PALUBA
March 28, 2024, 09:50:20 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 481 482 483 484 485 486 487 488 489 490 491 492 [493] 494 495 496 497 498 499 500 501   Go Down
  Print  
Author Topic: Odnosi na relaciji Rusija - NATO  (Read 819833 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #7380 on: March 03, 2023, 06:29:06 pm »

Načelnik Generalštaba Češke pozvao da se država pripremi za rat između NATO i Rusije

Češka treba da se pripremi na to da može doći do sukoba između Rusije i NATO-a, jer će zemlja „od prvog minuta“ postati učesnik sukoba.

Ovu izjavu dao je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Češke general-major Karel Rzehka.

„Većina naše vojske će ići u borbu prema vojnim planovima alijanse. Naša teritorija će postati važna zona tranzita i podrške“, rekao je češki general.

Prema njegovim rečima, sa takvim razvojem događaja koji se danas posmatra, Rusija „neće čekati“ dok se Prag priprema za mogući sudar. Rzehka je napomenuo da sa produženim sukobom, Češka neće moći da izdrži više od nekoliko dana.

Vredi istaći da je ranije general izvestio o obuci ukrajinske vojske na teritoriji Češke na poligonu u Libau pod rukovodstvom češke vojske.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #7381 on: March 03, 2023, 06:33:51 pm »

Vremena nije ostalo: SAD se u žurbi spremaju da oduzmu Rusiji nuklearni arsenal

Pretnja gubitkom svetske dominacije gura Sjedinjene Države na radikalne korake.

Model unipolarnog sveta živi svoje poslednje dane. Transnacionalne elite, koje zapravo upravljaju svim procesima unutrašnje i spoljne politike SAD, svesne su gubitka svog nekadašnjeg uticaja.

Na međunarodnoj političkoj sceni se pojavljuju novi jaki igrači koji neće da plešu uz melodiju Vašingtona i globalista koji stoje iza njega. Pre svega, reč je o brzom osvajanju ekonomske moći Indije i Kine, kao i Rusije, koja ne okleva da čvrsto brani svoje nacionalne interese.

Zamenik predsednika Ruske akademije raketnih i artiljerijskih nauka Konstantin Sivkov smatra da transnacionalne elite gotovo da nemaju vremena da poprave situaciju. Ako pre 2030. godine ne mogu da ostvare bezuslovnu pobedu, onda će zauvek izgubiti svetsku dominaciju. A u ovoj situaciji od američkih globalista se očekuje uništenje, a ujedno i fizičko.

Jedini problem je što SAD mogu da premoste samo uz pomoć nuklearne ucene u konfrontaciji sa Indijom i Kinom, primetio je ekspert. A pošto ovaj metod ne funkcioniše protiv Rusije, Amerikanci su pokrenuli rat protiv Rusije, pa čak i preko zastupničkog ratovanja. A za Vašington je izuzetno važno da što pre dobije bitku sa Moskvom.

„Zašto do 2030. godine? Jer će do tada Kina imati dovoljno nuklearnih kapaciteta da zaustavi SAD. Zato im se sada tako žuri. Sjedinjene Države su postavile svoj cilj da zauzmu ruski nuklearni arsenal. Objedinjavajući svoje nuklearne potencijale, oni će moći da diktiraju svoju volju celom svetu, a pre svega Indiji i Kini“, rekao je Sivkov.

Istovremeno, Sjedinjene Države očekuju da uz malo krvoprolića preuzmu kontrolu nad ruskim nuklearnim oružjem. Drugim rečima, oni ne nameravaju da pokrenu vojni sukob sa Rusijom. Opklada je na liberalnu elitu, koja se planira dovođenjem na vlast u Moskvi.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #7382 on: March 04, 2023, 06:07:14 pm »

Džefri Saks: Fatalne greške Vašingtona prouzrokovale krizu, a sada smo i na putu rata sa Rusijom

Američki profesor ekonomije Džefri Saks izjavio je da su Sjedinjene Države pogrešno verovale u unipolarnost sveta.

On navodi da je Amerika verovala i u svoju superiornost posle 1991. godine što je dovelo do pogoršanja odnosa sa Rusijom i napete međunarodne političke situacije.

Saks smatra da je ukrajinska kriza posledica napetosti u odnosima Vašingtona i Moskve u poslednjih 25 godina.

Amerika je mogla da spreči probleme koji su se pojavili, ali zbog viđenja svoje uloge na svetskoj sceni posle 1991. godine propustila je tu priliku, konstatovao je Saks.

„SAD su bile uverene u unipolarnost sveta i u to da one mogu da rade praktično sve što žele, pa i da razmeštaju vojne baze gde i kada im odgovara, zaključuju i raskidaju ugovore po sopstvenoj želji bez bilo kakvih ozbiljnih posledica“, rekao je Saks u intervjuu za „Njujorker“.

Saks smatra da je jedna od glavnih grešaka Vašingtona bilo širenje NATO. Još tada, 90-tih godina, mnogi američki političari su mislili da je to „fatalna greška“, naveo je on.

Zatim je usledilo bombardovanje Srbije i dalje širenje NATO što se negativno odrazilo na odnose SAD i Rusije, ističe on i podseća da je bivši američki predsednik Džordž Buš mlađi sproveo je nekoliko talasa širenja Alijanse a poslednja faza bili su pokušaji da se bloku pridruže Gruzija i Ukrajina.

„To nas je konkretno odvelo na put ne samo apsolutnog pogoršanja odnosa, nego na put tog rata“, rekao je Saks.

Ukazao je i na uticaj američke političke elite na državni prevrat u Ukrajini 2014. godine.

Iskoristivši situaciju, Vašington je delovao aktivno i direktno – platio je ogromnu svotu novca onima koji su rukovodili Majdanom i sponzorisao je taj prevrat, istakao je Saks.

Izvor
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #7383 on: March 06, 2023, 12:22:10 am »

Interviju Volfganga Išingera:

"Volfgang Išinger o nemačkim pogrešnim procenama Putina



Piše: Važa Tavberidze

Iskusni diplomata Volfgang Išinger (Wolfgang Ischinger) bio je na brojnim pozicijama u nemačkoj diplomatiji od sredine 1970-ih, između ostalog, zamenik ministra spoljnih poslova i ambasador u SAD i Velikoj Britaniji. Od 2008. do 2022. bio je predsedavajući Minhenske bezbednosne konferencije, koja od 1963. okuplja lidere, diplomate i stručnjake za međunarodne odnose u tom bavarskom gradu.

Išinger je za Gruzijski servis RSE-a govorio na marginama ovogodišnje konferencija, kojom je dominirao rat u Ukrajini, o evoluciji nemačke politike prema Rusiji i zašto je Berlin tako loše procenio Vladimira Putina, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

RSE: Počnimo s istorijskom retrospektivom i značajnim govorom ruskog predsednika Vladimira Putina na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji 2007. Mnogi sada gledaju na taj govor kao na de fakto ponovno otvaranje Hladnog rata. Da li verujete u to? I, ako da, zašto se tada to nije tako videlo?

Volfgang Išinger: Bio sam u sali kada je predsednik Putin održao taj govor. Još nisam bio predsedavajući konferencije, bio sam običan učesnik. I vrlo dobro se sećam da je, kada se taj govor završen, jedan od mojih prijatelja, koji je sedeo pored mene ili iza mene, rekao:

"O, ovo zvuči kao najava Trećeg svetskog rata". Ali to je bilo u šali. I mislim, u retrospektivi, da je većina, verovatno ne svi, ali većina učesnika u to vreme, lidera smatrala da je Putinu potrebno da se izduva i da se možda sutra možemo vratiti poslu.

U retrospektivi, to je bila greška. Zato što verujem da je Putin hteo da to bude ozbiljno upozorenje da mu je strpljenje na izmaku. I da je počeo da veruje da je, da bi branio interese Rusije, na način na koji on razume interese Rusije, morao da napusti proces partnerstva i saradnje i da počne konfrontativniji pristup Zapadu – svakako NATO-u, SAD, ali i partnerima u Evropskoj uniji i šire.

RSE: Shvatam da je to bilo pre invazije na Gruziju, pre okupacije Krima i pre ove nove invazije na Ukrajinu, ali zašto zapadna diplomatska elita nije dovoljno ozbiljno shvatala Putina?

Išinger: Pa, znate, morate se vratiti (u to vreme). Bilo je to 2007. Vratite se (još) sedam godina unazad, kada je počeo kao novi predsednik Ruske Federacije. U tim prvim godinama imao sam niz prilika da vidim Vladimira Putina, predsednika Ruske Federacije, na delu.

Savetovao sam i pratio, nekoliko puta, nemačkog kancelara na razgovorima i sastancima s predsednikom Putinom, i u tim ranim godinama, govorimo o 2000-2001, predsednik Putin je delovao, bar nama Nemcima, kao zaista interesantan partner za poslovanje.

Daću vam primer. Neke nemačke kompanije su se žalile da ih Rusija oporezuje na način koji ih sprečava da obavljaju koristan posao. Kada ste prethodno pokretali ta pitanja kod ruskih zvaničnika, nikada se ništa ne bi dogodilo. Bilo je frustrirajuće. A kada je nemački kancelar pokrenuo takva pitanja s Putinom, Putin bi rekao "smatrajte to završenim". I naložio bi da se taj proces preispita i da se pronađu rešenja.

Drugim rečima, u tim početnim godinama stvoren je utisak da je taj Putin neko ko će uraditi nešto, i to je zaista zanimljivo. I ne zaboravite da je on bio i u nemačkom Rajhstagu, nemačkom parlamentu, odmah na početku svoje karijere, i održao govor koji su mnogi, možda ne svi, ali mnogi smatrali prijateljskim govorom, kada je rekao, 'Želim da imam bliske odnose s vama u Nemačkoj i Zapadnoj Evropi'.

Dakle, mislim da je ljudima, liderima 2007. bilo izuzetno teško da razumeju da je to početak nove ere, nove ere ponašanja i filozofije i novog Putinovog pristupa.

RSE: Što se tiče ovog izuzetnog primera koji ste naveli da Putin rešava stvari – kao što ste rekli, "smatrajte to završenim" – to bi se onda pretočilo u rusku politiku uspostavljanja dobrih odnosa, koja bi potom evoluirala u to da državu zavisi od nje na mnogo načina. Zar se niko u nemačkom rukovodstvu nije setio fraze "plašim se Danajaca (Grka) i kad darove nose"?

Išinger: Vrlo je lako danas, u nemačkim diskusijama, tvrditi koliko smo bili glupi. Kako je moguće da smo bili toliko glupi da čak prodamo i svoja skladišta gasa za ruski gas? Kako je moguće da je neko mogao da odluči da to proda? Pa, znate, u Berlinu i šire se raspravljalo o veoma interesantnim teorijama. Jedna od teorija je bila: U redu, kako da osiguramo da Rusi neće koristiti gas kao oružje kad god nešto iskrsne. Dakle, ideja – ideja koja je zvučala veoma pametno – bila je: U redu, pozivamo Ruse da investiraju na krajnjim tačkama, na zapadu Nemačke, u Holandiji. Dakle, ne samo na početnim tačkama, gde je cevovod iz Sibira, već na kraju gde pretvarate gas ili naftu u proizvode, tako da bi Gazprom imao interes da ove instalacije zaista rade i donose profit itd.

Zajednički interesi, investiranje Rusije u operacije, ne samo da Moskva dobija profit od transporta gasa iz Rusije, već i da ostvaruje profit kroz rad rafinerija – to je bila veoma pametna ideja. Smatralo se da je to veoma pametna ideja, pre 10, 15, 20 godina. U retrospektivi, vrlo je lako reći koliko smo bili naivni.

Kako su naši lideri tada bile naivni. Ali opet, u to vreme, reći ću vam da se ne sećam mnogo glasova u kontekstu nemačke politike koji su digli ruku da kažu da je to potpuno glupo, nemojte to da radite, setite se Grka koji nose darove itd. Bilo je široko rasprostranjeno ćutanje ili čak široko rasprostranjeno slaganje, da je to zvučalo kao odbranjiv i zdrav pristup.

RSE: Tokom godina, kao predsedavajući Minhenske bezbednosne konferencije, bili ste domaćin samom vrhu ruske diplomatije. Kako su se ti ljudi promenili? Ili zapravo kako se vaša percepcija njih promenila od rata u Ukrajini?

Išinger: Dozvolite mi da počnem s vašim poslednjim pitanjem. Moje viđenje naših ruskih sagovornika, naših ruskih gostiju, promenilo se prilično dramatično. Opet, dozvolite mi da iznesem primer. Oko 2008. godine, predsednik Putin je prestao da obavlja funkciju predsednika i predao ju je svom privremenom nasledniku (Dmitriju) Medvedevu. I mislim da su ljudi, ne samo u Nemačkoj, već i u SAD i drugde, prihvatili ideju da je Medvedev čovek s kojim možete da radite.

RSE: Liberalniji.

Išinger: Angela Merkel, koja je u to vreme bila kancelarka dve ili tri godine, imala je veoma zanimljive razgovore s Medvedevom o tome kako bismo mogli da radimo na rekonstrukciji sveobuhvatnije evropske bezbednosne arhitekture: Mogu li Berlin i Moskva da ulože napor da se reši, na primer, nerešena pitanja Pridnjestrovlja, itd. Dakle, izgledalo je kao da s Medvedevom možemo da uradimo stvari.

Sada, kada pogledam šta je gospodin Medvedev javno govorio poslednjih godinu dana, ne mogu da verujem da je to ista osoba koja je pozvala mene i grupu lidera iz okvira Minhenske bezbednosne konferencije u svoju zvaničnu rezidenciju kod Moskve, kada smo zapravo organizovali događaj u Moskvi, verujem da je to moralo biti 2010. ili 2011. godine.

I imali smo veoma interesantnu diskusiju u kojoj su, naše strane, među gostima bili tako iskusni ljudi kao što je Karl Bilt (Carl Bildt), bivši premijer Švedske, i niz drugih sadašnjih i bivših lidera. Činilo se da je to vreme partnerskih mogućnosti, otvaranja partnerskih opcija.

RSE: I očajnički ste želeli da ih ugrabite?

Išinger: Da, apsolutno. I ići ću čak i dalje od toga. Nekoliko godina kasnije, otprilike 2012, počeli smo da razmišljamo o tome kako da proslavimo 50 godina Minhenske bezbednosne konferencije – to je bilo 2013. Tako se rodila ideja: Hajde da priredimo tom intelektualnih i političkih priloga o stanju u svetu i evropskoj bezbednosnoj arhitekturi itd.

I kada pogledate tu knjigu, koja je objavljena godinu dana kasnije, neposredno pre ruske aneksije Krima 2014. godine, teško je poverovati da smo izdali tom pod naslovom: "Ka zajedničkoj bezbednosti". To je bila vizija, san, pogrešan san kao što sada znamo, uz zanimljive priloge brojnih ruskih autora, intelektualaca, ljudi iz Ruske akademije nauka, sadašnjih i bivših ruskih visokih zvaničnika, itd.

Dakle, apsolutno, moj odgovor na vaše pitanje je da se moj pogled na moje ruske sagovornike, goste, govornike, učesnike u Minhenu promenio, nažalost, prilično dramatično, morao je da se promeni prilično dramatično u poslednjih nekoliko godina.

RSE: Želeo bih da pitam i za ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, jer za razliku od Medvedeva, koji nije školovani diplomata, Lavrov je, kao i vi, školovan diplomata. A čak i njegovi protivnici su smatrali da je naširoko poštovan, sposoban operativac. Da li je to ono što vidite danas?

Išinger: Moram da kažem, potpuno sam frustriran i razočaran. Zato što... Sergeja Lavrova poznajem od početka ili sredine 1990-ih, 30 godina. Prvi put sam ga sreo kada je bio ruski stalni predstavnik pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku. I tada me je veoma impresionirao, kada smo morali da rešavamo ratove u Bosni i na Kosovu.

Impresionirao je činjenicom da je bio jedini stalni predstavnik značajne zemlje koji je napamet znao poslovnik Saveta bezbednosti UN; nije morao čak ni da ga pogleda. Bio je zaista dobar u tome. Veoma pametan, visoko kvalifikovan, veoma brz, veoma poštovan među svojim kolegama.

Apsolutno sam duboko frustriran, jer sam ga viđao mnogo puta, radio s njim na raznim stvarima. Ne mogu da verujem da je čovek koji je iz moje generacije, koji je daleko iza starosne granice za penziju... dopustio sebi da bude – to je zaista šteta – portparol ubilačke politike. I ne mogu da verujem da Sergej Lavrov nije, naravno, potpuno svestan. Toliko je pametan i tako inteligentan i toliko iskusan da zna da je većina stvari koje je rekao, koje je morao da kaže poslednjih godina, ne samo poslednjih godinu dana, već i ranije, očigledna laž. Kako je to moguće? Dakle, duboko, duboko, duboko sam razočaran i frustriran.

RSE: Rusa nema ovde ove godine. I dozvolite mi da vas pitam, da li vidite da im se dozvoljava da se vrate na Minhensku bezbednosnu konferenciju? Sve dok je predsednik Putin na vlasti.

Išinger: Pa, mislim da je najbolji odgovor koji mogu da dam na ovo – zavisi od toga šta će se desiti. Dozvolite mi da opet budem sasvim jasan. Ako – a ne mislim da je to vrlo verovatno – ali ako se u nekom trenutku krene napred, dođe do procesa ozbiljnih pregovora, ne pro forme pregovora, već ozbiljnih pregovora. U takvom okviru, ne vidim razlog zašto publika Minhenske bezbednosne konferencije ne bi imala veliki interes da razume tačno šta je ruska pozicija i šta bi bio njen pregovarački okvir. Dakle, mislim da to zavisi od toga šta će se desiti u narednom periodu.

Ako se ovaj agresorski rat nastavi bez ikakvih znakova da je Rusija spremna da ga okonča povlačenjem svojih snaga iz strane zemlje, teško mi je da vidim da bismo u takvim okolnostima ponovo uključili u Rusiju.

RSE: Da vas pitam i za Zeitenwende. (Takozvanom govoru o "preokretu" koji je nemačkom parlamentu održao kancelar Olaf Šolc (Scholz) ubrzo posle početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Govor je viđen kao najava promene u dotada opreznoj spoljnoj politici Nemačke, pošto je Šolc najavio ogromno povećanje izdataka za vojsku) I takođe, ako mogu da zamolim za kratak i direktan odgovor: da li bi se taj govor dogodio da se Ukrajina predala za tri dana, kao što su mnogi predviđali?

Išinger: Ne.

RSE: A sada kada je došlo do te promene, da li ona trajna? Ili je to samo dok prođe oluja, a za kasnije ćemo videti?

Išinger: Mislim da ste postavili veoma važno pitanje. Rekao bih da postoje snage, postoje elementi u diskusijama u Nemačkoj koji bi želeli da ova drama ne bude trajan događaj i da će se, kako se nadaju, uslovi brzo promeniti i onda bismo mogli da se vratimo na pređašnji status quo.

Lično – a mislim da to radi i većina ozbiljnih posmatrača i učesnika u Nemačkoj – gledam na ovo na drugačiji način. Verujem da ono što se dogodilo pre godinu dana, s početkom ovog potpunog rata – uvek insistiram na tome da je, naravno, rat počeo mnogo ranije – ali početak potpunog rata, otvorenog rata pre godinu dana, mislim da je to zapravo pokrenulo i izazvalo promene u nizu prilično temeljnih elemenata tradicionalne nemačke spoljne politike posle Drugog svetskog rata, koje će ostati.

Dakle, mislim da je ovo početak dugotrajnog procesa preispitivanja važnih elemenata nemačke spoljne politike, uključujući, na primer, dugotrajno uverenje da Nemačka nikada ne bi trebalo da izvozi oružje u područja sukoba. Lepo zvuči, ali nema smisla ako je zemlja susedna Evropskoj uniji napadnuta na način na koji smo videli.

RSE: Sećam se jednog vašeg citata sa Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, ako se ne varam, kada ste rekli da je rat u Ukrajini bacio nemačku politiku kroz dimnjak ili kroz prozor, šta god da je bilo. Da li bi se isto moglo reći za političko nasleđe bivše kancelarke Angele Merkel kada je u pitanju odnos s Rusijom?

Išinger: Pa, ne baš, ili da tako kažem: i da i ne. Pridao bih velike zasluge kancelarki Merkel što je pokazala ogromnu količinu strpljivog insistiranja u odnošenju s Putinom. Znala je, svakako, posle aneksije Krima na početku 2014. godine, znala je izuzetno dobro da joj Putin više ne govori istinu.

I mnogi od nas muškaraca bi u tom trenutku verovatno rekli: Neću više da pričam s ovim tipom, zato što me stalno laže. Ona je uradila upravo suprotno. Znala je da joj ne govori istinu, ali se iznova i iznova vraćala, pokušavajući da misli o Putinu kao o potencijalno inteligentnoj i racionalnoj osobi i da je moguće da ga vrati nenasilnom ponašanju, u racionalniji odnos između Rusija i Zapad.

Dajem joj za to velike zasluge. I takođe bih rekao da, da nije uložila tako veliki lični napor u kontekstu razgovora u Minsku u februaru 2015... bilo je barem moguće – ona je to omogućila govoreći, ne znam koliko sati noći s Putinom – da se zaustavi rusko napredovanje. I, pošto sam proveo neko vreme u Ukrajini 2014, lično verujem da rusko napredovanje tamo nije zaustavljeno, Bog zna koliko su daleko mogli da napreduju, jer je ukrajinska vojska u to vreme bila u lošem stanju.

RSE: Dakle, ona je u suštini kupila vreme?

Išinger: Kupila je vreme i mislim da treba da odamo zasluge njoj i trudu na Minsku u to vreme. Vreme je kupljeno i vreme je tada iskorišćeno za opremanje, nadogradnju (vojne) opreme, obuku itd. ukrajinskih snaga, što nismo radili mi, nego Amerikanci i Britanci itd. Tako da ne mislim da Angela Merkel zaslužuje da bude izdvojena i njena politika ne zaslužuje da bude pogrešno osuđena.

Ali, naravno, ispostavilo se da su bili pogrešni važni elementi pristupa Angele Merkel i Nemačke bezbednosnim pitanjima s kojima se suočava naš kontinent, ispostavilo se da su više bili zasnovani na nadi nego na činjenicama. I zato Zeitenwende koji je pre godinu dana objavio njen naslednik zahteva temeljnije promene nemačke spoljne politike nego spoljnih politika većine naših partnera.

RSE: Kako god da se završi rat u Ukrajini, da li vidite, u nekom trenutku, normalizaciju odnosa s Rusijom? Da upotrebim argument bivšeg kancelara Gerharda Šredera (Schroeder) da "Evropa ne može sebi da priušti gubitak Rusije", možda će to biti neka vrsta politike "promene kroz trgovinu" 2.0? Ili ćemo možda, na suprotnom kraju spektra, videti rusko izdanje "nikad više"? ("Nikad više" je bila fraza u nemačkoj posleratnoj politici koja se odnosila na Holokaust i fašizam generalno.)

Išinger: Veoma mi je teško da napravim inteligentnu procenu gde ćemo biti za jednu, tri, četiri ili pet godina. Ne isključujem, u zavisnosti od toga šta će se desiti u Rusiji, ne isključujem da je ovo početak prilično dugog procesa otuđenja i ogromnih teškoća, u smislu obnove odnosa između Rusije i Zapada. Ja lično ne prihvatam teoriju da jedino što treba da se desi jeste da Putin ode. Mislim da je to šire pitanje.

RSE: Sistem?

Išinger: Postoji sistemski problem. Nisam stručnjak za Rusiju, ali ono što sam video, posebno poslednjih meseci, u smislu onoga čemu je rusko stanovništvo svakodnevno izloženo, u smislu televizijskih programa itd., to je potpuno otrovno. A ovo je, naravno, samo jedan element.

Dakle, mislim da je ovo fundamentalnije sistemsko pitanje. I zato bih bio skeptičan prema tvrdnji da nam je potrebno samo da Putin izgubi izbore 2024. i da dođe novi predsednik i tada će sve biti dobro. Mislim da je to verovatno neostvarivo.

Dakle, na ovo gledam više kao na dugoročan proces. Ovo, naravno, takođe znači da za nas u Zapadnoj Evropi i za naše prijatelje u Ukrajini, odbrambeni napor, politički, vojni napor, treba da se smatraju ne samo kao napori 2023, već i napori 2023, 2024, 2025, dugoročni napor, ako želimo da osiguramo da se ove vrste agresivnih vojnih aktivnosti ne ponove."


IZVOR

Ovaj interviju mi djeluje kao sopstveno pravdanje i pravdanje Merkelove.
Iskusni diplomata se pravda za bliske odnose sa Putinom, samo nikako da pomene kako su stvati stajale u vrijeme te "ljubavi".
-NJemačka i Francuska su u to vrijeme, ne baš osuđivale, ali kritikovale Anglo-Američku agresiju i okupaciju Iraka.
-Priština još nije proglasila tzv. nezavisnost,
-Gruzija još nije pokušala da silom uspostavi kontroku nad Abhazijom i J, Osetijom.
-Nije bilo "Arapskog proljeća".
-Nije bilo NATO agresije na Libiju.
-Nije bilo agresije na Siriju.
-Nije bilo državnog udara u Ukrajini.

Od sedam stvari koje sam nabrojao ni za jednu nije kriva Rusija.

PS
Podvukao sam i podebljao dio o Minskim sporazumima.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #7384 on: March 06, 2023, 12:48:25 am »

Načelnik Generalštaba Češke pozvao da se država pripremi za rat između NATO i Rusije

Češka treba da se pripremi na to da može doći do sukoba između Rusije i NATO-a, jer će zemlja „od prvog minuta“ postati učesnik sukoba.

Ovu izjavu dao je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Češke general-major Karel Rzehka.

„Većina naše vojske će ići u borbu prema vojnim planovima alijanse. Naša teritorija će postati važna zona tranzita i podrške“, rekao je češki general.

Prema njegovim rečima, sa takvim razvojem događaja koji se danas posmatra, Rusija „neće čekati“ dok se Prag priprema za mogući sudar. Rzehka je napomenuo da sa produženim sukobom, Češka neće moći da izdrži više od nekoliko dana.

Vredi istaći da je ranije general izvestio o obuci ukrajinske vojske na teritoriji Češke na poligonu u Libau pod rukovodstvom češke vojske.

Izvor

Господе Боже, колико умно поремећених људи! Срљају у ситуацију да нас све могу побити!
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #7385 on: March 10, 2023, 10:02:38 pm »

Rusija gubi strpljenje – Put Patruševa na Kubu predstavlja nevolje za SAD

Sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev obavio je jedno veoma značajno inostrano putovanje, koje bi trebalo da navede Amerikance da razmišljaju o odnosima sa Moskvom. Ovu tačku gledišta izneli su autori kineskog izdanja Sohua.

Kineski analitičari podsećaju da je Rusija pre izvesnog vremena odlučila da suspenduje učešće u Sporazumu o smanjenju strateškog naoružanja. To znači da sada SAD nemaju načina da legalnim kanalima dobiju informacije o nuklearnim snagama Rusije. Zbog ovoga američki političari treba da obrate posebnu pažnju na nedavno inostrano putovanje Nikolaja Patruševa, sigurni su autori Sohua.

„Patrušev je stigao u kubansku prestonicu pre nekoliko dana i fokusirao se na razgovore o bezbednosnoj saradnji sa kubanskom vladom“, piše kinesko izdanje.

Analitičari su primetili da je Moskva i pre početka rusko-ukrajinskog sukoba upozorila Zapad da ne isključuje mogućnost razmeštanja vojne infrastrukture na Kubi. Zatim je u januaru 2022. zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Rjabkov, dobio pitanje da li se razmatra mogućnost pojave ruske vojne infrastrukture u „dvorištu“ SAD. Rjabkov je odgovorio da neće ništa potvrditi, ali neće ni isključiti.

Autori Sohua smatraju da je sada, u kontekstu ukrajinske krize i činjenice da Rusija direktno govori o vojnom sukobu sa NATO, mogućnost razmeštanja nuklearnih objekata na Kubi nesumnjivo još više porasla. Štaviše, kao što je već pomenuto, Ruska Federacija je suspendovala učešće u Ugovoru START i spremna je da se vrati na sporazum samo ako uzme u obzir američko oružje raspoređeno u Evropi.

„Tako se značajno povećava verovatnoća ponavljanja kubanske krize“, navode stručnjaci iz Kine.

Po njihovom mišljenju, Moskva se stvaranjem pretnje na granicama Sjedinjenih Država nada da će na ovaj način naterati Amerikance da konačno sednu za pregovarački sto. Nije tajna da su SAD te koje igraju vodeću ulogu u ukrajinskoj krizi i upravo sa njima treba da pregovaramo o daljem vanblokovskom statusu Ukrajine i da se Vašington odrekne svojih pretenzija na Kijev.

Istovremeno, ruski predstavnici  ponavljaju da su spremni za pregovore ako uzmu u obzir interese Ruske Federacije.

Moskva je napomenula da će u svakom slučaju postići ciljeve postavljene u okviru specijalne vojne operacije, odnosno demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine. Istovremeno, Rusija je spremna da to postigne i na bojnom polju i kroz pregovore. Autori kineskog izdanja smatraju da je na ovaj način Rusija dala nagoveštaj SAD šta želi od njih u procesu mirnog rešavanja situacije.

„Rusija očigledno već gubi strpljenje, ali za sada nastavlja da šalje signale da je spremna da pregovara. Ako Sjedinjene Države nastave da ignorišu ovo, kubanska kriza bi se mogla ponoviti. U stvari, ovo je ekstremni pritisak Rusije na Sjedinjene Države da povuku svoje dalje učešće o ukrajinskom pitanju“, piše Sohu.

U suprotnom, ako se stav SAD po ukrajinskom pitanju ne promeni, moguće je da će Ruska Federacija primorati SAD da sednu za pregovarački sto, obnavljajući okolnosti kubanske krize. Prema autorima kineskog izdanja, bliska saradnja na visokom nivou između Rusije i Kube jednaka je ultimatumu ruske strane Sjedinjenim Državama.

Prema rečima autora Sohua, Vašington je navikao da sopstvene geopolitičke ciljeve ostvaruje vodeći proksi ratove, ali ovoga puta situacija je nešto drugačija. Rusija je velika zemlja sa moćnom vojnom silom, a SAD rizikuju da se opeku suprotstavljajući joj se.

Izvor
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #7386 on: March 11, 2023, 10:38:32 am »

Koje bi to rakete Rusija rasporedila na Kubi?
Tamo bi imalo smisla rasporediti rakete dometa 3.000-5.000km.
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #7387 on: March 11, 2023, 10:49:19 am »

Koje bi to rakete Rusija rasporedila na Kubi?
Tamo bi imalo smisla rasporediti rakete dometa 3.000-5.000km.

Mislim da Rusi znaju koje rakete bi trebalo tamo rasporediti, isto mislim da to neće javno objaviti. Dovoljno je da Amerikanci znaju.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #7388 on: March 11, 2023, 08:21:58 pm »

Quote
Rusija gubi strpljenje – Put Patruševa na Kubu predstavlja nevolje za SAD

Сумњам да би влада Кубе у овом моменту прихватила било какво распоређивање руских нуклеарних пројектила на свом тлу. Као и 60-тих тако нешто би сигурно изазвало реакцију САД по цену рата у којем би Куба сирно награбусила.
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #7389 on: March 12, 2023, 06:34:40 pm »

A Venecuela?
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #7390 on: March 12, 2023, 06:43:51 pm »

Koje bi to rakete Rusija rasporedila na Kubi?
Tamo bi imalo smisla rasporediti rakete dometa 3.000-5.000km.

Mislim da Rusi znaju koje rakete bi trebalo tamo rasporediti, isto mislim da to neće javno objaviti. Dovoljno je da Amerikanci znaju.

Pre pola stoleća su rakete bile velike, glomazne i punile su se gorivom par sati pre starta. Kalibar, Kinžal, Cirkon su zgodni, nešto veći od torpeda i lako ih je sakriti. montirati u kontejner na šleperu keksa sa čokoladom, čipsa, Coca Cole, u vagon za prevoz goveda, itd.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #7391 on: March 12, 2023, 07:26:57 pm »

A Venecuela?

Мислим да је то још мања опција. Не само због удаљености већ и због безбедности лансера и ракета односно руских инсталација. Тамо су опозиционе снаге далеко јаче (чак и наоружане) и опасније. На Куби нема таквих проблема.
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #7392 on: March 12, 2023, 07:42:59 pm »

Koje bi to rakete Rusija rasporedila na Kubi?
Tamo bi imalo smisla rasporediti rakete dometa 3.000-5.000km.

Mislim da Rusi znaju koje rakete bi trebalo tamo rasporediti, isto mislim da to neće javno objaviti. Dovoljno je da Amerikanci znaju.

Pre pola stoleća su rakete bile velike, glomazne i punile su se gorivom par sati pre starta. Kalibar, Kinžal, Cirkon su zgodni, nešto veći od torpeda i lako ih je sakriti. montirati u kontejner na šleperu keksa sa čokoladom, čipsa, Coca Cole, u vagon za prevoz goveda, itd.

Sovjeti su u okviru sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg dometa uništili sisteme RSD-10 Pionir (NATO oznaka SS-20 Saber), dometa 5.500km.
Raspoređivanje raketa tog dometa bi imalo smisla.
Čemu raspoređivati rakete dometa par stotina kilometara?
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #7393 on: March 12, 2023, 08:36:39 pm »


Калибар у верзији за копнене нападе има домет и до 2.500км, Кинжал и Циркон око 1.000км.
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #7394 on: March 15, 2023, 11:29:33 am »

NOVA DRAMA NA NEBU Nemački i britanski avioni prvi put u zajedničkoj misiji, PRESRELI RUSKE LETELICE kod Estonije

Dva lovca "tajfun", britanskih i nemačkih vazduhoplovnih snaga, presreli su ruski avion u blizini vazdušnog prostora Estonije, što je njihova prva zajednička akcija ove vrste, prenosi BBC.

Avion 78 midas, koji je leteo između Sankt Peterburga i Kalinjingrada nije uspeo da uspostavi kontakt sa kontrolom vazdušnog saobraćaja u Estoniji.

Nakon što su pratili "midas", dva aviona su preusmerena da presretnu avion "An-148" koji je takođe prolazio blizu estonskog vazdušnog prostora.

Britanske i nemačke vazdušne snage trenutno sprovode planiranu zajedničku patrolnu kontrolu u regionu u okviru NATO-a.

Presretanje ruskih aviona bilo je rutinsko, ali predstavlja prvu zajedničku operaciju ovog tipa za pomenute zemlje, navodi BBC.

Incident se dogodio u vreme pojačanih tenzija između NATO-a i Rusije zbog ruske invazije na Ukrajinu, ali nema dokaza da je incident povezan sa sudarom ruskog borbenog aviona i američkog drona iznad Crnog mora koji se dogodio na istog dana.

Izvor
Logged
Pages:  1 ... 481 482 483 484 485 486 487 488 489 490 491 492 [493] 494 495 496 497 498 499 500 501   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.041 seconds with 23 queries.