PALUBA
March 29, 2024, 09:58:05 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 [96] 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 ... 113   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti NATO-OTAN  (Read 297030 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1425 on: June 05, 2022, 05:40:03 am »



"Samit NATO nije krajnji rok"


"Samit NATO u Madridu krajem juna nije krajnji rok za donošenje odluke o kandidaturama Švedske i Finske za članstvo".

Ovom članstvu se protivi Turska, izjavio je danas Ibrahim Kalin, portparol predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.

Govoreći za tursku državnu agenciju Anadoliju tokom posete Madridu, Erdoganov portparol i glavni spoljnopolitički savetnik, ponovio je da napredak u kandidaturi za članstvo zavisi od toga kako će Švedska i Finska odgovoriti na turske zahteve, preneo je Rojters.

"Ne smatramo da je samit NATO vremensko ograničenje", rekao je Kalin.

On je dodao da, iako je samit važan za rešavanje zajedničkih pitanja poput ruskog napada na Ukrajinu i saradnje unutar alijanse, potencijalni saveznici moraju da preduzmu korake za ublažavanje zabrinutosti sadašnjih članica.

"Ne osećamo se kao da smo pod bilo kakvim vremenskim pri"tiskom tipa da to uradimo do samita NATO. Ovde je važno da Švedska i Finska otvoreno, jasno i konkretno iznesu kakve će korake preduzeti u vezi borbe protiv terorizma", istakao je Kalin.

Švedska i Finska su podnele zahtev za pridruživanje NATO prošlog meseca kao odgovor na ruski napad na Ukrajinu, ali su njihove kandidature naišle na otpor Turske, koja ih je optužila da podržavaju kurdske ekstremiste.

Dok su dve nordijske zemlje saopštile da će nastavak razgovora rešiti spor, Erdogan je u sredu izjavio da Ankara nije dobila nikakve odgovore na svoje zahteve, uključujući zaustavljanje podrške grupama koje Turska smatra teroristima, ukidanje embarga na oružje Ankari i izručenje osumnjičenih koje traži.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1426 on: June 05, 2022, 04:18:55 pm »




Potres u EU: Pala vlada u Estoniji – iza svega stoji Rusija?


Zbog straha da Moskva pokušava da destabilizuje Estoniju, u kojoj se raspoređuju ključne britanske trupe unutar NATO-a, urušila se tamošnja vlada.

Naime, estonska premijerka Kaja Kalas optužila je svoje koalicijske partnere da "aktivno rade protiv temeljnih vrednosti Estonije" dok se zemlja suočava s ruskom sigurnosnom pretnjom. Njena liberalna Reformska stranka bila je u nategnutom savezu sa strankom Centar, koja je svoje dugogodišnje veze sa strankom Jedinstvena Rusija Vladimira Putina prekinula tek nakon ruske invazije na Ukrajinu.

"Bezbednosna situacija u Evropi ne daje mi nikakvu priliku da kao premijerka nastavim saradnju sa strankom Centar", rekla je Kalas, a prenosi The Telegraph.

Politička kriza u Estoniji zahuktala se nakon što je stranka Centar glasala protiv vladinog nacrta zakona o obrazovanju, a pre junskog samita NATO-a u Madridu gde će se raspravljati o jačanju istočnog krila NATO-a.

Velika Britanija je nakon invazije na Ukrajinu udvostručila broj svojih vojnika u Estoniji i on sad iznosi oko 1650.

The Telegraph takođe piše kako postoje sumnje da je Rusija pokušavala da upotrebi stranke poput Centra kako bi ublažila odgovor Estonije na rat u Ukrajini.

"Mnogi Estonci, uključujući i mene, strahuju da politički igrači koji dele interese Kremlja pokušavaju da preuzmu estonsku vladu", izjavio je estonski autor Rein Raud.

Estonska premijerka Kalas podržala je uvođenje strogih sankcija EU protiv Moskve, a Estonija je pod njenim vodstvom Ukrajini poslala više vojne podrške po glavi stanovnika od bilo koje druge zemlje.

Zbog raspada koalicije, zbog čega Estonija sad ima manjinsku vladu Alar Karis, predsednik države, na zahtev Kaje Kalas smenio je svih sedam ministara iz stranke Centra, među kojima je i ministarka spoljnih poslova Eva-Maria Limets.

Reformisti sad planiraju da održe nove koalicijske razgovore s desnim konzervativcima iz stranke Isamaa i socijaldemokratima. Ako ti pregovori ne uspeju, bivši premijer Jüri Ratas, čelnik Centra, može da pokuša da formira vlastitu koalicijsku vladu koja će zameniti Kaju Kalas. A to bi moglo da se dogodi s ultradesničarskom strankom EKRE, koja je bivši koalicijski partner Centra i takođe je glasala protiv zakona o obrazovanju.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1427 on: June 05, 2022, 04:40:02 pm »




Erdogan: "Sistem bezbednosti Zapada se ruši"


Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da se sistem bezbednosti Zapada ruši.

"Sistem koji je stvorio Zapad u cilju osiguravanja sopstvene bezbednosti i blagostanja se ruši“, ocenio je Erdogan na kongresu vladajuće Partije pravde i razvoja.

Kako je dodao, zapadne zemlje su počele pozitivno da reaguju na ideju koju je iznela Ankara o potrebi da se reformiše Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija.

"Predlog o reformi Saveta bezbednosti UN, koji iznosimo dugi niz godina, izgleda uspešno. U svetu je više od pet zemalja-članica Saveta bezbednosti. Sada su one same počele da govore o tome, kažu da treba reformisati Savet bezbednosti UN. Doći će do onoga o čemu mi govorimo“, rekao je turski lider.

Erdogan je takođe konstatovao da se u Evropi primećuje panika zbog sukoba u Ukrajini.

"Dok naša zemlja već 11 godina uspešno izlazi na kraj sa ilegalnom migracijom zbog Sirije, primećujemo paniku u Evropi zbog rusko-ukrajinske krize. Molimo se da svet što pre izađe iz kritičnog perioda kroz koji prolazi“, kazao je Erdogan.

Turski lider je, takođe, podsetio na stav Turske o ulasku Švedske i Finske u NATO.

"Dok se naša očekivanja ne ispune, nećemo promeniti naš stav o širenju NATO-a“, poručio je turski predsednik.

Finska i Švedska su zbog događaja u Ukrajini 18. maja predale generalnom sekretaru NATO-a zahtev za ulazak u Alijansu. Turska je blokirala početak procesa razmatranja ovih prijava. Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je da Ankara ne može da kaže "da“ članstvu Finske i Švedske u NATO, jer ne može da veruje njihovim uveravanjima o odnosima sa predstavnicima Radničke partije Kurdistana koja je zabranjena u Turskoj.

Turske vlasti se već dugi niz godina aktivno zalažu za reformu sistema UN, a u poslednje vreme ti apeli su sve učestaliji zbog situacije u Ukrajini. Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan je u oktobru 2021. godine izjavio da sudbina čovečanstva ne bi trebalo da bude ostavljena na milost "šačice država“ pobednika u Drugom svetskom ratu.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je odgovorio da se slaže da pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN nemaju pravo da diktiraju sudbinu sveta, ali da one ni ne pretenduju na to.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1428 on: June 06, 2022, 07:35:07 am »



NATO "iskrcava" 7.000 mornara, pilota i pešadinaca


NATO je u nedelju pokrenuo pomorsku vežbu u Baltičkom moru, koja će trajati gotovo dve nedelje. U njima učestvuju i Švedska i Finska.

U NATO vežbana će učestvovati više od 7.000 mornara, pilota i pešadinaca iz 16 država.

Godišnja BALTOPS 22 pomorska vežba, pokrenuta 1972. godine, nije održana kao odgovor na konkretnu pretnju, međutim, kako navodi AP, Severnoatlanski savez je naveo da "sa Švedskom i Finskom, NATO koristi šansu da u nepredvidivom svetu pojača otpornost i snagu zajedničkih snaga".

Američki general Mark Mili, komandant američkih Združenih snaga, rekao je da je važno za SAD i ostale zemlje NATO da pokažu solidarnost sa Finskom i Švedskom tokom ove vežbe.

On je rekao da će, iz perspektive Moskve, ulazak Finske i Švedske u NATO biti "vrlo problematičan" i ostaviće Rusiju u teškoj vojnoj poziciji, jer će biti potpuno okružena članicama NATO.

Finska i Švedska učestvuju u pomorskoj vežbi od sredine devedesetih godina prošlog veka, a BALTOPS 22 će se završiti u nemačkom gradu Kilu, 17. juna.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1429 on: June 07, 2022, 08:52:11 am »



Jače prisustvo NATO u baltičkim zemljama


Predsednici Litvanije i Letonije iskoristili su posetu nemačkog kancelara Olafa Šolca, koji dolazi u utorak u Vilnius, da pozovu na jaču vojnu prisutnost NATO-a u baltičkim zemljama.

Budući da bi se na samitu NATO-a u Madridu na kraju juna trebalo odlučiti hoće li se broj vojnika na istočnom krilu trebati povećati s obzirom na promenu sigurnosne situacije u Evropi, litvanski predsednik Gitans Nauseda i letonski predsednik Eglis Levits pozvali su vojni savez da rasporedi više vojnika u regiji.

"NATO samit u Madridu mora biti samit odluka", rekao je Nauseda za dpa uoči Šolcove jednodnevne posete te dodao da se Litvanija nada na samitu postići dogovor sa saveznicima o prelasku "s odvraćanja na obranu, s bojne na brigadu, sa vazdušnog nadzora na protivvazdušnu odbranu", istakao je.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1430 on: June 07, 2022, 04:49:15 pm »




Japan i NATO jačaju vojnu saradnju


Zvaničnici Japana i vojnog saveza NATO dogovorili su se danas da ojačaju vojnu saradnju.

Takođe, dogovorili su se da povećaju izvođenje zajedničkih vojnih vežbi, zbog zabrinutosti da vojna operacija Rusije u Ukrajini narušava bezbednosno okruženje u Evropi i Aziji.

Japanski ministar odbrane Nobuo Kiši izjavio je na početku sastanka sa predsednikom Vojnog komiteta NATO Robom Bauerom da Japan želi da ojača veze sa evropskim zemljama. On je dodao da Japan pozdravlja šire angažovanje NATO u Indo-pacifičkoj regiji.

"Bezbednost Evrope i Azije blisko su povezani, posebno sada, kada se međunarodna zajednica suočava sa ozbiljnim izazovima", rekao je Kiši.

Japansko ministarstvo odbrane saopštilo je i da su japanski i američki avioni lovci izveli zajedničke vežbe iznad japanskog mora. Kabinet premijera Fumija Kišide odobrio je plan kojim su predviđeni jačanje odbrambenih sposobnosti i veća budžetska sredstva za odbranu tokom narednih pet godina.

Kao razlozi navode se sve veće tenzije u vezi sa Tajvanom i posvećenost zemalja saveza NATO da troše dva odsto bruto društvenog proizvoda na odbranu. Japan na odbranu trenutno troši nešto više od jedan odsto BDP-a.

Planom su predviđeni razvoj sposobnosti za preventive napade, i razvoj i jačanje svemirske, kiber i elektromagnetne odbrane. Kišida je prošlog meseca na sastanku sa predsednikom SAD Džozefom Bajdenom izrazio odlučnost da poveća odbrambene mogućnosti zemlje.

Osim saveza sa SAD i drugim zemljama Indo-pacifičke regije, Japan već neko vreme jača svoju vojnu silu i saradnju sa evropskim zemljama, zbog moguće pretnje od strane Kine.

Premijer Kišida pozvan je na samit NATO-a krajem juna. Ako bude prisustvovao, Kišida će biti prvi japanski premijer koji je to uradio. U maju, šef generalštaba Japana Kođi Jamazaki učestvovao je na sastanku kolega iz zemalja NATO održanog u Belgiji.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1431 on: June 07, 2022, 06:32:12 pm »



Nemačka šalje još vojnika u Litvaniju


Nemački kancelar Olaf Šolc rekao je da je njegova zemlja spremna da pošalje još vojnika u Litvaniju, odgovarajući na zahtev baltičkih država. Pre ruske invazije na Ukrajinu, Nemačka, koja komanduje multinacionalnom taktičkom grupom NATO-a u Litvaniji, već je povećala broj svojih vojnika stacioniranih u zemlji sa 550 na više od 1.000.

Baltičke države, nepoverljive prema Rusiji posle 50 godina sovjetske vlasti u prošlom veku, strahuju da bi sledeće mogle biti na meti Moskve ako se njena kampanja u Ukrajini uspešno završi. Od početka rata te zemlje pozivaju na povećanje broja NATO trupa na svojoj teritoriji i formiranje brigada koje će zameniti sadašnje jedinice.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1432 on: June 08, 2022, 01:14:40 pm »




Kraj mita o NATO-u?


Kao jedan od navodnih razloga specijalne vojne operacije Ruske federacije u Ukrajini bio je pokušaj Ukrajine da se pridružu EU i NATO.

Taj pokušaj nije došao samo iz Ukrajine, već i iz NATO-a, a cilj mu je bio da se sa odbrane Ukrajine pređe na uspostavljanje potencijalnog pokreta protiv Rusije koji bi okružio tu državu.

U najmanju ruku, tako je Rusija posmatrala ovaj proces. Zapravo, ruski stav se ne može smatrati potpuno pogrešnim, budući da taj stav nisu skrivale ni Sjedinjene Američke Države, a to nije bilo ni nešto skriveno u ekspanzionističkom diskursu NATO-a, piše Al džazira.

S druge strane, Rusija je od početka otvoreno govorila da bi se prisustvo NATO baze u Ukrajini smatralo pretnjom i agresijom na nju.

Naravno, to je bilo i očekivano. Zadatak NATO-a bio je preduzeti korake kako bi se pripremilo za takav napad, koji je u osnovi bio očekivan od Rusije. Međutim, za one koji posmatraju spolja, predviđanja nisu upućivala na to da će Ukrajina, na neki način, biti prepuštena sama sebi u suprotstavljanju potencijalnoj ruskoj agresiji nakon svih ovih koraka koje je poduzeo NATO.


Šta se očekivalo od NATO-a?

Šta je odbrambeni štit NATO-a učinio u pogledu suprotstavljanja ruskoj agresiji? To je bilo prvo veliko pitanje u ovoj avanturi i bilo je dovoljno da sugeriše kako je mitu o NATO-u možda došao kraj. Uprkos tome, dok se ruska okupacija Ukrajine nastavljala, videli smo, takođe, kako Švedska i Finska, konkretno, najavljuju da neće prihvatiti članstvo u NATO-u, a onda su obe zemlje ipak podnele zahtev za članstvo u Alijansi.

Možda su ove dve zemlje mislile da je NATO rešenje za ukrajinsko pitanje, a možda su isto rešenje želele i za sebe? Ali, čemu se nadati i očekivati od Saveza koji nije zaštitio Ukrajinu? Jedva da je imao drugu ulogu osim te da je bio motivišući razlog za invaziju na Ukrajinu. Turska već dugo govori o dimenzijama NATO-a koje su nanele štetu njegovim članicama, umesto toga da pruži uslugu koja se od njega očekuje. Iako jedno od najvažnijih načela NATO sporazuma kaže da će se "svaka pretnja ili napad na jednu članicu smatrati napadom protiv svih članica", države članice Saveza, da ne spominjemo solidarnost s Turskom, bile su uzrok i podupiratelj separatističke pretnje Turskoj.

Dok se od SAD-a, najmoćnije članice NATO-a, očekivalo da spreči aktivnosti Radničke partije Kurdistana protiv Turske, još jedne države članice Alijanse, mogli smo videti kako ta država podržava ovu organizaciju i time povećava pretnju. SAD podržava organizaciju PKK, koja u Siriji deluje pod imenom Stranka demokratske unije, i oprema je je svim vrstama oružja. Povrh toga, ovu organizaciju je sam SAD proglasio terorističkom organizacijom. SAD vrlo dobro zna šta njegova podrška toj organizaciji znači za Tursku, američkog saveznika u NATO-u. Poznato je i to da SAD pruža utočište vođi organizacije imama Fethulaha Gulena, koja se optužuje da je pre šest godina pokušala izvesti vojni udar u Turskoj, kao i čitavom vodećem rukovodstvu, a sve njihove aktivnosti su stavljene pod američku zaštitu.


Otvoren put za dublje rasprave

Takva podrška je uvijek ostavljala prostora i za mogućnost da je SAD, članica NATO saveza, imao ulogu u ovom vojnom udaru. Prema tome, posmatrajući ukrajinsko iskustvo, možemo primijetiti da se Savez pretvorio u mit koji ne daje nikakav pozitivan doprinos svojim članicama, a kamoli da im donosi korist. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kao čelnik jedne od najvažnijih članica NATO-a, izjavio da neće pristati na članstvo Švedske i Finske, i ne samo da je istupio s jednostavnim prigovorom zbog podrške ovih zemalja PKK-u, već je ovim prigovorom skrenuo pažnju na činjenicu da je NATO izgubio svoje funkcije, čime je možda otvorio put i za dublje rasprave.

Švedska i Finska su u vrhu zemalja u svetu koje podržavaju Stranku demokratske unije, koja je uključena u neprijateljske aktivnosti protiv Turske, jedne od najvažnijih članica NATO-a, saveza kojem sada žele pristupiti. I dok pružaju najveću podršku prisutnosti PKK-a u Evropi, Stranku demokratske unije vide kao pokret za slobodu u Siriji i pružaju joj sve vrste oružane podrške, a ta podrška se koristi i u napadima protiv Turske.

Švedska je dala dronove Stranci demokratske unije, pod pretpostavkom da će biti upotrijebljeni protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant, a zapravo ih koriste zajedno s PKK-om. Iz istog razloga je švedska Vlada odlučila podržati Stranku demokratske unije s iznosom od 376 miliona dolara sljedeće godine, a niko ne može poreći da ova podrška predstavlja prijetnju Turskoj. Zanimljivo pitanje glasi: Kako su ove dve zemlje, uprkos svemu tome, samouvereno aplicirale za članstvo u NATO-u znajući da Turska ima pravo veta?


Povratak osnovnim zadacima

Možda ni u kom slučaju nisu očekivale da će Turska izneti takav prigovor ili uložiti veto protiv njih. Možda su mislili da Turska sledi odluke SAD-a, a ne da samostalno donosi odluke unutar Saveza. Činjenica je da je Turska odlučna u potpunosti da iskoristi ovo pravo i moć. Turska, pored toga što iznosi kritike na račun toga da je NATO izgubio sve svoje funkcije, takođe razotkriva kontradiktornosti, nedoslednosti i nedostatke Alijanse.

To, naravno, ne čini s namerom suprotstavljanja NATO-u. Turska je s pravom deo Saveza i želi da se on vrati svojim osnovnim zadacima, da bude postojan u svojim stavovima, da se pridržava osnivačkog sporazuma i, naravno, želi da postane jači. Želi da Alijansa uistinu pruži svojim članicama sigurnost, da bude pouzdan štit koji će im pružiti zaštitu od nepravednih napada i da pokaže solidarnost sa svim članicama kada se suoče s pretnjom.

Turska ne želi mnogo i smatra da je moguće da Švedska i Finska postanu članice NATO-a na način da Savez koriguje svoj pravac u skladu s prvobitnim ciljem, a ne da postanu članice koje bi dodatno pojačale protivrečnosti NATO-a.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1433 on: June 08, 2022, 04:45:59 pm »




Švedsko članstvo u NATO osuđeno je na propast


Švedsko članstvo u NATO osuđeno je na propast, slažu se medijski komentatori dan nakon izjašnjavanja o poverenju ministru pravosuđa.

Nakon izjašnjavanja o poverenju ministru Morganu Johansonu, umalo nije pala i vlada ali je to sprečila Amineh Kakabaveh, nezavisna poslanica kurdskog podrijetla.

Kriza vlade tako je izbegnuta samo tri meseca pre redovnih izbora, ali to što Kakabaveh nije podržala inicijativu parlamentarne desnice imalo je i svoju cenu. Naime, ona je još zimus sklopila pisani dogovor s vladajućim Socijaldemokratima o povoljnom tretmanu kurdskih organizacija u severnoj Siriji.

Kakabaveh sada insistira na poštovanju dogovora bez obzira na to što Turska, koja kao i sve druge članice NATO-a tek treba da odobri pristup Švedske ovom vojnom savezu, sve kurdske organizacije smatra terorističkim.

U dokumentu između ostalog stoji da je Stranka demokratske unije (PYD), politička organizacija Kurda na severu Sirije, legitiman politički partner, a ne teroristička grupa kako to tvrdi Turska. Nadalje, u tekstu sporazuma stoji kako treba pohvaliti učestvovanje kurdskih paravojnih postrojenja u slamanju Islamske države, dok Turska smatra da ne treba amnestirati jednu terorističku organizaciju samo zato što se borila protiv druge.

"To što se u sporazumu izričito navodi stranka PYD kao legitiman politički partner s kojim švedske vlasti moraju da komuniciraju biće veliki problem u Turskoj. Dogovor Socijaldemokrata i Kakabaveh otežava švedski put u NATO", rekao je švedskim medijima Paul Levin, direktor Instituta za turske studije na Univerzitetu u Stokholmu.

Slično razmišlja i profesorka političkih nauka na Visokoj školi Sodertorns Marja Lemne, koja kaže da se Švedska može pozdraviti s članstvom u NATO-u ako Socijaldemokrati nastave da sarađuju s Kakabaveh oko kurdskog pitanja.

"Ovo je kraj švedske prijave za članstvo u NATO-u. Očigledno je da švedska vlada ne namerava da udovolji zahtevima Turske. Naravno, bila bi to velika pobeda za Ankaru kad bi Švedska prekinula kontakte sa sirijskim Kurdima, ali razumljivo je da premijerka Magdalena Anderson nije mogla žrtvovati svoju vladu zbog toga", rekao je za "Svenska Dagbladet" Halil Karaveli, švedski novinar i pisac turskog porekla.

Službene reakcije turskog predsednika Erdogana za sada još nema, ali još pre desetak dana njegov je glavni savetnik Ilnur Cevik za švedsku nacionalnu televiziju izjavio kako od švedskog parlamenta očekuje konkretne poteze protiv kurdskih organizacija u Siriji. Švedski parlament zaista je reagovao, ali u suprotnom smeru, ocenjuje Index.

S druge strane, mnogi građani i politički faktori podržavaju Kakabaveh, smatrajući da nedemokratski Erdoganov režim ne može postavljati nikakve uslove Švedskoj.

Ni sama Kakabaveh nije zadovoljna taktičkim uspehom u švedskom parlamentu od utorka i kaže da je zabrinuta zbog ustupaka koje su švedski lideri spremni učiniti Erdoganu zbog članstva u NATO-u.

izvor
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #1434 on: June 09, 2022, 05:53:33 am »



Možemo reći da Turska nije u pravu sa svojim zahtevima, ali u donošenju odluka NATO primenjuje se konsenzus, pa Turska može blokirati odluku koja joj se ne dopada. Konsenzus je srušio SFRJ, pa izvlačite zaključke...
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1435 on: June 09, 2022, 10:54:29 am »



Bugarska ostala s manjinskom vladom posle izlaska jedne stranke


Bugarska vlada teško formirana krajem 2021. godine ponovo je oslabila posle izlaska jedne od partija iz koalicije.

To izaziva strah od nove političke krize u toj zemlji EU.

Reformski premijer Kiril Petkov uspeo je da posle tri puta održanih parlamentarnih izbora prošle godine formira četvoročlanu koaliciju, međutim antisistemska partija "Ima takav narod" (ITP) odlučila je juče da napusti koaliciju zbog niza neslaganja.

Petkov je rekao da je spreman da ostane na čelu manjinske vlade koja sada računa na 109 od ukupno 240 poslanika u parlamentu.

"Manjinska vlada je bolja od vlade kojoj se zavrću ruke", rekao je on sinoć posle odluke partije ITN o odlasku.

Šef partije ITN Slavi Trifonov je ranije rekao da povlači svoje ministre da okonča tu koaliciju, "tu agoniju", kako je rekao.

Troje od njegova četiri ministra ranije su napustili sastanak vlade pošto nisu dobili podršku za svoje budžetske zahteve.

Premijer pripisuje ITP-u da brani građevinske firme osumnjičene za proneveru javnih sredstava, podsećajući da je njegov cilj nula tolerancije za korupciju. On je obećao da će Parlamentu već danas predstaviti zakon za borbu protiv korupcije.

Druga tema neslaganja je otopljavanje veza sa Severnom Makedonijom što je otpočeo Petkov.

Trifonov je zamerio Petkovu da vodi sopstvenu sopljnu politiku na uštrb šefice diplomatije Teodore Guenčovske iz stranke ITP koja je kao i socijalisti protiv ustupaka Severnoj Makedoniji.

Sofija od novembra 2020. blokira početak pregovora Skoplja o pristupanju EU zbog starih sporova. Foto

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1436 on: June 09, 2022, 10:58:27 am »




Stoltenberg otkazao posetu Berlinu; razlog – bolest


Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg otkazao je današnju posetu Berlinu, tokom koje je trebalo da se sastane sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom.

"Generalni sekretar nas je informisao da je iznenada otkazao posetu Berlinu", saopštilo je nemačko Ministarstvo odbrane.

Generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu dijagnostikovan je herpes i zbog toga će razgovore zakazane u Nemačkoj i Rumuniji održati na daljinu, rekao je danas zvaničnik Alijanse.

"Generalni sekretar će provesti svoju planiranu posetu Nemačkoj i Rumuniji ali na daljinu, a ne lično", rekao je zvaničnik agenciji Rojters.

On je dodao da je šefu Alijanse dijagnostikovan herpes, odnosno virusna infekcija kože, što je česta pojava nakon preležanog kovida 19 i on će raditi od kuće. Stoltenberg je sredinom maja bio pozitivan na virus korona. On je tada pokazivao blage simptome i radio je od kuće, rekao je portparol zapadne vojne alijanse.

Stoltenberg je trebalo da se sastane sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom danas u Berlinu, a sutra da prisustvuje sastanku sa liderima Rumunije, Poljske i Mađarske u Bukureštu.

"Sputnjik" je javio ranije, pozivajući se na nemačko Ministarstvo odbrane, da je Stoltenberg iznenada otkazao današnju posetu Berlinu, tokom koje je trebalo da se sastane sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1437 on: June 09, 2022, 03:52:28 pm »



Erdogan: I dalje ne podržavamo ulazak Švedske i Finske u NATO


Ankara i dalje ostaje pri stavu da ne podržava ulazak Švedske i Finske u NATO, izjavio je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan posle razgovora sa predsednikom Venecuele Nikolasom Madurom.

„Švedska televizija je emitovala intervjue sa vođama terorističkih grupa. Posle ovoga ne možemo da kažemo da su dobrodošli u NATO. Isto važi i za Finsku“, istakao je turski predsednik.


izvor/
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1438 on: June 10, 2022, 07:53:36 am »



Razgovarali Šolc i Stoltenberg


Nemački kancelar Olaf Šolc razgovarao je danas sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Njih dvojica su razgovarali o ažuriranju strateških ciljeva NATO-a u svetlu ruske invazije na Ukrajinu, rekao je portparol nemačke vlade u četvrtak.

U pozivu, postavljajući osnovu za samit NATO-a u Madridu krajem juna, Šolc je ponovo potvrdio posvećenost nemačke vlade da doprinese alijansi kako bi joj pomogla da ostvari svoje ciljeve u narednoj deceniji.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1439 on: June 10, 2022, 08:27:11 am »



Kačinjski o pretnjama Nemačke Poljskoj


Jaroslav Kačinjski, zamenik premijera Poljske i lider njene vladajuće partije, sugerisao je u sredu da bi remilitarizacija Nemačke mogla da ugrozi njegovu zemlju kao i Rusiju. Kačinjski, jedan od najantimoskovskih zvaničnika u Evropi, ipak je slavio preokret u Nemačkoj decenijama pacifizma.

„Kada smo rekli da ćemo se ozbiljno naoružati, Nemci su odmah najavili da će i oni“, rekao je pristalicama u govoru u sredu Kačinjski, koji predvodi vladajuću poljsku Partiju prava i pravde (PiS).

„Da li Nemci žele da se naoružaju protiv Rusije ili protiv nas, ne znam, ali se barem naoružavaju“, dodao je on.

Kačinjski nije elaborirao nijednu pretnju Poljskoj od strane Nemačke, a dva saveznika iz NATO-a nisu bila u ratu od nacističke invazije 1939. Međutim, lider PiS-a je poručio svojim pristalicama da Poljaci moraju da se „naoružaju“ kako bi ojačali zemlju.

Kačinjski je pomenuo odluku Poljske da kupi stotine američkih raketnih artiljerijskih sistema HIMARS – narudžbu koja bi mogla da košta više od 2,5 milijardi dolara – kao dokaz posvećenosti Varšave jačanju svojih oružanih snaga. Otkako je Rusija pokrenula svoju vojnu operaciju u Ukrajini u februaru, poljska vlada je takođe povećala vojnu potrošnju sa 2% BDP-a u 2022. na 3% u 2023. i tražila je „stalne” baze NATO-a i nove američke raketne baterije.

Nemačka je takođe iskoristila priliku da obnovi svoju vojsku. Nakon decenija zanemarivanja u Bundesveru su nedostajali ispravni avioni, vozila, pa čak i čizme i posteljina, kancelar Olaf Šolc je krajem februara najavio da će potrošiti 113 milijardi dolara na nabavku novog američkog i izraelskog naoružanja i da će povećati potrošnju za odbranu na iznad 2% BDP-a .

Dok je Kačinjski pozdravio ovu militarizaciju, on je upozorio da će se trenutni sukob u Ukrajini „proširiti“ i dodao da Poljska čini „sve da se to ne dogodi“. Međutim, on je dao brojne eskalacijske izjave od izbijanja neprijateljstava, posebno zahtevajući više NATO trupa u istočnoj Evropi, pozivajući međunarodne trupe na ukrajinsko tlo i izjavljujući spremnost svoje zemlje da ugosti američko nuklearno oružje.

Poslednji predlog je Moskva dočekala sa „dubokom zabrinutošću“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u aprilu.

izvor
Logged
Pages:  1 ... 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 [96] 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 ... 113   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 22 queries.