Offtopic

[kilezr]

 Da li si oženjen??? Ako jesi trebalo bi da ga razumeš

[Milan (longtrip)]

Profesorka Rajna Dragićević održala govor koji će studenti pamtiti celog života

Rajna Dragićević, profesorka Filološkog fakulteta u Beogradu, dokaz je da pravi i predani profesori poput legendarnog Koste Vujića postoje i danas. Umesto uobičajenog čestitanja, ona je za apsolventsko veče svojim studentima posvetila govor kakav će pamtiti celog života.

U vreme kada se obrazovni sistem urušava, testovi za male maturante prodaju na ulici, a društvo doživljava moralni krah, profesorka Dragićević podseća studente da prave vrednosti ipak nisu izumrle i da je na njima da ih sačuvaju i osnaže.
 
Studente je govor toliko inspirisao da su ga prosledili redakciji “Blica”, a mi Vam ga prenosimo u celosti. Skromna profesorka obećala nam je intervju čim se, kako je rekla, stiša pompa koja se zbog njenog govora digla u javnosti.
 
GOVOR

"Dragi moji studenti, poštovane kolege, budući profesori,
 
Na dan kada smo proslavljali vaše apsolventsko veče, odložen je maturski ispit malih maturanata jer su se testovi koje je trebalo da popunjavaju pojavili u javnosti. Ovaj događaj samo je jedna od brojnih manifestacija urušenosti našeg prosvetnog sistema, kao i društvenog sistema u svim oblastima.
 
Dolazeći na vaše veče i gledajući vas onako doterane, nasmejane, mlade i pune pozitivne energije, razmišljala sam o tome hoćete li uspeti da zadržite taj optimizam i kada diplomirate i kada se suočite s niskim platama, nedovoljnim uvažavanjem profesorske profesije, prilično nezainteresovanim učenicima, roditeljima koji su uvek na strani svoje dece (čak i ako je to na njihovu štetu), različitim pritiscima i omalovažavanjem

Mnogo toga oko vas ubijaće vam motivaciju. Ipak, ako mene pitate, na listi vrhunskih zanimanja nalaze se sledeća: profesor, lekar, advokat, sudija, inženjeri, još jednom, profesor. Ako pitate sve roditelje ovog sveta čime bi želeli da se njihova deca bave, odgovoriće vam na isti način.
 
Raznorazni nepismeni i polupismeni ljudi danas sebe olako mogu nazvati nekakvim pi-arovima ili menadžerima, neobrazovane voditeljke sebe zovu novinarkama, a folk-pevačice umetnicama, da i ne govorim o art direktorima, biznis konsultantima, bek-ofis administratorima, velnes konsultantima, ivent koordinatorima, kopi-print operaterima, marketing konsultantima, ofis-asistentima, portfolio-menadžerima, produkt dizajnerima.
 
Iza zvučnih naziva zanimanja najčešće se kriju foliranti koji misle da se ugled može steći preko noći, kriju se oni koji nisu imali izdržaj da završe fakultet koji su započeli, oni koji menjaju zanimanja i profesije kao prljave čarape. Nemojte zaboraviti da se profesorom, lekarom ili sudijom niko ne može samoprozvati.
 
Ponosite se svojim zanimanjem koje se može steći samo upornim, vrednim radom, odricanjem, nespavanjem i višegodišnjim samosavladavanjem i samoodricanjem. Ne dozvolite da vam bahati, hvalisavi i samouvereni vlasnici raznoraznih restorana, firmi, privatnih aviona, luksuznih stanova drže lekcije o uspehu, jer VI STE PROFESORI, a oni su samo vlasnici kvadratnih metara!
 
Pokušavaju da omalovaže profesorsko zanimanje. Imajte na umu to da ste vi čuvari dostojanstva svoje profesije. Zvanje profesora stiče se sa puno truda, ali još više muke treba uložiti u znanje kako nositi tu važnu titulu. Vodite računa o načinu na koji se ponašate i kada niste u školi,razmišljajte o svom odevanju, stavu, odnosu prema kolegama, prema učenicima i njihovim roditeljima.
 
Ako sebe srozate u sopstvenim očima, onda će vas i okolina gledati sa omalovažavanjem. Budite ponosni, samouvereni, budite spremni da učite i da se doživotno usavršavate, jer VI STE PROFESORI!

Volite svoje učenike. Upoznajte ih sa onim plemenitim što nose u sebi, a čega često nisu svesni. Izvucite ono najbolje iz njih. Podignite im ugled u njihovim sopstvenim očima. Nipošto im ne poklanjajte ocene, ali im stalno omogućavajte da poprave ocene koje imaju. Prepoznajte i poštujte njihov trud. Pokažite im da mogu biti uspešni ako rade. Ne ubijajte im volju.
 
Profesorski autoritet ne stiče se preteranom strogošću i samovoljom, već pravednošću i nedvosmislenim dogovorom kojeg obe strane treba da se pridržavaju. Hvalite najbolje jer ćete time inspirisati i ostale da se potrude i ponekad budu najbolji. Pružajte šansu mnogima da ponekad budu najbolji.
 
Nemojte biti drugari sa svojim učenicima i pokušavati da im se na taj način približite. Vi treba da postavljate pravila u svojoj učionici, da određujete granice, da držite konce u svojim rukama, jer oni su učenici, a VI STE PROFESORI!
 
Ne zaboravite da ćete predavati glavni predmet, prvi u rubrici u dnevniku, i da ćete sa svojim učenicima provoditi više vremena od svih ostalih profesora. Vaš uticaj na učenike biće najvažniji. Budite svesni te odgovornosti. Kao profesori srpskog jezika, vi ste čuvari našeg jezika i kulture.
 
Učite učenike da vole svoju zemlju. Često se može čuti kako profesori svojim najboljim učenicima savetuju da što pre odu odavde. Počelo je da se podrazumeva da je najbolji uspeh u školi sigurna propusnica za odlazak iz Srbije. Hajde da preokrenemo perspektivu! Ukažite najboljim učenicima na to da treba da ostanu u Srbiji jer će joj, kao najbolji, pomoći da se oporavi i postane bolje mesto za život. Ne dozvolite im da odu i da prepuste zemlju svakojakom ološu!
 
Zacrtajte im kao životni zadatak da se bore protiv živog blata u koje tonemo. Usadite im osećaj za društvenu odgovornost i objasnite im da ovu zemlju niko ne može očistiti osim njih. Ako se potrudite, videćete da će vas đaci poslušati, jer VI STE PROFESORI!
 
Budite uvereni da seme svih ekonomskih, političkih, kulturnih, moralnih reformi u ovoj zemlji može da proklija samo u porodici, ali i u vašoj učionici, i to upravo na časovima srpskog jezika i književnosti! Zato se trudite da budete uzor svojim učenicima.
 
Krenite u rat protiv svih starleta, sponzoruša, pevačica, manekenki, tajkuna, biznismena i pobedite ih. Vi im morate postati orijentaciona tačka, svetionik u životu! Za taj rat imate 45 minuta dnevno skoro svakog radnog dana, a to nije malo. Pobedićete tako što ćete dati sve od sebe da saržaje koje treba da predstavite svojim učenicima učinite zanimljivim, uzbudljivim, svežim. Uspećete u tome samo ako mnogo znate, ako volite ono što radite i ako ste posvećeni.
 
Učenici to mogu da prepoznaju, i to nepogrešivo. Ne obazirite se na činjenicu da se neke vaše kolege ne pripremaju za časove, da mnogi ništa ne rade, a primaju platu, ne obazirite se na trulež oko sebe i ne predajte mu se! Neka vaš čas bude oaza znanja u sveopštoj pustinji, svetla tačka u mraku, zrno smisla u besmislu.
 
Vi imate misiju: ako uspete da povratite autoritet škole i znanja (a to se ne može postići nijednim zakonom, već entuzijazmom profesora), padaće kao domine sve prepreke ka boljem životu u Srbiji. Od časa srpskog do ekonomskih reformi! Od časa srpskog do borbe protiv korupcije! Od časa srpskog do kosmosa!
 
Vaša moć je ogromna i vaš zadatak je od strateškog značaja. U tome je razlika između vas i raznoraznih menadžera, konsultanata, koordinatora, administratora, operatera, bogatih vlasnika lokala i ostalih eksperata za prodavanje magle. U njihovim rukama su projekti, lokali, avioni i kamioni, a u vašim rukama je budućnost ove zemlje. Nikada nemojte zaboraviti: VI STE PROFESORI!

http://www.blic.rs/
 

[wermez]

Josip Broz Tito u poseti Švedskoj...jedan oficir mu priklješti ruku vratima....

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/K90_B6JWAKI?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

[brodarski]

Josip Broz Tito u poseti Švedskoj...jedan oficir mu priklješti ruku vratima....

http://www.youtube.com/watch?v=K90_B6JWAKI&feature=share

General je bio malo nesmotren. Kod Napoleona bi ga objesili.

[micha]

   Zašto ga oslovljavate sa generalom. Pa na Golom Otoku nema činova...

[Jester]

Ne virujen ja da nije stigla kasnije "Maserka Inga" bujne plave kose te još bujnijeg poprsja da popravi neugodnost te "učvrsti stvari" 

[jadran2]

Gorak zivot!

_____________________

Marko Rapo, hrvaški general, * 20. oktober 1919, † avgust 1991

Predsjednikova šaka: Kad je švedski član protokola otvorio stražnja vrata, Tito se polako pridigao i objema šakama, prihvatio za štokove. Tada je već imao osamdeset i tri godine. U tom trenutku s prednjeg sjedišta se također pridigao njegov ađutant, general Marko Rapo. Ni on nije više bio brzih pokreta potrebnih za takve prilike, jer je imao najmanje šezdeset. Da bi što prije prišao i pomogao Titu da iziđe, on je za sobom zalupio vratima, koja su prikliještila predsjednikovu šaku.

.................

Jednog dana u junu 1976. godine ispred vile na Brionima bio je parkiran kabriolet i svi smo čekali na izlazak predsednika Tita i Jovanke. Kad su oni naišli pratnja ih je pozdravila na uobičajeni način. Tito je pošao prema zadnjim levim vratima kola, koja mu je otvorio vozač pukovnik Marko Agbaba. General Marko Rapo, Titov ađutant, pokušao je da Jovanki otvori zadnja desna vrata, ali ga je ona u tome sprečila. Arogantno je rekla:

- Ostavite ta vrata, generale! Gadi mi se samo kad vas vidim, a ne još i da mi otvarate vrata. Kako vas nije sramota da se ovde pojavljujete kada vam je nekoliko puta poručeno da ne želim da vas vidim. Gde vam je generalska čast? Da li ste se ikada pogledali u ogledalu? Da li ste svesni kako izgledate? Vi ste jedan debeli, masni, prljavi generalčić sa ptičjim mozgom. Treba li batinama da vas najurimo iz službe, jer za vas reči ništa ne znače. Poslednji put vam kažem - gubite se i da vas moje oči više ne vide!

General Rapo je bio preneražen. Stajao je u stavu mirno, kao ukopan. Bio je bled u licu, a usne su mu poplavele. Beznadežnim pogledom gledao je prema predsedniku i svom vrhovnom komandantu. Okrenut leđima, Tito je čas gledao u nebo, a čas na drugu stranu. Svi mi ostali oborili smo oči ka zemlji i samo povremeno bacali pogled na ono što se događalo pred nama. Na kraju, general Rapo je skupio toliko hrabrosti da kaže:

- Drugarice Jovanka, ja izvršavam naređenja vrhovnog komandanta, a od njega takvu naredbu nisam dobio.

- Nisi ti sposoban da izvršavaš ničija naređenja! - rekla je Jovanka. Ušla je u kola i zalupila vrata. Tito je već bio u automobilu. Rapo je seo do vozača i krenuli su.

Posle ove epizode general pukovnik Marko Rapo nikada se više nije pojavio u Titovoj i Jovankinoj blizini. Bio je smenjen sa dužnosti predsednikovog ađutanta. Uskoro je otišao u penziju. Kratko vreme posle penzionisanja dobio je težak infarkt srca a zatim infarkt mozga. Život je završio u dubokoj komi. Posledice dugotrajnih i čestih stresova obično su fatalne.

[Rade]

Šta ćeš... ode čovek iz sela, ali selo iz čoveka - nikada.

[brodarski]

Kad je Tito umro a Jovanka otišla u izolaciju isplivala su razna sjećanja. Ova priča mi je malo čudna. Događaj s vratima je stvaran.

[Solaris]

Na HRT3 je upravo onaj dokumentarac " na rubu rusije".
Priča o ruskim graničarima pa ako netko ima priliku neka baci pogled.

poz.

[Solaris]

PSIHOLOGIJA FJAKE
Zašto smo ljeti ljeniji i gluplji?

Opće je poznata činjenica da se ljudi ljeti ulijene. Stručnjaci za ljetnu dokolicu tvrde da dio problema leži u činjenici da je na vrućini teško raditi na što ukazuje i etimologija riječi fjaka koja dolazi od talijanskog fiacca što znači - malaksalost, izmorenost, mlohavost, tromost ili nevoljkost.

No neka novija istraživanja otkrila su drugu stranu prirode ljetne lijenosti: za ružnog vremena nitko ne voli izlaziti iz kuće, a kada je sunčano i toplo, a nebo vedro i plavo, dan nas naprosto zove da se opustimo i uživamo. Nije čudo da su posvuda u svijetu godišnji odmori usred ljeta.

Jedno američko istraživanje iz 2008. pokazalo je da ljudi u prosjeku provode 30 minuta duže na poslu kada pada kiša nego kada je sunčano. U 2012. jedna skupina istraživača s Harvarda i University of North Carolina provela je studiju radnika jedne japanske banke i otkrila isti uzorak: za lošeg vremena bili su produktivniji; trebalo im je manje vremena da obave iste zadatke. Čim se vrijeme popravilo, produktivnost je pala. Kako bi utvrdili uzroke ove pojave stručnjaci su harvardske studente prije određenih zadataka izložili različitim utjecajima: jednoj skupini pokazali su fotografije uživanja na otvorenom poput jedrenja ili piknika, a od druge su tražili da opiše svoje svakodnevne rutine. Sudionici su bili manje produktivni nakon što su vidjeli lijepe fotografije uživancije na otvorenom bez obzira je li taj dan bilo lijepo ili ružno vrijeme. Već i samo razmišljanje o ugodi oslabjelo im je koncentraciju.

Naravno, svako godišnje doba ima svoje privlačnosti. Primjerice, skijašima može biti privlačan hladan zimski dan. Međutim, prema nekim studijama ljeto nas čini osobito lijenima. 1994. godine Gerald Clore, pionir istraživanja utjecaja ambijenta na spoznajne procese i prosuđivanje otkrio je da lijepo vrijeme često uzrokuje greške u mišljenju. Njegova studija provedena na uzorku od 120 studenata pokazala je da za lijepog vremena studenti lakše prihvaćaju neuvjerljive argumente. Za kišnih dana njihovo je kritičko promišljanje snažnije pa prihvaćaju samo uvjerljive argumente.

Ljetno vrijeme, osobito sparno, također smanjuje pozornost i razine energije. Jedna studija otkrila je da sparina smanjuje koncentraciju, povećava pospanost te smanjuje kritičnost – što je toplije i vlažnije ljudi manje promišljaju ono što čuju.

Ova sklonost opadanju mentalnih sposobnosti mogla bi imati neke veze i s našim osjećajima. Više istraživanja pokazalo je da postoji veza između Sunca i osjećaja sreće. Ljudi koji žive u južnijim krajevima u prosjeku nisu sretniji od onih koji žive na sjeveru, međutim, i jedni i drugi osjećaju se relativno sretniji kada je vrijeme lijepo. Ljudi postaju sretniji kada dani postanu duži i topliji, a nesretniji kada su kraći i hladniji. U nekim zemljama u kojima su ove razlike izraženije ljudi često imaju problema sa sezonskim poremećajima raspoloženja, odnosno zimskim depresijama. Dakle, na sjevernoj polutki najsretnije godišnje doba je ljeto.

Zanimljivo je također da je sreća općenito povezana s heurističkim, površnijim načinom promišljanja. S druge strane loše raspoloženje stimulira rigoroznije analitičko razmišljanje. Jedna studija utvrdila je da studenti pozitivnije doživljavaju stroge uvjete rada na fakultetu za lošeg vremena.

Pozitivan utjecaj topline na ljudsko raspoloženje, naravno, ima granice. Jedna nova studija ekonomistice Marie Connolly utvrdila je da je pri temperaturama višim od 32 °C osjećaj patnje veći nego nakon razvoda. Zapravo utjecaj topline na mozak slijedi krivulju obrnutog slova U – naše kognitivne sposobnosti rastu do određene temperature i potom padaju.

Kada sve ovo uzmemo u obzir čini se da dobivamo odličan izgovor za porciju sladoleda – doza glukoze upravo je ono što treba našem mozgu ulijenjenom vrućinom da ponovno živne.

  tportal

[Jester]

Moje mišljenje šta se tiče fjake je veoma jednostavno, ne radi se tu ni o gluposti ni o lijenosti nego o evoluciji, naime jednostavno mi Slaveni nismo navikli na velike vrućine ,nama paše umjerena klima i liti čim je žega nema vanka od 10 do 5 ode nam termostat i prokuvamo

[Solaris]

Zacicilo je gadno evo šta preporučaju lječnici u ove dane.

Dunja Plačko-Vršnak

Oprez, paklene vrućine!

Početak vikenda obilježile su visoke temperature zraka. No to je bio samo uvod u toplinski val koji će vrhunac dosegnuti danas te osobito u ponedjeljak. Temperature bi mogle rasti i do 40°C. Neugodu će stvarati i vrlo tople noći jer se temperatura u mnogim predjelima neće spuštati ispod 25°C.

Stručnjaci iz Zavoda za javno zdravstvo savjetuju da se držimo hlada, a na poseban oprez pozivaju kronične bolesnike. Sutra i osobito prekosutra očekuje nas, dakle, vrhunac toplinskog vala. Budite stoga oprezni!

- izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana od 10 do 17 sati;
- ne ostavljajte djecu ili kućne ljubimce u parkiranom vozilu;
- izbjegavajte naporan fizički rad;
- pijte redovito i dovoljno tekućine te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera;
- jedite češće manje obroke, izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama;
- rashladite tijelo - tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi;
- rashladite svoj dom - sobnu temperaturu držite ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću;
- nosite laganu, široku, svijetlu odjeću od prirodnih materijala;
- stavite šešir širokog oboda ili kapu te sunčane naočale;
- koristite hladniji noćni zrak, smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana, objesite mokre ručnike, uz uključen uređaj za rashlađivanje zatvorite vrata i prozore;
- tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest. Ako uzimate lijekove, provjerite s vašim obiteljskim liječnikom kakav utjecaj mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu;
- svakako nazovite i posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami.

[Solaris]

Odlično napisano  

------------

10 naj ljetnih nezgoda

Ljeto je i sunčano je, ali nije baš sve med i mlijeko. Dovoljno je samo baciti pogled na plažu i uvijek će vam za oko zapeti turisti crveni kao rakovi ili zaboravljeni spavači koje more nosi u nepoznatom smjeru.

Roštiljanje

Ljeto je odlično vrijeme za roštiljanje, no mnogi to shvaćaju predoslovno, pa umjesto da peku lignje na žaru, izlažu svoja tijela suncu bez kriterija. Uglavnom se radi o turistima koji su crveni kao rakovi i od samog pogleda na njih već nas počinje svrbjeti koža. No nađe se tu i poneki ljetni spavač koji je predugo ostao na suncu. Vjerujte nam, ne želite biti u njihovoj koži.

Insekti

Taman ste se navikli da je cijeli svijet temeljito zaprašen protiv komaraca i onda ste dočekali prvi zalazak sunca na moru – i shvatili da male krvopije zapravo nisu potamanjene, nego su došle ljetovati gdje i vi.

Možete se tješiti raznim sprejevima i tabletama u aparatićima koji se guraju u utičnicu, no i vi i mi znamo da je to sve samo placebo. Do kraja ljetovanja, ako ne poludite od zujanja prije spavanja, mali će se gadovi temeljito napiti vaše krvi.

Granični prijelazi i druge prepreke

Klima u autu vam je umrla još prije sat vremena kad ste tek stigli na začelje kolone pred novim izlazom iz EU, pa se hladite otvorenim prozorima i brzinom dok jurite prema jugu na trajekt – gdje vas čeka još jedna kolona i otkriće da nemate ni kapi vode u autu osim one koja je neophodna da bi vam vozilo nastavilo raditi.

Naravno, prijateljski štandovi s lubenicama i 'jeftinom' vodom poslagani su zadnjih 100 metara prije trajekta i rado će primiti bilo koju valutu za trostruko skuplje artikle koje prodaju. A ako ogladnite, na trajektu uvijek možete kupiti najskuplji sendvič na svijetu.

Luda zabava

Vodeni tobogani su sjajni dok znate da ne smijete naslanjati ruke na njih kad se spuštate jer ćete inače ostati bez kože na tom mjestu. Skakanje na glavu nije preporučljivo ako ne znate što je ispod površine mora, a ni trčanje po plićaku jer morske ježeve nije briga što ste bosi.

Podsjetit ćemo vas i da alkohol ima znatno jači intenzitet kad nije hladan, pa vam se može dogoditi da dođete svijesti pokraj zahodske školjke bez sjećanja na prošlu večer nakon četvrte 'podmornice'. Ostavit ćemo vas sa tim mislima dok se pitate zašto ste se probudili potpuno goli.

More nije vaš prijatelj

Ah, to beskrajno plavetnilo! Ah, to slano osvježenje! Argh, to mrjestilište meduza!

Iako ljepota valovitog bespuća izaziva uzvišene osjećaje u mnogim pjesnicima, vama će se u sjećanje (i kožu) usjeći samo crveni tragovi koje su vam meduze ostavile po tijelu. Nimalo vas ne tješi što su čak i prokleti žarnjaci prekrasnih boja i oblika.

Ni sunce vam nije prijatelj

Sve ono čemu se unaprijed veselite dok se tresete od zime u siječnju ili veljači će vas, kad napokon stignu topli dani, neugodno iznenaditi svojim ružnim licem. Sunce za kojim ste toliko venuli dok ste posipali sredstvo za odleđivanje po automobilskoj bravi dočekat će vas i hranu koju ostavite na otvorenom s ubojitim namjerama.

Trovanje pokvarenim sladoledima, gljivama i ostalim prehrambenim proizvodima koji ne mogu izdržati temperature od 30 Celzijevih stupnjeva samo je početak rata koje vam je Sunce objavilo. Sve što želite pojesti sakrijte u sigurnost frižidera ako ne želite provesti ljeto s glavom u lavoru.

Jesmo li možda već rekli da vam more nije prijatelj?

Da ne pretjerujemo s poezijom koju osjećate u duši kad prvi put nakon gotovo godinu dana ponovo vidite more, reći ćemo vam samo da Murphyjev zakon nikad ne prestaje djelovati – čak ni na godišnjem odmoru.

Ako izvedete čamac na pučinu ili se na luftiću naivno otisnete u avanturu, ubrzo ćete shvatiti da one iznenadne osvježavajuće oluje koje toliko volite na kontinentu imaju samo jednu stvar na umu kad ste na otvorenom moru – vašu preranu smrt! Majka priroda vas uvijek planira ubiti – nemojte joj pružati besplatne slobodne penale!

Da skratimo – priroda vam nije prijateljica

Imate partnera sklonog avanturi i fizičkim aktivnostima. Predlažemo vam da mu vi slažete naprtnjaču u kojoj će se uvijek nalaziti puni mobitel, velika boca vode, nekoliko hranjivih proizvoda koji mogu izdržati velike vrućine i kompas.

Rekli bismo vam koje su posljedice kad takve ljude pustite da sami odlutaju bez osnovnih stvari za preživljavanje, ali imamo osjećaj da ste već pročitali dovoljno članaka o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja.

Ah, da, baš smo zaboravni – životinje vas isto mrze

Moramo vas odmah upozoriti – poskoci i škorpioni su otrovni. Kad su u pitanju zmije, ne moramo vam reći da ih se klonite i da vam nije pametno ušetati u svaku šikaru bez dobrih cipela i debelih hlača. Kad su u pitanju škorpioni – nemojte se dati zavarati – što su manji, to su otrovniji. Sretno!

Prestanite se zavaravati – na godišnjem nemate prijatelja

Niste izgorjeli, komarci vam nisu popili previše krvi, niste se izgubili ni na moru ni u planinama, a meduze su vam ostavile taman toliko traga na tijelu da možete ispričati uzbudljivu anegdotu s godišnjeg. Za sad zvučite kao pravi dobitnik.

No, kad napokon na kraju godišnjeg pogledate svoj bankovni račun i pokušate se sjetiti gdje ste točno potrošili sav taj novac, shvatit ćete da je cijeli odmor bio samo odličan način da se izmuze svaka kuna iz vašeg mršavog novčanika. I nemojte zaboraviti - sutra je radni ponedjeljak.

   tportal

[Solaris]

Malo listamo i susjednu štampu. 

------------

Beograd -- Tropski talas zahvatio je Balkan. Temperature na crnogorskom delu Jadrana i u pojedinim mestima BiH će dostići i 40 stepeni. U Srbiji do 38 stepeni.

U Srbiji najviša dnevna temperatura od 35 do 38 stepeni. U Beogradu oko 13 sati izmereno 35 stepeni.

Prema najavama meteorologa danas se očekuje toplo i pretežno vedro vreme, a tokom dana malo toplije u odnosu na juče, uz temperature do 40 stepeni u regionu.

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo vreme, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Vetar će biti slab do umeren, promenljivog smera.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 13 do 25, najviša dnevna od 29 do 40 stepeni.

Visoke jutarnje temperature u Hrvatskoj najavljuju da će i tokom dana biti sunčano i veoma toplo u većem delu zemlje. Vetar slab, poslepodne do umeren jugozpadni, u Slavoniji jugoistočni.

Na Jadranu će sredinom dana uz obalu početi da duva umeren jugozapadni i zapadni, na otvorenom moru severnog Jadrana južni, a na južnom Jadranu severozapadni vetar. Najviša dnevna temperatura između 34 i 39 Celzijusa, a nešto niža će biti samo na planinama.

Temperatura mora na Hvaru je 24, a u Puli 28 stepeni.

U Srbiji sutra pretežno sunčano i veoma toplo, vetar slab i umeren, južni i jugoištočni, a najviša dnevna temperatura od 36 do 40 stepeni.

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, jutarnja temperatura od 16 do 24 stepena.
Tokom noći osveženje najpre u severnim i zapadnim krajevima, ponegde sa pljuskovima i grmljavinom i pojacanim severozapadnim vetrom.

I u Beogradu pretežno sunčano i veoma toplo. Vetar slab i umeren, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura oko 24 stepena, a najviša dnevna oko 40 stepena. Tokom noći osveženje uz mogućnost kratkotrajne kiše. Vetar umeren, povremeno jak severozapadni.

Prognoza narednih sedam dana (do 5. avgusta): U utorak pretežno sunčano i svežije. Tokom dana uz lokalni razvoj oblačnosti ponegde su moguci pljuskovi s grmljavinom. Vetar umeren severozapadni. Od srede suncano i toplo. Najviša temperatura u sredu i četvrtak u većini mesta od 28 do 32 stepena, zatim u porastu.

Za sredu je najavljeno toplo i pretežno sunčano vreme, uz temperaturu do 34 stepena.

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo vreme, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Vetar će biti slab do umeren, promenljivog smera.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 13 do 25, najviša dnevna od 29 do 40 stepeni.

Visoke jutarnje temperature u Hrvatskoj najavljuju da će i tokom dana biti sunčano i veoma toplo u većem delu zemlje. Vetar slab, poslepodne do umeren jugozpadni, u Slavoniji jugoistočni.

Na Jadranu će sredinom dana uz obalu početi da duva umeren jugozapadni i zapadni, na otvorenom moru severnog Jadrana južni, a na južnom Jadranu severozapadni vetar. Najviša dnevna temperatura između 34 i 39 Celzijusa, a nešto niža će biti samo na planinama.

Temperatura mora na Hvaru je 24, a u Puli 28 stepeni.

  B92