PALUBA
March 29, 2024, 02:11:24 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 [102] 103 104 105 106 107 108 109   Go Down
  Print  
Author Topic: Vesti iz Kosmonautike  (Read 525003 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1515 on: December 29, 2021, 08:45:55 am »



Quote
China urges U.S. to 'act responsibly' in space

The Chinese Foreign Ministry said on Tuesday that the country's space station has twice been forced to take evasive action to avoid collisions with U.S. satellites. The satellites were launched by Elon Musk's Starlink program. China urged the U.S. to "act responsibly," saying it ignored obligations under outer-space treaties on exposing astronauts to danger.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1516 on: December 30, 2021, 02:26:12 pm »



Quote
China launches new communication technology experiment satellite

China successfully sent a new communication technology experiment satellite into space atop a Long March-3B carrier rocket from Xichang Satellite Launch Center in southwest China's Sichuan Province on Thursday. It marked the 405th mission of Long March series carrier rockets and the 100th launch carried out on Xichang's Number 2 launch pad, which became the first one to host 100 launches in China's aerospace history.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1517 on: December 30, 2021, 02:32:26 pm »




Iran uspešno lansirao satelite u svemir


Iran je u četvrtak objavio da je uspešno lansirao satelite u svemir.

Raketa Simorg (Feniks) prenela je satelitske instrumente za istraživanje na visinu od 470 kilometara, rekao je portparol ministarstva obrane i lansiranje nazvao velikim uspehom Islamske republike.

Drugi detalji o misiji nisu objavljeni, navodi agencija IRNA.

Iranska vlada ranije je navela da će sateliti prikupljati podatke o vremenu, prirodnim katastrofama i poljoprivredi. Ne služe u vojne svrhe i stoga ne krše međunarodne sporazume, tvrdi Teheran.

Uprkos objavi Teherana, SAD i Izrael su kritikovali iranski satelitski program i strahuju da bi Iran mogao da iskoristi svemirsku tehnologiju za proizvodnju vojnih projektila dugog dometa.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1518 on: December 30, 2021, 03:23:15 pm »



Quote
Tehran launches rocket into SPACE

Iran has reportedly launched a rocket with a satellite carrier bearing three devices into space. State TV and other media did not specify what devices were on the carrier, or if they reached the orbit, nor when the launch was conducted.



Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1519 on: January 03, 2022, 07:23:58 am »

Ruski kosmonauti u prvoj svemirskoj šetnji 19. januara
Tanjug 02. 01. 2022.

RUSKI kosmonauti Anton Škaplerov i Pjotr Dubrov obaviće u ovoj godini svoju prvu svemirsku šetnju 19. januara, saopštila je danas državna svemirska agencija Roskosmos.

Kako navodi agencija, svemirska šetnja će trajati šest i po sati, a kosmonauti će raditi na tome da obezbede integraciju čvornog modula "Pričal", koji je pristao na Međunarodnu svemirsku stanicu u novembru 2021. godine, preneo je TAS S. Kako se navodi, Škaplerov i Dubrov tokom svemirske šetnje nosiće svemirska odela Orlan-MKS.

Časopis "Ruski Kosmom" ranije je izvestio da se očekuje da će ruski kosmonauti obaviti osam svemirskih šetnji između januara i maja 2022. godine.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1520 on: January 05, 2022, 06:55:51 am »

Novogodišnje iznenađenje: Marsov orbiter napravio epski selfi iznad crvene planete
M.I.M. 04.01.2022.

Kineska letelica “Tjanven 1” ja kao novogodišnje iznenađenje načinila nove slike uz pomoć male kamere koja slobodno leti oko orbitera i koja je uhvatila, kako piše portal Space.com, “epski selfi” iznad crvene planete.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Noves like koje je objavila Kineska nacionalna svemirska agencija pokazuju “Tjanven 1” iznad Marsovog severnog pola, sa raširenim solarnim antenama, kao i delimično zumirani orbiter i pogled na severnu ledenu kapu planete. Za snimke je zaslužna mala kamera koju je pustio orbiter a one su potom poslane na “Tjanven 1” bežično.

Kako navodi Space.com, ovo je pogled na letelicu u orbiti druge planete bez presedana.

“Tjanven 1” je u orbiti Marsa od februara 2021. Letelica je ispustila rovera “Džurong” radi sletanja na planetu prošlog maja.

Izvor: www.blic.rs


* 01.png (252.46 KB, 732x534 - viewed 2 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1521 on: January 05, 2022, 08:58:27 am »

Lansiranje najvećeg i najmoćnijeg svemirskog teleskopa zakazano za 24. decembar
SVET Autor: Beta 18. dec. 2021

Lansiranje svemirskog teleskopa Džejms Veb (James Webb - JWST) raketom Arijan 5 (Ariane), koje je nekoliko puta odlagano, zakazano je za 24. decembar, saopštili su američka svemirska agencija (NASA) i kompanija Arijanspejs (Arianespace).

„Svemirski teleskop JWST biće lansiran 24. decembra u 9.20 po lokalnom vremenu u Kuruu, svemirskoj bazi u Francuskoj Gvajani“, saopštila je kompanija.

JWST, veoma složen inženjerski dragulj, biće najveći i najmoćniji teleskop ikad lansiran u svemir. Izgrađen je u SAD pod upravom NASE uz pomoć evropske i kanadske svemirske agencije. Teleskop će istraživati sa velikom preciznošču faze kosmosa, od prvog perioda univerzuma do stvaranja prvih galaksija.

Biće postavljen u orbitu oko Sunca, 1,5 miliona kilometara od Zemlje.

Izvor: www.nova.rs

 Grin Grin Grin

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* viber_slika_2021-12-29_12-13-20-669.jpg (82.39 KB, 720x563 - viewed 0 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1522 on: January 05, 2022, 11:42:47 am »




Najmoćniji teleskop ikada otvorio je specijalni štit u svemiru


Sunčani štit na teleskopu Džejms Veb, koji bi trebalo da ga štiti o Sunčevih zraka, uspešno je otvoren u svemiru i sada je na redu otvaranje sistema ogledala.

Samo pomoću ove barijere veličine teniskog terena teleskop će moći da ima dovoljnu osetljivost da detektuje signale koji dolaze iz najudaljenijih delova svemira, prenosi CNN.

Sada će početi druga faza rasklapanja platforme - otvaranje teleskopskih ogledala, od kojih je najveće prečnika 6,5 metara.


Godine testiranja na brojnim modelima isplatile su se jer su kontrolori i inženjeri bez ikakvih problema prvo odvojili i pozicionirali različite delove štita, a onda i otvorili i priveli funkciji.

Nakon što je štitnik za Sunčcne zrake uspešno postavljen, Vebov menadžer projekta Bil Oks rekao je da je teleskop prevazišao granicu od 70 do 75 odsto od ukupno 300 mogućih kvarova koji bi mogli da poremete sposobnost funkcionisanja ovog složenog sistema.

"Ovo je prekretnica i predstavlja pionirski rad hiljada inženjera, naučnika i tehničara koji su proveli značajan deo svoje karijere u razvoju, projektovanju, proizvodnji i testiranju ove svemirske tehnologije", rekao je menadžer za sistem zaštite od sunca Džim Flin.

Gruman, glavni inženjer za Veb iz NASA, podsetio je da teleskop Džejms Veb ima sposobnost da se osvrne u prošlost, koristeći svoje infracrvene sisteme za posmatranje i da otkriva skrivene aspekte i pogleda u univerzum dublje nego ikada ranije.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1523 on: January 08, 2022, 09:24:57 pm »

Za svemirska istraživanja 2021. je bila velika godina, a 2022. mogla bi da bude još veća
M.I.M. 08.01.2022.

Protekla 2021. godina verovatno će ući u anale svemirske istorije kao tačka prekretnica, trenutka kad su obični građani počeli da napuštaju Zemlju na redovnoj osnovi. Više posada lansirano je na nekoliko različitih letelica i u decembru je zabeleženo rekordnih 19 ljudi u bestežinskom stanju u svemiru. Osam od njih bili su privatni građani.

Ali uz sva postignuća iz 2021. – uključujući sletanje rovera na Mars, let dronom iznad površine crvene planete i lansiranje najmoćnijeg teleskopa ikad Džejms Veb – 2022. mogla bi da ispuni isto toliko obećanja, ako ne i više, piše Msn.com. Par masivnih raketa, obe moćnije od “Saturna V” koji je odveo astronaute “Apola” na Mesec, spremne su da polete 2022. Ta lansiranja obeležiće prve značajne korake programa “Artemis” američke svemirske agencije NASA, koji želi da vrati čoveka na Mesec do 2025. i povede kampanju koja bi omogućila trajno prisustvo na Zemljinom satelitu.

Nakon godina razvoja i potrošenih milijardi dolara, NASA se konačno zagreva za lansiranje svoje rakete SLS (Space Launch System; svemirski lansirni sistem) i kapsule sa posadom “Orion”, koje su dizajnirane da vrate astronaute na Mesec po prvi put od “Apola”. Prva misija, poznata kao “Artemis I”, zakazana je za proleće - mart ili april – i poslaće “Orion” bez posade u orbitu oko Zemljinog satelita. Ako sve prođe kako treba, uslediće “Artemis II” u maju 2024, koji bi ponovo poslao “Orion” u mesečevu orbitu, ali ovog puta sa ljudskom posadom. NASA se nada da će posada moći da sleti na Mesec do 2025, ali to će zavisiti od uspeha prethodnih probnih letova i sposobnosti kompanije “SpejsX” da pokrene svoju letelicu “Staršip”.

Kompanija američkog milijardera Ilona Maska je tokom prošle godine ubrazno radila na prvom orbitalnom lansiranju “Staršipa”, letelice koja je osvojila ugovor NASA-e vredan tri milijardi dolara, koji predviđa izgradnju sistema za sletanje koji bi nosio astronaute na lunarnu površinu najranije 2024. Maskova kompanija već obavlja teretne prevoze do orbitalne Međunarodne svemirske stanice i nazad, a u maju 2020. je prevezla i astronaute. Mask je rekao da bi “SpejsX” mogao da pokuša lansiranje već na početku 2022. Za razliku od SLS, koji bi odbacio svoj raketni motor koji obezbeđuje potisak tokom lansiranja u okean, “Staršip” je dizajniran za višekratno korišćenje. Kad se “Staršip” nađe u orbiti, raketni motor bi odleteo nazad na lansirno mesto gde bi ga uhvatio par robotskih ruku.

- Sveobuhvatni cilj “Staršipa” je da bude u stanju da transportuje dovoljno tonaže do Meseca i Marsa. I da imamo samoodrživu bazu na Mesecu a na kraju i samoodrživi grad na Marsu – rekao je Mask ranije ove godine.

Uoči sletanja astronauta, NASA planira da pošalje naučne misije na lunarnu površinu. Te misije bi takođe obavljali ugovarači, kompanije koje bi agencija angažovala da isporuče naučne eksperimente i tehnološke demonstracije za koje NASA kaže da bi pomogle u proučavanju najbližeg suseda Zemlje i pripremi za ljudske misije. Prva bi bila kompanija iz Hjustona “Intuitivne mašine” (Intuitive Machines), kojoj je cilj da isporuči naučne eksperimente na početku 2022. i ponovo kasnije iste godine. Ta druga misija, na južni pol Meseca, imala bi bušilicu koja bi ispitivala lunarni regolit u potrazi za ledom. “Astrobotik” iz Pitsburga takođe planira da isporučuje tovare na lunarnu površinu na osnovu ugovora sa NASA.

Novozelandska kompanija “Rokit lab” (Rocket Lab) sa sedištem u Kaliforniji takođe ima zakazano lansiranje malog satelita na Mesec koji bi služio kao prethodnica za ljudske misije testiranjem orbite za svemirsku stanicu, poznatu kao “Kapija” (Gateway), koju se NASA nada da će poslati na Mesec. Kompanija, koja lansira sa svoje lokacije na Novom Zelandu, nada se da će imati prvo lansiranje iz SAD 2022 sa podloge koju koristi u objektu NASA-e na ostrvu Valups kod istočne obale Virdžinije. Takođe planira da pokuša da vrati raketni motor sledeće godine. Za razliku od “SpejsX-a”, koji vraća prvu fazu svoje rakete nazad na lansirno mesto na tlu ili brodove na moru, “Rokit lab” planira da uhvati svoj relativno mali motor uz pomoć padobrana i helikoptera. U 2022. takođe bi trebalo da se debituje niz novih raketa, uključujući “Vulkan” Ujedinjene lansirne alijanse (ULA) , koju bi Pentagon koristio za lansiranje satelita nacionalne bezbednosti. I kompanija “Relativiti spejs”, koja koristi 3D štampač da napravi svoje rakete, planira da prvo lansira svoje vozilo “Teran 1” sa Kejp Kanaverala u narednim mesecima.

I “Boing” se nada povratku u akciju. Kompanija je 2021 trebala da konačno obavi probni let svog “Starlajnera”, dizajniranog da nosi astronaute NASA-e do i od Međunarodne svemirske stanice (ISS). Ali, krajem 2019. letelica je pretrpela probleme sa softverom. Na lansirnu rampu se konačno vratila ovog leta - ali nikad nije poletela. Ovog puta problem je bio hardver, kako je rekla kompanija – zaglavilo se 13 ventila servisnom modulu, zbog čega je letelica vraćena u proizvodno postrojenje. “Boing” se nada novom pokušaju lansiranja negde u maju, a ako to uspe uslediće lansiranje sa ljudskom posadom.

U narednoj 2022. svemirska stanica mogla bi da primi posetu još jednog novog vozila – “Drim čejser” korporacije “Sijera spejs”, svemirski avion koji izgleda kao minijaturna verzija spejs šatla. Kompanija je godinama razvijala svoju letelicu u nadi da će njome jednog dana leteti astronauti. Ali za sada, ima ugovor NASA-e za isporuku tovara i zaliha na svemirsku stanicu, a nedavno je objavila da je primila investiciju vrednu 1,4 milijarde dolara za koju kaže da će ubrzati njihov program.

Letelica “Dregon” Maskove kompanije “SpejsX”, koja je 2021. prevezla dve posade astronauta na svemirsku stanicu, nastaviće sa tim i u 2022. Takođe bi imala najmanje jednu misiju koju je iznajmio “Aksiom spejs”, u kojoj bi “privatni astronauti” koji plate 55 miliona dolara po osobi mogli da provedu nešto više od nedelju dana na stanici. Kompanija “Blu oridžin” američkog milijardera Džefa Bezosa, koja je imala tri leta do ivice svemira 2021, planira u novoj godini još šest ili više suborbitalnih letova. A “Virdžin galaktik” britanskog magnata Ričarda Brensona nada se da će završiti svoje testiranje i početi da nudi komercijalne usluge sa svojim suborbitalnim letelicama za svemirske turiste. Dok svi ti letovi obigravaju oko ivice svemira, naučnici i inženjeri NASA-e fokusiraće se više na udaljenije lokacije, one koje su od Zemlje udaljene milionima kilometara. Tamo u dubokom svemiru teleskop Džejms Veb počeće da se odmotava – već je uspešno razvio svoju antenu otkako je lansiran na Božić na raketi “Arijana 5”. NASA kaže da postoji lista od 344 mogućih kvarova a ako nešto krene pogrešno nema načina da se popravi.

Ali, ako uspe, teleskop će moći da uhvati svetlost udaljenu više od 13 milijardi godina i tako vidi početak formacije univerzuma, nakon Velikog praska. Za ovaj teleskop kažu da je “Apolo trenutak za nauku” i da bi mogao da odgovori na neka od najvećih pitanja astronomije.

- Čitava suština ovog je videti neviđeni univerzum. Džejms Veb će biti u mogućnosti da vidi fenomen koji Habl ne može da vidi, koji teleskopi na Zemlji ne mogu da vide. Šta ćemo to otkriti za šta nismo imali pojma da postoji? – zapitao se bivši šef naučnog odeljenja NASA-e Džon Gransfeld.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1524 on: January 09, 2022, 07:39:12 am »

NASA završava otvaranje eleskopa "Džejms Veb"
Tanjug 09.01.2022.

Inženjeri NASA završili su otvaranje ogromnog glavnog ogledala svemirskog teleskopa ''Džejms Veb'', a taj manevar je bio poslednji korak dvonedeljne faze formiranja opservatorije vredne 10 milijardi dolara, koja je počela njenim lansiranjem na Božić, prenosi ''Gardijan''.

Teleskop, koji je već prešao više od 950.000 kilometara kroz svemir, lansiran je na raketi Arijane-5 i smatra se jednim od najvećih naučnih poduhvata u 21. veku. On je toliko veliki da je morao da bude upakovan da bi stao u raketu koja ga je odvela u orbitu 25. decembra, a opremljen je primarnim ogledalom prečnika 6,5 metara koje je otpakovano u petak kada su inženjeri pustili poslednji, drugi segment koji se povezao sa centralnim jezgrom, čime je najveće astronomsko ogledalo ikad poslato u svemir sastavljeno i spremno za upotrebu, navodi ''Gardijan''.

Pre toga je uspešno završeno otvaranje sunčanog štita na teleskopu ''Džejms Veb'', koji bi trebalo da ga štiti od Sunčevih zraka, jer samo pomoću ove barijere veličine teniskog terena teleskop će moći da ima dovoljnu osetljivost da detektuje signale koji dolaze iz najudaljenijih delova svemira. Teleskop je zajednički projekat američke, evropske i kanadske svemirske agencije, a bilo je potrebno 30 godina za njegovo dizajniranje i izradu, dodaje londonski dnevnik.

Misija ''Džejmsa Veba'' je da se nadoveže na otkrića svemirskog teleskopa ''Habl'', kojem se, posle 31. godine u orbiti, rad bliži kraju i čiji su glavni naučni ciljevi posmatranje prvih zvezda i proučavanje procesa nastanka prvih galaksija.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1525 on: January 10, 2022, 07:22:32 am »

Недеља, 09.01.2022.
Дарко Пејовић

Наука у орбити фантастике и бизниса

Осим што је прошлу годину завршио у врху листе најбогатијих, Илон Маск се устоличио и као средишњи актер у најмање осам индустрија, у којима је истовремено главни иноватор, директор, менаџер, визионар и заштитно лице бренда. Уз то је и утицајни твитераш, икона поп-културе, суперхерој по Марвеловом обрасцу... Чини се да сјајем његове звезде у потпуности није заслепљен једино научни свет. Одатле се спорадично још могу чути гласови објективне критике и покушаја да се Маск призове реалности, или барем познанију права.

На око 500 километара од површине Земље управо је у току једно такво одмеравање снага између мултимилионера из Калифорније и астрономске заједнице. О чему је реч, за „Политику” објашњава др Дарко Доневски, наш астрофизичар и члан међународног тима истраживача који је пре три године пронашао најудаљеније протојато галаксија, што је откриће од изузетног значаја за разумевање еволуције свемира.

– Маскова компанија „Спејсикс” је од 2019. лансирала више од 700 мини-сателита у склопу пројекта „Старлинк”, чији је циљ да брзи интернет доведе до сваке тачке на планети. То је учињено без икакве комуникације са астрономским институтима који користе највеће телескопе за посматрање свемира. „Старлинк” сателити су својим сјајем пресекли видна поља појединих земаљских телескопа и готово уништили прикупљене податке са неколико астрономских мисија – каже Доневски.

Пројекти вангалактичке астрономије веома су веома скупи, комплексни и изузетно осетљиви, а како истиче, успешност посматрања умногоме зависи од тога да у видном пољу не буде пресјајних објеката, који стварају такозвано светлосно загађење.

– Овај проблем би могао да постане још драматичнији. САД планирају да ускоро пусте у рад џиновски оптички телескоп „Вера Рубин”, чији ће задатак бити да прикупи податке о неколико десетина милиона галаксија. Уколико „Спејсикс”, заједно с компанијама попут „Амазона” и „Боинга” оствари план о лансирању више од 50.000 сателита у Земљину орбиту, то би могло да угрози истраживачку мисију у којој је ангажовано неколико хиљада научника. Према садашњим проценама, више од трећине фотометријских података прикупљених за научне сврхе биће знатно оштећени и неће моћи да буду довољно квалитетни за даљу научну употребу. Тренутно се одвијају преговори између представника „Спејсикса” и међународних астрономских тимова како би се нашао компромис, али је неизвесно какав ће бити исход – указује др Дарко Доневски.

Осим што болују од мањка обзирности према актерима у окружењу, као у описаној „сателитској афери”, поједини Маскови подухвати пате од вишка сензационализма. То нарочито важи када је реч о његовој компанији „Неуралинк”, која ради на томе да се помоћу имплементираног чипа мозак повеже с компјутерским системом. Иако је ова технологија превасходно замишљена да олакша живот особама с тешким неуролошким обољењима, Маск није пропустио да наговести како је крајњи циљ симбиоза људског ума и вештачке интелигенције. А пред таквом могућношћу срце брже закуца чак и онима који, за разлику од Илона Маска, нису загрижени љубитељи научне фантастике.

– „Неуралинк” је остварио технолошки скок када су у питању сензори, односно повећан број електрода које омогућавају бржи рад система, већи проток информација и финију резолуцију снимања. То јесте било уско грло у овој области и они су направили продор који се дуго ишчекивао. Међутим, оно што је у два наврата демонстрирано на експерименталним животињама није толико импресивно, а поготову није нешто ново за научну заједницу. Ради се о идејама и праксама познатим још од седамдесетих година прошлог века – каже др Андреј Савић, научни сарадник Електротехничког факултета у Београду. Како истиче, методе неинвазивног снимања мозга, као и електроде и имплантати, постојале су и пре Илона Маска и његове компаније која од 2016. плови у водама неуротехнологија, нема ту ничег револуционарног.

– Медији су као сензационалну вест пренели Маскову најаву да ће од ове године почети и експерименти на људима. Међутим, „Неуралинк” у томе неће бити први. На пример, пракса је да се оболелима од епилепсије привремено имплантирају електроде испод прве мождане опне ради дугорочнијег мониторинга мождане активности и прецизније дијагностике. А такви пацијенти су истовремено укључени у разне научне студије – објашњава др Андреј Савић, који је и руководилац истраживачког пројекта HYBIS, у оквиру програма Фонда за науку Србије. Др Савић и његов тим развијају систем за бржу и ефикаснију рехабилитацију после можданог удара, који такође почива на спрези сензора, алгоритама вештачке интелигенције и стимулације мишића, што све скупа омогућава покрете које пацијент није у стању да вољно изврши.

У склопу истог програма Фонда за науку реализује се и пројекат „HiSuperBat”, чији је руководилац др Милица Вујковић, виши научни сарадник на Факултету за физичку хемију УБ. Ово истраживање део је глобалних напора да се развију јевтиније и безбедније батерије, енергетски што моћније, а по запремини што мање. За тим светим гралом грозничаво трага и индустрија електричних аутомобила, чији је један од лидера Маскова компанија „Тесла”.

– Масков свет с окружењем углавном комуницира на нивоу спектакла, кроз маркетиншки фантастично упаковане поруке о примењеним иновацијама. То што је унутар батерије крије се као пословна тајна, не публикује се на начин да постане баштином научне заједнице – каже наша саговорница и додаје да је тешко проценити и колико је јак Теслин развојни сектор када су у питању батерије, будући да доста тога купују, углавном од Кинеза, па кроз тестирања дорађују и прилагођавају.

Др Вујковић нам открива да је уочи разговора за „Политику” анкетирала колеге истраживаче и сараднике на факултету шта мисле о Илону Маску. Каже да су оцене екстремно опречне, што доказује да Маска људи или воле или мрзе, нема равнодушних.

– Има једна његова реченица која ми се много свидела: Не морам ја ништа да променим, али сам барем нешто рекао. Мисија визионара и није да све оствари, већ да надахне и наредне генерације. Као што су и њега инспирисале неке пређашње идеје, па и научнофантастична дела. Наравно, није тешко претпоставити да дубоко у сенци његовог блештавог лика, у лабораторијама и на полигонима даноноћно ради научнотехнолошки мравињак који материјализује његове снове. Уколико у томе буду успешни, слава и вечно помињање припашће само Маску. Али тако је устројен модерни свет компанија, у коме је и наука принуђена да кружи у орбити великог бизниса – закључује др Милица Вујковић.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1526 on: January 10, 2022, 07:25:23 am »

Недеља, 09.01.2022.
Ђорђе Петровић

Научна фантастика која то више није

Научна фантастика уводи нас у чудесне и детаљно разрађене футуристичке светове који нам често делују као пусти снови. Некад и као ноћне море.

Па ипак, човечанство је у протеклих стотинак година заиста направило невероватан технолошки напредак, а многе научнофантастичне идеје у међувремену су постале реалност. Ове књижевне замисли неретко су послужиле као инспирација научницима и инжењерима да померају границе могућег и остваривог и постављају себи, на први поглед, недостижне циљеве.

Оне неусмњиво испиришу и данашње визионаре попут Илона Маска, али док чекамо да људска нога крочи на Марс и колонизује га, представљамо вам неке изуме и подухвате који су били научнофантастична маштарења, а данас су део наше стварности.

Слетање на Месец

У духовитом роману Жила Верна „Пут на Месец”, објављеном давне 1865. године, некакво друштво америчких љубитеља оружја долази на необичну идеју да помоћу џиновског топа лансира пројектил (уједно и свемирски брод) у ком ће се налазити људи, а чији је крајњи циљ – слетање човека на Месец. Куриозитет је да постоје велике сличности између неких делова овог романа и првог слетања на Месец, које се догодило 104 године касније.

Рецимо, свемирски брод-пројектил из „Пута на Месец” зове се „Колумбијад”, док је командни модул мисије „Аполо 11” назван „Колумбија”. И један и други брод лансирани су са Флориде, а посада им је била трочлана. Чак је и НАСА указала на неке сличности између поменуте свемирске мисије и Верновог романа. На пример, облик и величина „Колумбијада” скоро да се подударају с размерама летелице којом је командовао Нил Армстронг.

Радио

Овај француски писац предвидео је и да ће људи једног дана моћи да слушају вести, а не само да их само читају у новинама. Ово предвиђање изнео је у својој краткој научнофантастичној причи „Година 2889”, објављеној 1889. године. До појаве радија, ипак, није морало да се чека 1.000 година. Први радио-преноси емитовани су већ двадесетих година дваедесетог века. Тридесетак година касније појавиће се ново технолошко чудо – телевизија.

Тенкови

Осим Жила Верна, и други „отац научне фантастике”, Херберт Џорџ Велс, предвидео је развој технологија будућности. У својој краткој причи „Копнене оклопњачe”, из 1903. године, Велс описује оклопне ратне машине велике разарачке моћи, које су у стању да незаустављиво прелазе преко ровова. У бици на Соми, тринаест година касније, први пут на историјској позорници појавиће се машине налик онима из Велсове приче – тенкови, технолошка чеда британског инжењера Ернеста Свинтона.

Атомска бомба

У роману „Ослобођени свет”, који је светлост дана угледао 1914. године, исти писац помиње бомбе од уранијума које су у стању да униште читаве градове. Ове атомске бомбе експлодирале би непрекидно, данима, недељама и месецима, у зависности од величине, док би елементи у њима, током процеса распада, жестоко зрачили енергију и стварали мини-вулкане који шире смрт и уништење.

Велс је очигледно био свестан до какве катастрофе може довести употреба нуклеарног наоружања. У роману он описује како употреба поменутих бомби доводи до рата са тако застрашујућим последицама, да су они који су преживели принуђени да формирају светску владу како би сачували јединство и спречили будућу катастрофу.

Велс такође описује како ово оружје може бити употребљено – бомбардовањем из авиона. Управо на тај начин, три деценије касније, атомске бомбе бачене из америчких авиона збрисаће готово са лица земље два јапанска града, Хирошиму и Нагасаки.

Кредитне картице

Едвард Белами први пут је употребио термин „кредитна картица” у свом роману „Гледајући уназад” из 1887. године. Главни лик романа заспи у 1887. и пробуди се 113 година касније, убрзо схвативши да се његов дом претворио у социјалистичку утопију. У време када је роман настао, замисао да неко може само провући картицу како би платио за артикал и добити признаницу о извршеној трансакцији сматрала се научном фантастиком.

Међутим, Белами је многе ствари погодио, предвидевши чак да ће једног дана бити једноставно користити своју кредитну картицу и у другој држави. Иначе, прва универзална кредитна картица – она која се може користити на гомили различитих места – у САД је постала доступна педесетих година прошлог века, али морало је да прође још неколико година како би кредитне картице постале интегрални део америчког друштва.

Мобилни телефон

У култној америчкој научнофантастичној серији „Звездане стазе”, снимљеној 1966. године, ликови користе справу за комуницирање која веома подсећа на преклопни мобилни телефон. Иако су инжењери радили на развоју овакве технологије током шездесетих, компанија „Моторола” развиће први мобилни телефон на свету 1973. године. Мартин Купер, један од водећих људи на том пројекту, истаћи ће да је инспирацију за овај изум пронашао управо у „Звезданим стазама”. „За нас то није била фантазија, него циљ”, рећи ће он.

Десет година касније, 1983. године, „Моторолини” мобилни телефони појавили су се на тржишту. Ове справе биле су велике, тешке и врло скупе, али је ова компанија наставила да их усавршава током наредних година. Први њихов мобилни телефон на преклоп појавио се 1989. године и веома је подсећао на направу из „Звезданих стаза”.

3Д штампачи

Љубитељи „Звезданих стаза” вероватно се сећају још једне чудесне направе – репликатора. Репликатор је у стању да, такорећи ни од чега, материјализује готово било који објекат за свега неколико секунди. Ова технологија подсећа доста на данашње 3Д штампаче, који такође могу да „штампају” разноразне предмете, али за њихову израду морају да користе материјале попут пластике, метала или стакла.

Једна њујоршка компанија тврди да је на прагу да развије специјалну технологију, налик репликатору, која може раздвајати и комбиновати појединачне молекуле тако да се добије нови материјал. Роб Макгинис, водећи човек ове компаније, изјавио је за магазин „Форбс” да би нова технологија могла да помогне научницима да направе оно што им је потребно, попут рецимо фосилног горива, од једног скупа основних молекулских градивних блокова.

„Замислите да имате један од ових уређаја са собом на Марсу”, каже Макгинис. „Могли бисте да ’штампате’ храну, горива, грађевински материјал и лекове из атмосфере и тла или од рециклираних делова, без потребе да их допремате са Земље.”

Звучи немогуће?

Ипак, „тешко је рећи шта је немогуће”, говорио је Роберт Х. Годард, амерички научник који је, инспирисан романом „Рат светова” Орсона Велса, 1926. направио прву ракету која ради на течно гориво. „Јер јучерашњи сан је нада данашњице и стварност сутрашњице.”

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1527 on: January 11, 2022, 06:37:15 am »

Ovako su naučnici zamislili spas čovečanstva nakon apokalipse
M.I.M. 10.01.2022.

Naučnici su osmislili ultimativni plan da obezbede naše postojanje, a u njega su uključeni Mesec i – ljudska sperma.

Projekt nazvan “globalna polisa osiguranja” predviđa slanje sperme i jajnih ćelija na Zemljin satelit, piše “San”. Ova “arka” na solarnu energiju čuvala bi pod tlom zamrznute uzorke oko 6,7 miliona vrsta. Inspirisani Nojevom arkom, stručnjaci se plaše da Zemlja možda neće biti dovoljno bezbedna da osigura opstanak ljudske ili bilo koje druge vrste.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Profesor Džekan Tanga sa Univerziteta Arizona, koji je ovu ideju izložio u radu ranije ove godine, rekao je da se ljudska rasa mora zaštititi od globalnih katastrofa.

- Zemlja je prirodno nestabilno okruženje. Kao ljudi, imali smo blizak susret sa smrću pre oko 75.000 godina sa erupcijom supervulkana Toba, koji je uzrokovao period hlađenja od 1.000 godina i, prema nekima, u skladu je sa procenjenim padom ljudskog diverziteta. Zato što ljudska civilizacija ima tako veliki otisak, ako će se sruštiti, to bi moglo da ima negativan kaskadni efekat na ostatak planete – objasnio je on.

Naučnici su ukazali na klimatske promene, globalnu pandemiju i nuklearni rat kao moguće uzorke katastrofa. Na Zemlji već postoje projekti slični “arki” – Svalbard banka semena u Norveškoj, nazvana i “trezor sudnjeg dana” sadrži stotine hiljada uzoraka sperme. Ali, Tanga veruje da je čuvanje uzoraka na sopstvenoj planeti previše rizično. Skoro sedam miliona uzoraka bi se stoga poslalo na Mesec u više tovara i potom bi se čuvalo ispod površine u trezorima, preneo je “CBS njuz”.

Arka bi se čuvala u mreži mesečevih tunela, formiranih proticanjem lave ispod lunarne površine pre više milijardi godina a otkrivenih 2013. Stručnjaci veruju da bi ovi tuneli lave mogli da obezbede zaštitu od solarne radijacije kao i meteora i drugih opasnosti koje vrebaju na površini. Projektni tim takođe ukazuje da je surova mesečeva okolina takođe “sjajno mesto za čuvanje uzoraka koji treba da borave u veoma hladnom i bez ometanja na stotine godina”.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

- Nadamo se da ćemo, kad opadnu troškovih svemirskih putovanja, krenuti sa ovim projektom, ali mi zaista treba da počnemo da šaljemo uzorke na Mesec u sledećih 30 godina ili tako nešto – ističe Tanga.

On veruje da će za slanje miliona semena – ukupno 335 miliona uzoraka – trebati oko 250 raketnih lansiranja. Radi poređenja, navodi “San”, trebalo je 40 lansiranja da se izgradi Međunarodna svemirska stanica (ISS). Arka bi uključila solarne panele na lunarnoj površini radi struje koja bi se koristila da napaja postrojenja, poput lifta koji se spušta do trezora. Uzorci semena bi se ohladili na -180 a matičnih ćelija na -195 stepeni Celzijusa. Projektni tim takođe predlaže korišćenje robota na magnetnim trakama kako bi se kretali oko objekta. U izveštaju se ističe da je potrebno još istraživanja o uticaju manjka gravitacije na seme.

Ono što me zadivljuje kod ovakvih projekata je što čine da se osećam kao da smo sve bliži tome da postanemo svemirska civilizacija i da ćemo u ne tako dalekoj budućnosti imati baze na Mesecu i Marsu. Multidisciplinarni projekti su teško zbog svoje kompleksnosti ali mislim da ih ista čini prelepima – rekao je student Univerziteta Arizona Alvaro Dijaz Flores Kaminero, preneo je “San”.

Izvor: www.blic.rs


* 001.png (164.1 KB, 735x366 - viewed 0 times.)

* 002.png (115.93 KB, 741x322 - viewed 0 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1528 on: January 11, 2022, 06:49:43 am »

Jedan od ključnih svetskih podvodnih kablova ostao bez struje
Novosti online 10. 01. 2022.

“Spejs Norveška" potvrdila je da je došlo do prestanka rada jednog od ključnih svetskih podvodnih arktičkih kablova za prenos podataka koji podržava više od 100 satelita u polarnoj orbiti i opslužuje arhipelag Svalbard.

Trenutno arktička satelitska stanica ne radi.

Jedan od dva kabla koji opslužuju park SvalSat - najveću komercijalnu zemaljsku stanicu na svetu - ostao je bez struje u moru na dubini od skoro 3 km. Uzrok još uvek nije utvrđen.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1529 on: January 11, 2022, 07:26:13 am »

Belgijski naučnici traže volontere koji će „slušati zvezde“
SVET Autor:Agencije10. jan. 2022

Belgijski naučnici traže volontere koji će ”slušati zvezde” i pomoći u otkriću i kategorizaciji novih zvezda i sazvežđa, piše Anadolija.

Na Internet stranici, koju su astronomi belgijskog Univerziteta Leven kreirali za projekt pod nazivom ”AstroSounds”, navedeno je kako se astronomija ne sastoji samo od posmatranja, već i da zvezde, poput muzičkih instrumenata mogu vibracijama stvarati zvuk. Rečeno je da ce će biti sprovedeni eksperimenti da li ljudsko uho može da razlikuje zvukove koje proizvode zvezde.

Naučnica Univerziteta Leven Katrin Kolenberg kazala je da pojedine zvezde vibracijama mogu da proizvode zvuk kao divovska zvona, koja ljudsko uho ne može da čuje. Kolenberg je kazala da zvezde mogu da vibriraju ili da odjekuju poput džinovskih zvona, te iako ljudsko uho ne može da ih direktno čuje, to može biti vidljivo u promeni svetla koje dolazi iz zvezda, koje kasnije može biti pretvoreno u zvuk. Dodala je da na taj način može biti moguće raspoznati zvezde. Osvrnula se i na način na koji će zvezde biti slušane u okviru tog projekta.

“I zvezde su, poput Sunca, džinovske lopte gasa. Imaju posebne karakteristike koje proizvode posebne zvukove. Omogućavanjem većem broju ljudi da sluša različite tipove zvezda možemo da otkrijemo koliko je snažno ljudsko uho za analizu podataka”, rekla je Kolenberg.

Izvor: www.nova.rs
Logged
Pages:  1 ... 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 [102] 103 104 105 106 107 108 109   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 22 queries.