PALUBA
March 28, 2024, 08:04:19 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 [106] 107 108 109 110 111 112 113   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti NATO-OTAN  (Read 296821 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1575 on: July 30, 2022, 03:29:45 pm »




Vežbe britanskih trupa u Finskoj uprkos pretnji Rusije


Oko 150 britanskih vojnika pridružilo se finskim i američkim snagama na „vojnim manevrima visoke spremnosti“ u Finskoj.

U četvorodnevnoj vežbi učestvovalo je 750 vojnika iz tri zemlje, saopštilo je britansko ministarstvo odbrane.

Britanske trupe stacionirane u Estoniji prebačene su zbog ove vežbe u Finsku helikopterima Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva, saopštilo je ministarstvo odbrane.

Britansko osoblje boravilo je u Estoniji u okviru projekta Britanske vojske Unified Stance, koji predviđa da trupe izvode seriju vežbi širom Evrope u koordinaciji sa NATO-om i saveznicima.

Komandant istočnog krila britanskih snaga Stiven Bojl i britanski vojni ataše u Helsinkiju, rekao je da su britanski vojnici dočekani u Finskoj toplom dobrodošlicom.

„Vežba ‘Okretna lisica’ je najnovija vojna aktivnost u nizu događaja koji su u toku. Dok se Finska kreće ka punopravnom članstvu u NATO-u, tražićeno i dalje ovakve prilike da pokažemo solidarnost, da učimo jedni od drugih i poboljšamo naše sposobnosti da sarađujemo“, rekao je Bojl.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1576 on: July 31, 2022, 11:14:09 am »




Italija, Nemačka i Mađarska štitiće vazdušni prostor baltičkih zemalja


Borbeni avioni Italije, Nemačke i Mađarske počeće od 1. avgusta da štite vazdušni prostor baltičkih država u okviru misije vazdušne patrole NATO-a, prenosi „Evropska istina“.

U zaštiti vazdušnog prostora biće uključena četiri mađarska lovca JAS-39 i 80 vojnih lica sa sedištem u litvanskom gradu Šjauljaju.

Četiri nemačka aviona Eurofighter izvršiće misiju iz baze Emari u Estoniji. Njima će se pridružiti italijanski borci Eurofajter iz Malborka u Poljskoj.

„Vazdušne patrole NATO-a su jasan primer otelotvorenja solidarnosti Alijanse. Dok je bezbednost Evrope suštinski promenjena ratom Rusije protiv Ukrajine, borbeni avioni NATO-a su spremni da štite vazdušni prostor Alijanse danonoćno“, portparolka NATO-a Oana Lungesku naglašeno.

Pre toga, od aprila, vazdušnim prostorom baltičkih zemalja patrolirala je avijacija Belgije, Španije i Francuske, a tokom leta i vazdušne snage Češke.

Od 2004. godine zemlje Alijanse redom patroliraju vazdušnim prostorom Estonije, Letonije i Litvanije, pošto zemlje nemaju svoje borbene avione. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, NATO je pojačao svoje patrolne snage dodatnim borbenim avionima.

Misije NATO patrole u ​​vazdušnom prostoru predviđaju podizanje borbenih aviona u slučaju da avioni u blizini vazdušnog prostora ne prate plan leta i ne reaguju na komande kontrolora.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1577 on: August 01, 2022, 08:42:43 am »




Irski predsednik pozvan da razjasni stav o ratu u Ukrajini


Irski predsednik Majkl Higins suočava se sa pozivima da „jasno izrazi snažnu podršku“ koju narod Irske ima Ukrajini nakon što je njegova supruga napisala kontroverzno pismo o sukobu.

Ove nedelje, Sabina Higins je napisala pismo Irish Timesu da kritikuje prethodni uvodnik o sukobu, prenosi Skaj njuz.

Ona je rekla da će neprijateljstva besneti sve dok svet ne ubedi predsednika Vladimira Putina i predsednika Vladimira Zelenskog da „pristanu na prekid vatre i pregovore“.

Kritičari pisma sugerišu da Higins povlači „ekvivalenciju“ u akcijama Ukrajine i Rusije, a irski senatori su izrazili zabrinutost.

Senator Malkolm Birn rekao je da je pismo naknadno objavljeno na zvaničnom sajtu predsednika Irske, što je potez koji je opisao kao „užasan“.

„Gospođa Higins ima pravo na svoje lično mišljenje i da ga izrazi, iako verujem da je potpuno pogrešna što pokušava da vidi ekvivalentnost u pozicijama Ukrajine i Rusije“, rekao je Birn.

„Međutim, odluka da se pismo objavi na sajtu predsednika postavlja ozbiljna pitanja.

Čini se da je pismo od tada uklonjeno sa veb stranice.

Početkom jula, premijer Denis Šmihal, tokom sastanka sa premijerom Irske Mihalom Martinom, rekao je da bi Irska mogla da postane jedan od lidera u budućem procesu obnove Ukrajine.

Ranije je objavljeno da je Irska zamrznula imovinu sankcionisanih ruskih fizičkih i pravnih lica u vrednosti od 1,72 milijarde evra. Kako prenosi The Irish Times, većina imovine u pitanju su bankovni računi.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1578 on: August 04, 2022, 08:01:11 am »




SAD: Senat sa 95-1 podržava Finsku, Švedsku za NATO


Američki senatori dali su u sredu ogromno dvostranačko odobrenje za članstvo Finske i Švedske u NATO-u, nazivajući proširenje zapadnog odbrambenog bloka „zakucavanjem“ za nacionalnu bezbednost SAD i danom obračuna za ruskog predsednika Vladimira Putina zbog njegove invazije Ukrajine.

Glasanje u sredu 95-1 — za kandidaturu dve zapadnoevropske nacije koje su, do rata Rusije protiv Ukrajine, dugo izbegavale vojne saveze — predstavljalo je ključni korak ka proširenju Severnoatlantskog pakta i njegovog 73-godišnjeg pakta o uzajamnoj saradnji. odbrane među Sjedinjenim Državama i demokratskim saveznicima u Evropi.

Lider većine u Senatu Čak Šumer pozvao je ambasadore dve nacije u galeriju da prisustvuju glasanju.

Predsednik Džo Bajden, koji je bio glavni igrač koji je okupio globalnu ekonomsku i materijalnu podršku Ukrajini, tražio je brz ulazak za dve severnoevropske zemlje koje ranije nisu bile vojno svrstane.

Potrebno je odobrenje svih zemalja članica — trenutno njih 30. Kandidature dve prosperitetne severnoevropske zemlje dobile su ratifikaciju od strane više od polovine zemalja članica NATO-a u otprilike tri meseca od kada su se prijavile. To je namerno brz tempo koji ima za cilj da pošalje poruku Rusiji zbog njenog šestomesečnog rata protiv ukrajinske vlade koja gleda na Zapad.

„To šalje hitac upozorenja tiranima širom sveta koji veruju da su slobodne demokratije samo za zgrabiti“, rekla je senatorka Ejmi Klobučar, D-Minist., u debati u Senatu uoči glasanja.

„Ruska ničim izazvana invazija promenila je način na koji razmišljamo o svetskoj bezbednosti“, dodala je ona.

Lider manjine u Senatu Mič Mekonel, koji je posetio Kijev ranije ove godine, pozvao je na jednoglasno odobrenje. Obraćajući se Senatu, Mekonel je naveo dobro finansirane, modernizovane vojske Finske i Švedske i njihovo iskustvo u radu sa američkim snagama i sistemima naoružanja, nazivajući to „zakucavanjem za nacionalnu bezbednost“ Sjedinjenih Država.

„Njihov prijem će učiniti NATO jačim, a Ameriku sigurnijom. Ako bilo koji senator traži opravdan izgovor da glasa protiv, želim mu sreću“, rekao je Mekonel.

Senator Džoš Houli, republikanac iz Misurija koji svoje stavove često poklapa sa stavovima najvatrenijih pristalica bivšeg predsednika Donalda Trampa, dao je jedini glas protiv. Houli je uzeo reč u Senatu i nazvao evropske bezbednosne saveze odvraćanjem pažnje od onoga što je nazvao glavnim rivalom Sjedinjenih Država — Kinom, a ne Rusijom.

„Možemo učiniti više u Evropi … posvetiti više resursa, više vatrene moći … ili učiniti ono što treba da uradimo da odvratimo Aziju i Kinu. Ne možemo da uradimo oboje“, rekao je Holi, nazvavši svoj „klasični nacionalistički pristup“ spoljnoj politici.

Senator Tom Koton iz Arkanzasa, kao i Houli, potencijalni predsednički kandidat 2024, opovrgao je svoje stavove ne navodeći svog potencijalnog republikanskog rivala.

To je uključivalo osporavanje Holijeve tvrdnje da bi veći NATO značio više obaveza za američku vojsku, najveću na svetu. Pamuk je bio jedan od mnogih koji su citirali vojnu snagu dve nacije – uključujući iskustvo Finske u obezbeđivanju svojih stotina milja granice sa Rusijom i njenim dobro obučenim kopnenim snagama, kao i dobro opremljenom mornaricom i vazduhoplovstvom Švedske.

Oni su „dva najjača člana alijanse čim se pridruže“, rekao je Koton.

Američki državni i odbrambeni zvaničnici smatraju da su ove dve zemlje „provajderi bezbednosti“, posebno jačajući odbrambeni položaj NATO-a na Baltiku. Očekuje se da će Finska premašiti cilj NATO-a za odbranu od 2% BDP-a 2022. godine, a Švedska se obavezala da će ispuniti cilj od 2%.

To je u suprotnosti sa mnogim novopridošlicama NATO-a koje su ranije iz orbite Sovjetskog Saveza, mnoge sa manjim vojskom i ekonomijom. Severna Makedonija, najnovija nova država NATO-a, donela je aktivnu vojsku od samo 8.000 pripadnika kada se pridružila 2020.

Glasovi senatora koji odobravaju kandidaturu za NATO često su iskrivljeni – onaj za Severnu Makedoniju bio je 91-2. Ali odobrenje u sredu od skoro svih prisutnih senatora dalo je dodatnu spoljnopolitičku težinu u svetlu ruskog rata.

Šumer, DNj, rekao je da su se on i Mekonel obavezali liderima zemlje da će Senat odobriti rezoluciju o ratifikaciji „što je brže moguće“ kako bi se ojačao savez „u svetlu nedavne ruske agresije“.

Švedska i Finska su se prijavile u maju, ostavljajući po strani svoj dugogodišnji stav o vojnoj nesvrstanosti. To je bila velika promena bezbednosnih aranžmana za dve zemlje nakon što je susedna Rusija krajem februara pokrenula rat protiv Ukrajine. Bajden je ohrabrio njihovo pridruživanje i poželeo dobrodošlicu šefovima vlada dve zemlje u Belu kuću u maju, stojeći rame uz rame sa njima u znak podrške SAD.

SAD i njihovi evropski saveznici okupili su se u novootkrivenom partnerstvu suočeni sa agresijom ruskog predsednika Vladimira Putina, jačajući NATO savez koji je prvi formiran posle Drugog svetskog rata.

„Proširenje NATO-a je upravo suprotno od onoga što je Putin zamislio kada je naredio svojim tenkovima da napadnu Ukrajinu“, rekao je u sredu senator Bob Menendez, demokrata iz Nju Džersija i predsednik Senatskog odbora za spoljne odnose, dodajući da Zapad ne može da dozvoli Rusiji da „pokrene invazije na zemlje“.

Bajden je poslao protokole Senatu na razmatranje u julu, pokrenuvši značajno brz proces u tipično podeljenoj komori koja se sporije kreće.

Senatori su odbili predloženi amandman senatora Renda Pola, R-Ki., koji ima za cilj da osigura da garancija NATO-a za odbranu svojih članica ne zameni formalnu ulogu Kongresa u odobravanju upotrebe vojne sile. Pol, dugogodišnji zagovornik držanja SAD po strani od većine vojnih akcija u inostranstvu, glasao je „prisutan“ za ratifikaciju kandidature Švedske i Finske za članstvo.

Senatori su odobrili još jedan amandman senatora Dena Salivana, R-Aljaska, kojim se navodi da sve članice NATO-a treba da troše najmanje 2% svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu i 20% svog budžeta za odbranu na glavnu opremu, uključujući istraživanje i razvoj.

Svaka vlada članica NATO-a mora dati svoje odobrenje za pristupanje svakoj novoj članici. Proces je naišao na neočekivane probleme kada je Turska izrazila zabrinutost zbog dodavanja Švedske i Finske, optužujući njih dve da su meki prema zabranjenim grupama turskih Kurda u egzilu. Prigovori Turske i dalje ugrožavaju članstvo dve zemlje.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1579 on: August 08, 2022, 06:21:22 am »




Ankara neće podržati: Nismo dobili nikakav odgovor



Turska neće podržati prijem Švedske i Finske u NATO dok te zemlje ne ispune svoje obaveze koje se tiču borbe protiv terorizma.

To je rekao danas ministar pravde Turske Bekir Bozdak.

"Pogrešno je očekivati pozitivnu odluku Turske po pitanju podrške za članstvo nordijskih zemalja, dok ne održe svoju reč", kazao je Bozdak za TV Akit, prenosi TAS S.

Prema njegovim rečima, Ankara još nije dobila nikakav odgovor od Švedske i Finske na zahtev Turske za izručenje osoba umešanih u terorističke aktivnosti.

Turska je ranije poručila da memorandum koji je potpisala sa Švedskom i Finskom na marginama NATO samita u Madridu nije konačan i da turski parlament može da ne ratifikuje njihovo članstvo ukoliko Stokholm i Helsinki ne ispune svoje obaveze u borbi protiv terorizma.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1580 on: August 10, 2022, 06:40:31 am »




"Pljušte" optužbe: Pretnje Varšavi i "nepravda"


Portparol Evropske komisije Arijana Podesta izjavila je danas da Poljska još nije učinila dovoljno da osigura demokratski princip nezavisnog pravosuđa.

Tenzije između Poljske i izvršne vlasti Evropske unije pojačane su ove nedelje nakon što su lideri poljske konzervativne vladajuće stranke optužili Brisel da nije ispunio svoje obaveze prema Varšavi i zapretili odmazdom, prenosi AP.

Navodi se da je Evropska komisija blokirala Poljskoj milijarde evra za oporavak od pandemije, tvrdeći da vlada u Varšavi narušava demokratske norme.

EU je posebno zabrinuta zbog reorganizacije nacionalnog sudskog sistema poljske vlade i disciplinskog kažnjavanja sudija.

Lider vladajuće stranke Pravo i pravda Jaroslav Kačinjski izjavio je da je nepravedno da Evropska komisija blokira novac tokom rata u Ukrajini u vreme kada Poljska prihvata najviše ukrajinskih izbeglica.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1581 on: August 12, 2022, 08:12:54 am »




Švedski ministar: "Odluka da uđemo u NATO bila je neophodana"


Švedski ministar finansija Mikael Damberg izjavio je danas da odluka te zemlje da uđe u NATO nije najsrećnija.

On je dodao da je ta odluka bila neophodan korak zbog rata u Ukrajini. Kako je rekao švedski ministar za Si-En-En, ruski napad na Ukrajinu podstakla je ljude da razmišljaju o tome da li će oni biti sledeći.

"Moramo da se branimo, a to radimo bolje zajedno sa drugim evropskim i američkim partnerima. Do sada je sve išlo dobro i očekujemo da sve zemlje dočekaju Švedsku i Finsku kao članice NATO", poručio je Damberg.

Prokomentarisao je i ekonomsku situaciju u Švedskoj i rekao da nije siguran kako će se privredni rast kretati u narednih nekoliko meseci.

"Ljudi se pripremaju za teža vremena", poručio je Damberg.

Američka televizija navodi da je inflacija u Švedskoj najviša u poslednjih 30 godina.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1582 on: August 13, 2022, 08:08:49 am »


 Roll Eyes


Švedska deportuje turčina nakon dogovora NATO-a


Švedska treba da izruči Turskoj čoveka za kojim se traga zbog prevare, što je prvi takav slučaj otkako je Stokholm pristao da deportuje desetine ljudi koje traži Ankara jer traži odobrenje Turske da se pridruži NATO alijansi.

Švedsko ministarstvo pravde objavilo je odluku u četvrtak, a muškarac identifikovan u sudskim dokumentima kao 35-godišnji Okan Kale, turski državljanin, optužen za prevaru najmanje dva puta u svojoj zemlji.

„Ovo je normalna rutinska stvar. U pitanju je turski državljanin i osuđen je za krivična dela prevare u Turskoj 2013. i 2016. godine“, rekao je švedski ministar pravde Morgan Johanson za Rojters. „Vrhovni sud je ispitao ovo pitanje kao i obično i zaključio da nema prepreka za ekstradiciju.

Dok je ministarstvo odbilo da kaže da li je taj čovek bio među grupom ljudi koje je Turska tražila za ekstradiciju – što je deo dogovora da se Ankari dobije zeleno svetlo pre ulaska u NATO blok – na listi traženih osoba objavljenoj u turskim medijima nalazi se Kaleovo ime.

Kale se navodno preselio u Švedsku 2016. i dobio je boravišnu i radnu dozvolu nakon što se oženio lokalnom ženom, ali je uhapšen prošle godine nakon što je Turska preko Interpola kontaktirala švedske vlasti. Prema švedskoj televiziji SVT, Kale ostaje pri svojoj nevinosti i tvrdi da je pogrešno osuđen u Turskoj jer je preobraćenik u hrišćanstvo, izbegao je obaveznu vojnu službu i ima kurdsko nasleđe.

Međutim, govoreći na konferenciji za novinare u četvrtak, turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu izjavio je da i Švedska i Finska, koja takođe želi da se pridruži vojnom kolektivu predvođenom SAD, „nisu ispunile svoje obaveze“, pozivajući na „konkretne korake“ u izručenja.

„Oni su predložili da se sastanak održi u avgustu, a nadamo se da ćemo prvi sastanak održati 26. avgusta“, dodao je on.

Tokom velikog samita NATO-a održanog u Madridu u junu, i Stokholm i Helsinki rekli su da će ispuniti zahteve Ankare za izručenje desetina ljudi koji žive na njihovom tlu, a turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je kasnije izjavio da je Švedska „obećala“ da će deportovati „73 terorista .” Osim Kalea, nijedan turski državljanin od tada nije izručen iz Švedske.

Turska je ranije izrazila prigovore na pridruživanje bilo koje zemlje alijansi. Između ostalih pritužbi, Ankara je tvrdila da su oni skrivali članove navodnih terorističkih grupa, i ponovila je svoje rezerve čak i nakon sklapanja sporazuma sa dve nordijske države, ostavljajući sudbinu njihovih zahteva za članstvo donekle nejasnom.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1583 on: August 13, 2022, 08:10:32 am »




SAD šalju trupe elitne vazdušno-desantne divizije u Evropu


Sjedinjene Države šalju vojnike elitne 101. vazdušno-desantne divizije u Evropu, navodi se u poruci Misije SAD pri NATO-u, piše „Evropska pravda”.

„Posle 80 godina, 101. vazdušno-desantna divizija, poznata kao Orlovi, vraća se u Evropu. Oko 2.400 vojnika biće raspoređeno u Rumuniju, Bugarsku, Mađarsku i Slovačku da zaštite istočni bok NATO-a, umire naše saveznike i odvraćaju naše protivnike“, navodi se u poruci na Tviteru.

101. divizija američke vojske je aktivno učestvovala u borbenim operacijama u Evropi tokom Drugog svetskog rata, uključujući i iskrcavanje saveznika u Normandiji 1944. godine.

U Centru za vojnu obuku Kopnene vojske u Poznanju počela je obuka poljskih vojnika na tenkovima Abrams – Varšava ih je kupila da popuni svoje rezerve posle prebacivanja sovjetske tehnike u Ukrajinu.

Pored toga, SAD su odobrile prodaju vladi Estonije HIMARS raketnih sistema za višestruko lansiranje i prateće opreme u vrednosti do 500 miliona dolara.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1584 on: August 14, 2022, 06:21:24 am »




Makron potpisao protokol o članstvu Finske i Švedske u NATO


Predsednik Francuske, Emanuel Makron, potpisao je ove subote ratifikacioni protokol za pristupanje Finske i Švedske NATO-u, koji je francuski parlament usvojio 2. avgusta

"Ovaj suvereni izbor Finske i Švedske, dva evropska partnera, omogućiće jačanje njihove bezbednosti u suočavanju sa trenutnom pretnjom u njihovom neposrednom susedstvu i daće značajan doprinos i našu evropsku bezbednost", rekao je Jelisej u subotu.

Švedska i Finska su se odrekle svoje tradicionalne neutralnosti zbog ruske invazije Ukrajine. Dvadeset država saveznika, a dvema zemljama je potrebna ratifikacija trideset država članica organizacije da bi u slučaju napada koristile zaštitu člana 5 Povelje NATO-a. Turska, članica Atlantskog saveza, ipak preti da će „doći do procesa, optužujući dve skandinavske zemlje za blagonaklonost prema Radničkoj partiji Kurdistana (PKK) i njenim saveznicima koje Ankara smatra terorističkim organizacijama.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1585 on: August 15, 2022, 06:40:44 am »




Mole Ameriku za vojnu pomoć: Strahuju da su sledeći na udaru


Istočnoevropske članice NATO-a strahuju da će "sledeće biti na udaru" Moskve, piše Vašington post.

Baltičke države i Poljska su molile SAD da ubrzaju isporuke oružja i prošire prisustvo američkih trupa u svojim zemljama, objavio je list.

Prema navodima lista, ruska vojna operacija u Ukrajini izazvala je strah u Poljskoj, Estoniji, Letoniji i Litvaniji da će oni biti sledeći na udaru.

"HIMARS, protivraketni sistemi, ovo je ono što će nam najviše trebati u smislu vojne moći koja je neminovno potrebna u odbrani protiv Rusije", rekao je Kusti Salm, generalni sekretar estonskog ministarstva odbrane.

On je mislio na američki artiljerijski raketni sistem visoke pokretljivosti, borbene bespilotne letelice.

Letonski ministar odbrane Artis Pabriks nedavno je rekao novinarima, piše Vašington post, da je Rigi potrebna dodatna finansijska podrška kako bi kupila novo oružje i ojačala vazdušnu i obalsku odbranu.

Poljski zvaničnici su takođe pozvali SAD da ubrzaju isporuku oružja obećanog Varšavi, navodi Post.

Poljska čeka raketne baterije Patriot, HIMARS, borbene avione F-16 i tenkove Abrams, i sve to u "u skladu sa višegodišnjim dogovorom koji je uspostavljen pre početka ruske ofanzive u Ukrajini", navodi agencija, prenosi RT na engleskom.

Ambasada Poljske u SAD je 4. avgusta otkrila da su "napori za jačanje odbrambenih sposobnosti zemalja koje pomažu Ukrajini ratu" ključna tema sastanka šefa poljskog biroa za nacionalnu bezbednost Pavela Soloha i američkog predsednika Džoa Bajdena, Džejka Salivana.

Visoki zvaničnik američke odbrane koji je za Vašington post rekao je da će zemlje koje sada snabdevaju Ukrajinu oružjem morati da popune ove kapacitete u budućnosti, iako nije naveo koliko će to trajati.

Prema pisanju lista, dok istočnoevropske zemlje shvataju da ne podržavaju svi u Kongresu ideju o preseljenju većeg broja američkog osoblja u Evropu, mnoge od njih insistiraju da je veće prisustvo trupa u Evropi "neophodno da bi se Moskva držala na odstojanju".

SAD su rekle da su posvećene svojoj odbrambenoj saradnji sa istočnoevropskim saveznicima u NATO-u. Savezni paket potrošnje za 2022. uključivao je prvo odobrenje od 180 miliona dolara za Baltičku bezbednosnu inicijativu.

Ranije ove nedelje, ministar odbrane Lojd Ostin rekao je da će SAD sprovesti više vojnih vežbi sa baltičkim zemljama i da će nastojati da obezbede dodatnu obuku za svoje trupe.

U junu je Bajden najavio da će SAD značajno povećati svoje vojno prisustvo u Evropi na duge staze i da će uspostaviti svoju prvu stalnu bazu u Poljskoj.

U međuvremenu, sekretar ruskog Saveta bezbednosti Nikolaj Patrušev optužio je Vašington da pokušava da pretvori Evroaziju u "prostor zapaljenja zaraćenih nacija".

On je u junu rekao da bi brzo jačanje vojske u istočnoj Evropi moglo imati uznemirujuće posledice po bezbednost regiona.


izvor
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #1586 on: August 15, 2022, 04:11:42 pm »

Kako misle obezbijediti dovoljno snaga da brane Pribaltik, Južnu Koreju, Južno Kinesko more, Mikroneziju i Bliski istok, istovrmeno?
Neki uz to još zagovaraju i raspoređivanje na Balkanu.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1587 on: August 16, 2022, 04:10:51 pm »




Šolc o proširenju NATO-a: "Uveren sam da to sada može veoma brzo"


Nemački kancelar Olaf Šolc poziva na brzo kompletiranje priključenja Švedske i Finske NATO.

"Uveren sam da to sada može da ide veoma brzo," rekao je u utorak u Stokholmu posle sastanka sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

Kancelar nije želeo da spekuliše o datumu prijema, ali je ocenio da će preostalih sedam članica NATO uskoro ratifikovati sporazum o pristupu dve skandinavske države. Tu je direktno pomenuo Tursku, koja je dugo blokirala pristup Švedske i Finske.

Dve buduće članice su pred samit NATO u junu pristale da odgovore na primedbe Ankare na račun zaštite kurdskih aktivista, pa je Turska uklonila veto. Turska je po dogovoru ponovila zahtev da joj se izruče osumnjičeni za terorizam. Andersonova je rekla da će se Švedska držati sporazuma sa Turskom. Šolcu je zahvalila na podršci. "Nemačka je u celom ovom procesu bila na našoj strani i među prvima je ratifikovala naš zahtev za prijem," rekla je.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1588 on: August 17, 2022, 12:06:59 pm »




Nemačka želi da joj se vrati zemlja koju je aneksirala Poljska posle Drugog svetskog rata


Kako prenosi "Raša tudej" na nemačkom jeziku, to je rekao predsednik poljske Nacionalne banke Adam Glapinski u intervjuu za list "Gazeta Polska".

On je objasnio da bi do ovoga moglo da dođe posle parlamentarnih izbora koji bi trebalo da se održe 2023. godine, odnosno da na njima pobedi bivši predsednik Donald Tusk.

Podsećanja radi, prema odluci posle konferencije u Potsdamu posle Drugog svetskog rata, nekoliko regioni istočne Nemačke pripojeni su Poljskoj: Istočna Pomeranija, Istočni Brandenburg, Šćećin, delovi nekadašnje Pruske i Šlezije, kao i Gdanjsk, koji se nekada zvao Dancig.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1589 on: August 18, 2022, 10:18:48 am »




Premijer Poljske: EU je ignorisala pretnju Rusije i previše je zavisila od odluka Nemačke


Evropska unija godinama nije želela da čuje upozorenja o ruskoj pretnji, a o većini pitanja u EU odlučivale su dve zemlje, izjavio je premijer Poljske Mateuš Moravjecki u intervjuu za Mond, piše „Evropska istina“.

„Rat u Ukrajini je takođe otkrio istinu o Evropi. Mnoge evropske lidere je zaveo Vladimir Putin. Danas su šokirani. Povratak ruskog imperijalizma ne bi trebalo da nas iznenadi. Evropa je u sadašnjoj situaciji ne zato što nije bila dovoljno integrisana, nego zato što nije bila dovoljno integrisana. već zato što je odbilo da sluša glas istine. Ovaj glas već dugi niz godina dolazi iz Poljske“, rekao je Moravjecki.

Prema njegovim rečima, ravnopravnost u Evropskoj uniji ima deklarativni karakter i o svemu odlučuju Francuska i Nemačka.

„Politička praksa pokazuje da su nemački i francuski glasovi od primarnog značaja. Dakle, imamo posla sa formalnom demokratijom i de fakto oligarhijom u kojoj vlast imaju najjači“, dodao je Moravecki.

On je naveo da bi, da je cela Evropa podržala stav Nemačke, ne samo Severni tok-1, već i Severni tok-2 bio pokrenut pre mnogo meseci.

„Zavisnost Evrope od ruskog gasa, koji Putin koristi kao oruđe ucene protiv celog kontinenta, bila bi gotovo nepovratna“, rekao je poljski premijer.

Moravecki je prethodno izjavio da nakon poraza imperijalističke Rusije pravo jačeg mora biti eliminisano unutar EU.

Podsetimo, Poljska je zapretila da će odgovoriti Evropskoj uniji ako ne dobije svoj deo sredstava za oporavak posle pandemije.


izvor
Logged
Pages:  1 ... 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 [106] 107 108 109 110 111 112 113   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.