna da ce na racun Fonda posle samita G-20 prve vece sume novca uplatiti Japan i Kina, treba verovati da ce i njihovi glasovi uskoro vise vredeti. Ipak, jos nikakav dogovor o tome nije postignut, vec samo najavljen za 2011, kao sto jos nema dogovora o daljoj liberalizaciji svetske trgovine.

Kriticari londonskog susreta na vrhu kazu da nista dobro od ovako ekskluzivnog skupa nije moglo ni da se ocekuje i da je u odlucivanje trebalo da bude ukljuceno mnogo vise zemalja. Nobelovac Dzozef Stiglic protivi se ideji da MMF ili Svetska banka raspolazu novcem bogatih zemalja i da ga onda pozajmljuju siromasnijima. 

“Taj novac treba da ide direktno zemljama sa manjim prihodima, a ne posrednicima kao sto su Svetska banka ili Ujedinjene nacije ili Program UN za razvoj (UNDP)”, rekao je Stiglic.

Na samitu NATO-a prvi put su ucestvovali Hrvatska i Albanija. Makedonija jos ceka iza vrata koja joj je zalupila Grcka, a sa slicnom sudbinom suocio se i danski premijer Anders Fog Rasmusen koji se muslimanskom svetu (odnosno Turskoj, kao “jedinoj pravoj muslimanskoj clanici Alijanse”) zamerio “losom reakcijom” posle objavljivanja karikatura proroka Muhameda u danskoj stampi. Ipak, NATO nastavlja da se siri.

Vec pomenuti sovjetski akademik Jakovljev neposredno pred smrt 2005. dao je intervju moskovskom “Komersantu” i objasnio sta se SSSR dogovorio sa SAD o buducnosti NATO-a u Rejkjaviku 1986. 

“To je bilo najozbiljnije pitanje. U mom prisustvu, Gorbacov se s Reganom dogovorio da se i Varsavski pakt i NATO pretvore u politicke organizacije, ali to nije bilo stavljeno u saopstenje i Amerikanci su nas obmanuli. Mi smo raspustili Organizaciju Varsavskog dogovora, a oni su poceli da osnazuju NATO. Najcistija obmana. Oni kazu da nismo to stavili u sporazum, ali jesmo se dogovorili. Tome su prisustvovala sestorica: Regan, Gorbacov, Sevarnadze, ja i dva prevodioca.”

Zasto su Sjedinjene Drzave resile da agresivno sire NATO? Mozda se odgovor moze naci u delu Halforda Makindera, britanskog geografa i oca geopolitike, koji je presudno uticao na izgled Evrope posle Prvog svetskog rata. 

“Onaj ko vlada istocnom Evropom, upravlja Sredisnjom zemljom. Ko vlada Sredisnjom zemljom, upravlja Svetskim ostrvom, a ko vlada Svetskim ostrvom, upravlja svetom”, napisao je Makinder u poruci za svetske lidere koji su 1919. pregovarali u Versaju. 

On je pod Sredisnjom zemljom (Heartland) podrazumevao teritoriju Rusije, a pod Svetskim ostrvom Evroaziju i trazio da se po svaku cenu spreci nemacki pokusaj da osvoji istocnu Evropu cime bi joj bio otvoren put ka strateski vaznoj Rusiji, koja cuva i ogromne zalihe rudnog bogatstva. Zato su kao brana Nemackoj osnovane Poljska, Cehoslovacka i Jugoslavija.

Da li su sada Sjedinjene Drzave preuzele osvajacku ulogu carske Nemacke?


Autor: Vladimir Radomirovic
Izvor: www.apisgroup.org
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #62 on: June 02, 2009, 06:09:47 pm »

Odnosi NATO-a, Gruzije i Rusije
 
02.06.2009   
Proteklog vikenda NATO je u Gruziji održao vojne vežbe koje su u susednoj Rusiji ocenjene kao "provokativne" i "opasne".

Manevri su održani nepunih godinu dana nakon kratkog avgustovskog rata između Rusije i Gruzije; posledica tog sukoba je da Gruzija garanciju svoje bezbednosti u regionu vidi u budućem članstvu u NATO-u.

Tokom vojnih vežbi, britanski i američki vojnici obučavali su Gruzine i, prema rečima jednog britanskog poručnika, treba ih još mnogo toga naučiti:

"Kada se sve uzme u obzir, rade na sporiji način od nas. Moramo da ih ubrzamo - a to će, što se mene tiče, tražiti još dosta obuke", kaže on.

Oficiri NATO-a sve vreme ponavljaju da nisu tu da bi obučavali Gruzine za borbu protiv Rusa, ali u Moskvi se na ove vežbe gleda sasvim drugačije.

Zamenik ruskog ministra inostranih poslova Grigorij Karasin za BBC kaže:

"Brinu nas NATO vežbe u Gruziji jer to šalje pogrešan signal Tbilisiju i onima koji kontrolišu Tbilisi. Te vežbe kvare atmosferu u odnosima Rusije i NATO-a, i predstavljaju podršku onima u gruzijskom rukovodstvu koji i dalje misle da su pretnje bolje od ubeđivanja."


Dve petine zemlje pod okupacijom

Sukob u Gruziji se završio ruskom vojnom invazijom i okupacijom velikih delova gruzijske teritorije; nakon deset minuta leta od gruzijske prestonice Tbilisija, stiže se do najdalje tačke na severu do koje sme da se ide - nakon toga počinje vazdušni prostor Južne Osetije, koja je pod ruskom kontrolom.

Rusija pod okupacijom sada praktično drži dve petine Gruzije, zbog čega vlada u Tbilisiju kaže da joj je NATO veoma važan.
   
Ono oko čega se svi u Gruziji slažu, čak i protivnici predsednika Mihaila Sakašvilija, jeste da Gruzija mora da postane deo NATO-a:

"To je za nas veoma važno, da budemo u odbrambenom vojnom savezu sa Zapadom. Ne postoji drugi način da sačuvamo našu nezavisnost i našu zemlju. Rusija je isuviše snažna za nas", kažu građani Gruzije u razgovru sa izveštačem BBC-ja.


"Preti nam istrebljenje"

Gruzijski ministar inostranih poslova Gregorij Vašadze navodi da će bez prisustva NATO-a Rusija "dobiti odrešene ruke da ponovo uspostavi dominaciju nad celim regionom":

"Ako pristanemo da ograničimo svoj suverenitet, ako pristanemo na diktat iz Moskve i ako postanemo ono što sami Rusi zovu zonom privilegovanog interesa Rusije, onda postoji opasnosti da naš narod bude fizički istrebljen", tvdi on.

NATO je u Gruziji, stoga, suočen sa dva veoma ozbiljna pitanja - koliko je spreman da ide daleko u pružanju podrške ovoj malenoj zemlji, i kako će se odnositi prema ponovo "oživeloj" Rusiji, odlučnoj da zapadnu vojnu alijansu drži dalje od područja koje smatra "svojim dvorištem".

Izvor: BBC Serbian
« Last Edit: June 05, 2009, 10:33:04 am by dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #63 on: June 03, 2009, 03:07:53 pm »

Ministarski sastanak saveta NATO-Rusija 27. juna na Krfu

03.06.2009
Brisel – Ministri spoljnih poslova Rusije i 28 zemalja NATO sastaće se 27. juna na Krfu, najavio je danas portparol Alijanse Džejms Apaturaj.

„Mogu da objavim da će se sledeći ministarski sastanak Saveta NATO-Rusija održati 27. juna na Krfu gde će biti ministarski sastanak Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) kojom predsedava Grčka”, rekao je Apaturaj novinarima.

On je rekao da će ministar inostranih polsova Rusije Sergej Lavrov i državni sekretar SAD Hilari Klinton učestvovati na sastanku čiji dnevni red, kako je rekao, još nije utvrđen.

Ranije je bilo predviđeno da se Savet sastane 20. maja u Briselu, ali je Rusija odbila da dođe u znak protesta zbog manevara NATO u Gruziji i zbog proterivanja dvoje njenih diplomata iz ruske delegacije pri NATO u Briselu.

Izvor: Beta-AFP
« Last Edit: June 05, 2009, 10:33:21 am by dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #64 on: June 26, 2009, 04:18:49 pm »

Rogozin: Širenje NATO malo verovatno

26.06.2009.
Stalni predstavnik Rusije pri NATO-u Dmitrij Rogozin ocenio je da je širenje Severnoatlantskog saveza malo verovatno. Prema njegovim rečima, NATO se "zagrcnuo" i u skorije vreme je širenje "nemoguće, čak na Gruziju i Ukrajinu, da se ne govori o drugim zemljama".

Rogozin je na 3. forumu o bezbednosti Saveta evroatlantskog partnerstva u Astani izneo uverenje da je Kazahstan uz sve partnerske odnose sa NATO-om blizak "pre svega s Rusijom".

"Nemoguće je porediti naše odnose, bliske srodničke, porodične, sa odnosima drugih porodica koje dolaze sa tortama i žele da vam se svide", rekao je Rogozin, nazivajući NATO i "udvaračem" Kazahstana.

Itar-Tas s je preneo da je generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer u kuloarima foruma u Astani rekao da Alijansa "nije u suparništvu sa Moskvom za uticaj u Kazahstanu", kao i da "ne teži da se meša u politiku osiguranja bezbednosti zemalja Centralne Azije".

Te države su, kako je rekao, suverene i same se mogu pobrinuti za sopstvenu bezbednost.

Izvor: Tanjug
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #65 on: June 28, 2009, 07:07:11 pm »

Rusija i NATO obnavljaju odnose

28. jun 2009.
Krf, Beograd -- Rusija i NATO odlučili na samitu Alijanse na Krfu da obnove političke veze, kao i vojne kontakte, narušene posle sukoba u Južnoj Osetiji.

Ministri spoljnih poslova članica NATO-a sastali su se danas na Krfu sa predstavnicima Rusije, na skupu na najvišem nivou od završetka rata u Gruziji, kako bi započeli novu saradnju.

Generalni sekretar Alijanse Jap de Hop Shefer ocenio je sastanak kao dobar i rekao da su se Rusija i Alijansa saglasile da obnove odnose, i kad je u pitanju vojna saradnja.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov je rekao da se Rusija i NATO i dalje ne slažu po pitanju Zakavkazja, ali i da obe strane moraju da prihvate nove okolnosti.

Rusija i NATO odlučili su da obnove političke veze, kao i vojne kontakte, narušene posle sukoba u Južnoj Osetiji u avgustu 2008. godine, saopštio jegeneralni sekretar Alijanse Jap de Hop Shefer

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da njegova zemlja želi da obnovi odnos poverenja s Alijansom, koji bi podrazumevao i vojnu saradnju, kao i saradnju na polju strateške bezbednosti.

Međutim, ruski šef diplomatije bar u razgovoru sa novinarima pre sastanka nije odavao utisak da će razgovori biti konstruktivni.

Novinar: Ministre, koji su ciljevi vašeg sastanka?

Lavrov: Ovo nije moj sastanak. Ovo je inicijativa Dore Bakojani, grčke šefice diplomatije, tako da pitajte nju.

Novinar: Kakva su vaša očekivanja?

Lavrov: Šta god Dora želi.

Ipak, posle sastanka Lavrov je rekao da njegova zemlja želi obnovu poverenja Rusije i NATOa, ali da će To zahtevati praktične poteze, koji će pokazati da predlozi nisu ostali samo na papiru.

Lavrov se osvrnuo i na planove bivše administracije SAD da u Evropi postavi delove svog antiraketnog štita, upozorivši da će, ako Vašington nastavi da sprovodi ovu nameru, buduća saradnja na tom polju u okviru Saveta Rusija-NATO biti besmislena.

Odlazeći generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer rekao je da se današnji sastanak održava posle perioda ozbiljnih kriza, De Hop Shefer je rekao i da on predstavlja dobru polaznu tačku za buduću vojni saradnju između Alijanse i Rusije.

“Pošto smo obnovili naše odnose na političkom nivou, to ćemo uraditi i sa ciljem koji se odnosi na zajedničku izgradnju i očuvanje mira evro-atlantske regije”, kazao je generalni sekretar NATO-a.

Na samitu u Grčkoj većina okupljenih ministara spoljnih poslova zemalja Natoa, bavila se, na prvom mestu, odnosima između Evropske unije i Irana.

Sastanak na Krfu održan je nedelju dana pre susreta američkog i ruskog predsednika Baraka Obame i Dmitrija Medvedeva u Moskvi, i samita Grupe osam najrazvijenijih zemalja sveta u Rimu.

Izvor: B92, Tanjug
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #66 on: July 02, 2009, 07:36:49 am »

Gruzija stavljena ad akta

02.07.2009
Zasedanje Saveta Rusija-NATO je okončano začuđujuće pomirljivim izjavama, sa obe strane: razmirice treba ostaviti po strani, previše je drugih problema koji pritiskaju današnji svet. Što se tiče alijanse, prošlogodišnji rat u Gruziji je stavljen ad akta, mnogo je važnije okrenuti se Avganistanu, jer tu stvari ne idu baš najbolje. Posle odluke da se povuku sa iračkog bojišta Amerikanci, kao čelna snaga zapadnog vojnog saveza, sve bliže su saznanju da im ni u Centralnoj Aziji nema opstanka ukoliko nešto ne promene, a to „nešto” trebalo bi da im obezbedi obnovljeno savezništvo sa Rusijom.

„Rad Saveta Rusija-NATO, koji je zamro posle gruzijskih događaja, ponovo je oživljen. Ne smatram da je taj problem u potpunosti prevaziđen, ali ga svakako ne bi trebalo shvatiti kao kamen spoticanja u našim odnosima”, izjavio je zadovoljno gensek alijanse Jap de Hop Shefer. Njegov sagovornik ruski šef diplomatije Sergej Lavrov vešto se uklopio u prethodnu konstataciju: „Odluke koje smo doneli nakon što je Tbilisi pokrenuo rat nepovratne su, i kao takve ih treba tumačiti u budućim praktičnim odnosima.” A to podrazumeva sve: od zajedničkog gašenja ratnih žarišta, pa preko razgovora o smanjenju nuklearnog naoružanja, do obustavljanja daljeg širenja NATO na istok.

U tom smislu alijansa se našla na nekoj vrsti prekretnice. „NATO se ‘zaglavio’ u svom pohodu na bivše sovjetske republike”, tvrdi ruski ambasador pri alijansi Dmitrij Rogozin i dodaje: „Dalje širenje za sada nije izgledno. Čak ni kada se govori o Ukrajini i Gruziji, a o drugim državama da i ne govorimo. Očigledno, program ‘Partnerstvo za mir’, zamišljen kao neka vrsta ulaznice u zapadni vojni savez – iscrpen je. U Briselu ne znaju kako u budućnosti da igraju na tu kartu”, tvrdi ruski diplomata. „Nemaju jasnu viziju kako da razvijaju svoju organizaciju: da li da se globalizuju i pretvore u svetskog žandarma, ili da se vrate Petoj tački ustava alijanse prema kojoj su sve članice obavezne da, u slučaju napada na bilo koju državu saveznicu, to tumače kao napad na celu organizaciju.”

Izvor: Politika Online
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #67 on: July 21, 2009, 04:56:41 pm »

Bajden: SAD za Ukrajinu u NATO-u

21. jul 2009.
Kijev -- Američki potpredsednik Džozef Bajden rekao je u Kijevu da SAD "čvrsto podržavaju" integraciju Ukrajine u NATO, i pored protivljenja Rusije toj ideji.

Bajden je posle razgovora sa ukrajinskim predsednikom Viktorom Juščenkom, na zajedničkoj konferenciji za stampu, izrazio uveravanja Jušcenku da rusko-američko približavanje u koje je krenula nova američka vlada neće ići "na štetu" Ukrajine.

"Što se tiče obnove odnosa sa Rusijom, uveravam vas.. da to neće ići na štetu Ukrajine. Naprotiv, mislim da će to biti dobro za Ukrajinu", rekao je Bajden pred novinarima.

"Ako se opredelite za evroatlantsku integraciju... mi ćemo vas u tome čvrsto podržati", rekao je on.

Bajden je rekao da ponavlja da SAD ne priznaju nikakve sfere uticaja, "niti ičije pravo da vam diktira kojoj alijansi treba da pripadate ili koje odnose da imate", rekao je Bajden u aluziji na Rusiju, navodi agencija Frans pres.

Ukrajinski predsednik Viktor Juščenko ponovio je da je NATO najbolji način da se garantuje bezbednost Ukrajini.

"Jedno od glavnih pitanja je nacionalna bezbednost. Živimo u teškom svetu. Teritorijalni integritet, suverenitet i slobode zavise od naših odnosa sa susedima", rekao je Juščenko posle sastanka s Bajdenom.

Bajdenova poseta Ukrajini i kasnije Gruziji, dvema prozapadnim bivšim sovjetskim republikama, događa se dve nedelje posle posete američkog predsednika Baraka Obame Rusiji u nastojanju da "resetuje" bilateralne odnose koji su se jako pogoršali za vreme njegovog prethodnika Džordža Buša.

U Moskvi je portparol ruskog ministarstva spoljnih poslova rekao je da Rusija neće "monopolisati" kontakte sa bivšim zemljama Sovjetskog saveza ali da će "pažljivo" pratiti posetu američkog potpredsednika Bajdena Ukrajini i Gruziji.

"Mi ćemo pažljivo pratiti šta se dešava, tim pre što se radi o zemljama sa kojima se graničimo", rekao je Andrej Nesterenko.

On je rekao da Rusija neće uzurpirati bilo čija prava i da je suverena volja svake zemlje da bira svoje partnere u međunarodnoj saradnji ali da je važno da se to radi na "trasparentan način bez duple igre i da se ne čini na štetu tuđih interesa".

Izvor: Beta
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #68 on: July 25, 2009, 04:27:05 pm »

Vašington menja politiku prema Ukrajini i Gruziji ?

25/07/2009
Bon – Aksiom nove politike Vašingtona prema nekadašnjim sovjetskim republikama više nije sputavanje Rusije uz pomoć Ukrajine i Gruzije, već uspostavljanje partnerskih odnosa sa Moskvom radi ostvarivanja globalnih američkih ciljeva, naročito u Iranu i Avganistanu, ocenio je nemački radio Dojče vele (DW).

DW u komentaru povodom posete američkog potpredsednika Džozefa Bajdena Ukrajini i Gruziji navodi da je visoki gost iz Vašingtona poručio da Vašington ne prihvata rusku zonu uticaja na postsovjetskom području, da podržava teritorijalni integritet bivših sovjetskih republika i da, u principu, i dalje podržava njihovo uključivanje u evroatlantske strukture.

Tako - kada je o principima reč - predsednik Barak Obama i potpredsednik Bajden nastavljaju politiku prethodne administracije Džordža Buša

No, po DW, postoji i jednu značajna nijansa - Bajden ni u jednom trenutku nije pominjao bilo kakve konkretne rokove za prijem Ukrajine ili Gruzije u NATO.

Nemački radio iz toga izvlači zaključak kako je prava poruka Bajdena Kijevu i Tbilisiju da novi početak sa Rusijom, koji bi trebalo da je označila poseta predsednika Baraka Obame Moskvi pre dve nedelje, znači istovremeno i novi početak u saradnji Vašingtona sa Ukrajinom i Gruzijom.

DW podseća kako je cilj politike Džordža Buša bio da drži Rusiju u šahu i otuda je pružana maksimalna podrška Kijevu i Tbilisiju, što je naročito koristio gruzijski predsednik Mihail Sakašvili.

Predsednik Obama sada, pak, nastoji da se oslobodi te zavisnosti od Kijeva i Tbilisija, pogotovo što su Sakašvili i ukrajinski predsednik Viktor Juščenko pod snažnim pritiskom domaće opozicije, ocenio je DW.

Ukrajina i Gruzija mogu i dalje da računaju na podršku SAD, ali njihove mogućnosti pritiska na politiku Vašingtona ubuduće će biti ravne nuli i to je „prava i gorka Bajdenova poruka Juščenku i Sakašviliju”, zaključio je DW.

Izvor: Tanjug
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #69 on: July 27, 2009, 12:51:20 pm »

Medvedev o širenju NATO

27. jul 2009.
Moskva -- NATO počinje da shvata da Gruziju i Ukrajinu ne treba “uvlačiti” u Severnoatlanski savez, kaže predsednik Rusije Dmitrij Medvedev.

Medvedev je u intervjuu za rusku Nezavisnu televiziju istakao da “nije ispravno da se neke zemlje uvlače u vojne i političke saveze suprotno volji građana”, i da bi u Ukrajini trebalo održati referendum o ulasku u NATO.

Šef ruske države je komentarisao nedavnu posetu američkog potpredsednika Džozefa Bajdena Ukrajini i Gruziji i upitao da li je NATO-u potrebna zemlja sa toliko problema, kakva je Gruzija.

“Koliko mogu da vidim, u poslednje vreme se postepeno shvata da te dve države nisu spremne da donesu takvu odluku i da Alijansa nije spremna da ih apsorbuje. Želimo da Rusija bude snažna država. Ne da bi se demonstrirala sila, ili davale lekcije drugima već da bi se stvorili bolji uslovi za život naših građana” istakao je Medvedev.

Izvor: B92
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #70 on: August 03, 2009, 03:26:00 pm »

Cilj NATO - Strateško partnerstvo sa Rusijom
 
03.08.2009
Brisel – NATO će nastaviti put ka strateškom partnerstvu sa Rusijom, ali Moskva mora da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet svojih suseda, izjavio je novi generalni sekretar severnoatlantske alijanse Anders Fog Rasmusen.

„Moj cilj je da razvijem pravo strateško partnerstvo sa Rusijom, iako sam svestan da može biti dosta različitih stavova po brojim pitanjima”, istakao je Rasmusen u intervjuu Rojtersu.

Bivši danski premijer, koji je pre dva dana stupio na rukovodeću dužnost u NATO-u, ocenio je da Alijansa ima iste ciljeve kao i Rusija - borba protiv terorizma, razoružanje i neširenje nuklearnog oružja, odnos prema pitanju Avganistana.

„Situacija u Avganistanu zahteva zajednički pristup i napore kako vojnih tako i civilnih snaga, radi stabilizovanja zemlje. Prvenstveno je značajno da se popravi bezbednosna situacija, ali, očigledno je da ne postoji mogućnost da se sve reši vojnom opcijom”, istakao je Rasmusen.

Agencija navodi da će novi generalni sekretar NATO pred sobom kao najznačajnija pitanja imati pronalaženje pobedničke strategije za rat u Avganistanu, kao i pobljšanje odnosa sa Moskvom.

Rasmusen će morati da se pozabavi i očekivanjima Ukrajine i Gruzije, kojima je obećan ulazak u NATO, i pored protivljenja Rusije, dodaje Rojters.

Izvor: Tanjug
« Last Edit: August 14, 2009, 03:17:05 pm by dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #71 on: August 13, 2009, 01:59:16 pm »

Za Vašington Ukrajina je "nezavisna zemlja"

13.08.2009
Vašington/Kijev – SAD smatraju Ukrajinu „suverenom zemljom” koja ima pravo na sopstvene interese i donošenje sopstvenih odluka, izjavio je na redovnom brifingu pomoćnik američkog državnog sekretara za odnose sa javnošću Filip Krouli, komentarišući poruku ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva predsedniku Ukrajine Viktoru Juščenku, preneo je Itar-Tas.

Krouli je dodao da je tokom nedavne posete Kijevu potpredsednik SAD Džozef Bajden „to jasno stavio do znanja”.

„Smatramo da Ukrajina ima pravo da stupi u NATO, ukoliko ona to hoće, i mi, razume se, podržavamo to pravo”, rekao je zvanični predstavnik Stejt departmenta, dodajući da je „za Ukrajinu i Rusiju važno da imaju konstruktivne odnose”, prenela je ruska državna novinska agencija.

Agencija RIA Novosti javila je iz Kijeva da je oko stotinu predstavnika nacionalističke Ukrajinske narodne partije ispred ambasade Rusije u Kijevu održalo protest, tražeći od ruskog predsednika da se izvini Ukrajini zbog obraćanja na njegovom video-blogu na internetu.

Učesnici mitinga nosili su plakate sa antiruskim porukama, javila je ruska agencija pozivajući se na agenciju „Ukrajinske vesti”, dodajući da je UNP na predsedničkim izborima podržala Juščenka.

Umesto Juščenka odgovor je stigao iz njegove administracije i propredsedničke partije Naša Ukrajina, sa tvrdnjom da su optužbe „agresivnim tonom” upućene ne predsedniku već „čitavom ukrajinskom narodu”, kao i da se „rukovodstvo Rusije pretvara u taoca starih imperijalnih kompleksa, koji primoravaju na konstantno negovanje lika spoljnjeg neprijatelja i zamenu ravnopravnog dijaloga sa svim susednim državama jezikom uvreda i pretnji”.

Interfaks je preneo iz Kijeva izjavu zamenika šefa Juščenkove administraicje Aleksandra Šlapaka da bi zvanično reagovanje predsednika na poruku Medvedeva moglo da usledi posle njegovog godišnjeg odmora.

„Mislim da će on tako da uradi. Medvedev je svoju izjavu dao u vreme odmora, a ja mislim da naš predsednik može da ne prekida odmor radi te izjave”, rekao je on.

Izvor: Tanjug
« Last Edit: August 14, 2009, 03:16:46 pm by dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #72 on: August 14, 2009, 03:18:32 pm »

Gadafi: Širenje NATO na istok je direktna pretnja Rusiji

14.08.2009
Tripoli – Dalje širenje Severnoatlantskog saveza (NATO) na istok stvara direktnu pretnju bezbednosnim interesima Rusije, koju ne treba provocirati, izjavio je lider Libijske Džamahirije Moamer el Gadafi u eksluzivnom intervjuu koji je emitovala ruska agencija Itar-Tas.

Gadafi je u intervjuu, čija će televizijska verzija biti emitovana u septembru na državnom kanalu „Rusija”, rekao da „u potpunosti deli zabrinutost ruskog rukovodstva planovima Alijanse o daljem širenju na istok”.

Prema njegovim rečima, NATO „pokušava da uvuče u orbitu svog uticaja bivše sovjetske republike, smeštene u Srednjoj Aziji i duž ruskih granica od Crnog do Baltičkog mora, i to ne može shvatiti drugačije, osim kao realna pretnja za Rusku Federaciju”.

Libijski lider, međutim, ističe da „Rusija nije ta sila koju je moguće lako opkoliti, slomiti i uništiti, nju ne treba provocirati”.

„Savetujem svima da poslušaju moje upozorenje”, rekao je Gadafi u intervjuu uoči 40. godišnjice Velike Revolucije, koja se obeležava 1. septembra.

Itar-Tas navodi da je lider Libijske Džamahirije izrazio i zabrinutost povodom sadašnjeg stanja rusko-ukrajinskih odnosa i da se tokom posete Rusiji i Ukrajini „lično uverio da između dve zemlje postoji nekoliko opasnih problema, od kojih je jedan težnja ukrajinskog rukovodstva da stupi u NATO”.

Prema Gadafijevim rečima, zvanični Kijev smatra garantom svoje bezbednosti NATO, „a takav obrt događaja ne može da ne zabrinjava Rusiju”.

Libijski lider je, istovremeno, dao visoku ocenu sadašnjem nivou odnosa između Rusije i Libije.

„Posle dugog prekida, obnovljen je dijalog na najvišem nivou i nedavni susreti sa (ruskim predsednikom i premijerom) Dmitrijem Medvedevom i Vladimirom Putonom jasno su pokazali da dve zemlje imaju dobre veze i saradnju”, rekao je pukovnik Gadafi.

Izvor: Tanjug
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #73 on: August 16, 2009, 05:59:19 pm »

15.08.2009
Rusija je spremna da razmatra sa zemljama NATO-a mogućnost tranzita kroz svoju teritoriju vojne robe u Avganistan za potrebe međunarodnih snaga koje tamo deluju.

To je izjavio novinarima u Moskvi zamenik ministra inostranih poslova RF Aleksandar Gluško. Što se tiče tranzita nevojne robe, sporazum o njemu je postignut na sednici Saveta Rusija-NATO u aprilu u Bukureštu i otvoren za sve članice alijanse. Gluško je nazvao osiguranje bezbednosti u Avganistanu važnim pravcem saradnje RF i NATO.

Gluško je istakao da problem narkotrafika iz te zemlje stekao globalni karakter, on direktno ugrožava bezbednost zemalja evroatlantskog regiona. Samo zajedničkim naporima je moguće efikasno suprotstavljanje toj opasnosti. Kao primer takve saradnje je Gluško naveo rusko-NATO-ov projekat za pripremu u Rusiji stručnog kadra za antinarkotičke službe Avganistana. Već stotine stručnjaka su imale odgovarajući tečaj.


Saradnja

Rusija računa na saradu s NATO-om u pripremi nove Strateške koncepcije - izjavio je novinarima u Moskvi zamenik šefa ruskog MIP Aleksandar Gluško. U Moskvi neće indifirentno čekati dok NATO razradi univerzalni recept rešavanja globalnih problema, koji bi direktno pogađao interese Rusije, — istakao je on. Rusku stranu interesuju mnogi aspekti buduće NATO-ove koncepcie. Naprimer, u kojoj meri eventualna primena sile od strane aliđunarodnog prava.

Mnogo pitanja ima i u vezi sa namerama da se NATO-u dodelje veća punomoćja u osiguranju energetske bezbednosti i kiberodbrane. Pored toga, prema mišlenj Gruškoa. U oblasti upoređenja koncepcija i NATO imaju perspektive. Na nedavnoj sednici Saveta Rusija-NATO održana je bila promocija ruske strategije bezbednosti, a predstavnik RF pri alijansi Dmitrij Rogozin učestvovao u seminaru NATO-a, posvećenom strateškoj koncepciji alijane.

Izvor: Glas Rusije
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #74 on: September 18, 2009, 05:07:55 pm »

Rasmusen: NATO nije neprijatelj Rusije

18.09.2009
Brisel - Generalni sekretar Severnoatlantskog saveza (NATO) Anders Fog Rasmusen pozvao je danas Rusiju na stvaranje realnih odnosa strateške saradnje sa Alijansom.

"Moja glavna poruka ruskom društvu sastoji se u tome da NATO nije neprijatelj Rusije", rekao je Rasmusen u intervjuu agenciji Itar-Tas s, posle istupanja u Fondaciji Karnegi u Briselu.

"Želim da između Rusije i NATO-a postoje odnosi pozitivnog strateškog partnerstva", kazao je generalni sekretar Alijanse.

Prema njegovim rečima, Alijansa treba da priznaje postojanje interesa i zabrinutosti Rusije i treba da ih sluša.

Rasmusen je dodao da "savet mudraca", koji je počeo da radi od septembra i bavi se izradom nove strateške koncepcije NATO-a, razmatra mogućnost da poseti Rusiju.

"Grupa od 12 eksperata, koja razmatra novu stratešku koncepciju NATO, trenutno razmatra mogućnost da poseti Moskvu radi diskusija sa ruskim stručnjacima u oblasti bezbednosti", rekao je on. Prema Rasmusenovim rečima, on će podržati odluku saveta ukoliko reši da poseti Moskvu.

On je rekao da bi konačna verzija novog strateškog dokumenta NATO-a trebalo da bude završena do samita Alijanse krajem naredne godine u Lisabonu. Rasmusen je podržao ideju da se u okviru Saveta Rusija-NATO razmatra inicijativa predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva o sklapanju novog sporazuma o evropskoj bezbednosti.

"Naravno, glavna diskusija treba da se vodi u okviru OEBS-a, to je širi format, mada Savet Rusija-NATO može da bude dodatni teren za taj dijalog", rekao je on.

Rasmusen je izrazio nadu da će Rusija i NATO ostvariti napredak u rešavanju razlika povodom Sporazuma o konvencionalnom naoružanju u Evropi, čije je važenje Moskva zamrznula. Kao ključne pravce praktične saradnje Rusije i NATO-a, Rasmusen je naveo Avganistan.

Prema njegovim rečima, stabilizacija stanja u toj zemlji "odgovara temeljnim interesima u oblasti bezbednosti kako Rusije, tako i Alijanse". "Danas je glavni prioritet stvaranje uslova da avganistanska vojska na sebe preuzme vodeću ulogu u osiguranju bezbednosti u zemlji. NATO-u, između ostalog, treba i finansijska i materijalna podrška i to je još jedan pravac saradnje sa Rusijom", rekao je Rasmusen.

Komentarišući istupanje Rasmusena, stalni predstavnik Rusije pri NATO-u Dmitrij Rogozin rekao je da je bilo "veoma konstrtuktivno" i da u njemu nesumnjivo vidi "nove elemente za saradnju".

Kao jedan od takvih elemenata, ruski diplomata je naveo predlog generalnog sekretara Alijanse o zajedničkoj analizi bezbednosnih pretnji u 21. veku.

"Ukoliko generalni sekretar NATO-a zaista želi da sve njegove ideje o sklapanju strateškog partnerstva sa Rusijom budu realizovane, on treba da bude spreman na dugu i iznurujuću borbu, pri čemu, ne sa Rusijom i njenim predstavnicima, već sa nekima od onih koji se nazivaju saveznicima u NATO-u", rekao je Rogozin, a prenela je agencija RIA Novosti.

Ističući da se "nije svima od pozvanih u evropsko odeljenje Fondacije Karnegi dopalo njegovo istupanje", Rogozin je rekao da je u njemu pokazana "sigurnost, konstruktivnost i novatorstvo".  

Izvor: Tanjug, Večernje Novosti   
Logged
Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... 501   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.