PALUBA
February 05, 2023, 05:53:31 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 [70] 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 ... 89   Go Down
  Print  
Author Topic: Patrolni čamci tipa 171, šifra gradnje Mirna  (Read 386820 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Perun
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 625


« Reply #1035 on: February 08, 2014, 12:28:01 pm »

sto je u planu sa motorima
Logged
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 844



« Reply #1036 on: February 08, 2014, 05:08:26 pm »

sto je u planu sa motorima

Pa biti će vjerojatno prodani serviseru u Puli, kao sekundarni rezervni dijelovi, ako su u stanju da se dijelovi mogu reparirati. To je naravno
rizik kupovine za kupca jer dok se ne rastave i ne pregledaju neznaš što kupuješ. Ali obično se nađe još dosta upotrebljivih dijelova koji se
mogu obnoviti i osposobiti za daljnju uporabu. Mislim na glavne motore Pielstick, a za pomoćne Famos-e ne znam.

Najzanimljiviji su kao dijelovi, visokotlačna i niskotlačna turbopuhala HS, jer se za njih novi dijelovi teško mogu nabaviti. Tu je i najveći rizik
jer ako su rotorske lopatice i rotori oštećeni slaba korist od posla. Ostali dijelovi npr. glave se mogu i regenerirati ako nisu previše oštećene.
Logged
švercer011
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 749



« Reply #1037 on: February 08, 2014, 05:17:10 pm »

sto je u planu sa motorima

Pa biti će vjerojatno prodani serviseru u Puli, kao sekundarni rezervni dijelovi, ako su u stanju da se dijelovi mogu reparirati. To je naravno
rizik kupovine za kupca jer dok se ne rastave i ne pregledaju neznaš što kupuješ. Ali obično se nađe još dosta upotrebljivih dijelova koji se
mogu obnoviti i osposobiti za daljnju uporabu. Mislim na glavne motore Pielstick, a za pomoćne Famos-e ne znam.

Najzanimljiviji su kao dijelovi, visokotlačna i niskotlačna turbopuhala HS, jer se za njih novi dijelovi teško mogu nabaviti. Tu je i najveći rizik
jer ako su rotorske lopatice i rotori oštećeni slaba korist od posla. Ostali dijelovi npr. glave se mogu i regenerirati ako nisu previše oštećene.
Procitao sam pazljivo post in nemogu nikako da shvatim zasto bi rasturali motor da bi se videlo dali je dobar,zar nije dovoljno upaliti isti na zemlji,pustiti ga da se ugreje,proveriti pritisak ulja i koliko duva na iber laufu iliti odusku.Druga stvar zasto je problem napraviti osovinu i turbinsku lopaticu ima gomila firmi koje se bave time,automobilske lopatice izdrzavaju mnogo veca opterecenja od ovih brodskih jer se vrte u nekim trenucima i do 200 ooo obrtaja u minuti i prelaze po 300000 kilometra.Napravise nauku od obicnog brodskog motora kao da se servisira satl Huh?
Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914


« Reply #1038 on: February 08, 2014, 05:22:53 pm »

Novi vlasnik će sigurno prodati makinu kako se njemu najbolje isplati,u djelovima -najvjerovatnije ,tako i pomoćne strojeve i sve ostalo.Naravno,kad krene u remont broda i preinaku.
Logged
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 844



« Reply #1039 on: February 08, 2014, 08:00:53 pm »

sto je u planu sa motorima

Pa biti će vjerojatno prodani serviseru u Puli, kao sekundarni rezervni dijelovi, ako su u stanju da se dijelovi mogu reparirati. To je naravno
rizik kupovine za kupca jer dok se ne rastave i ne pregledaju neznaš što kupuješ. Ali obično se nađe još dosta upotrebljivih dijelova koji se
mogu obnoviti i osposobiti za daljnju uporabu. Mislim na glavne motore Pielstick, a za pomoćne Famos-e ne znam.

Najzanimljiviji su kao dijelovi, visokotlačna i niskotlačna turbopuhala HS, jer se za njih novi dijelovi teško mogu nabaviti. Tu je i najveći rizik
jer ako su rotorske lopatice i rotori oštećeni slaba korist od posla. Ostali dijelovi npr. glave se mogu i regenerirati ako nisu previše oštećene.


Procitao sam pazljivo post in nemogu nikako da shvatim zasto bi rasturali motor da bi se videlo dali je dobar,zar nije dovoljno upaliti isti na zemlji,pustiti ga da se ugreje,proveriti pritisak ulja i koliko duva na iber laufu iliti odusku.Druga stvar zasto je problem napraviti osovinu i turbinsku lopaticu ima gomila firmi koje se bave time,automobilske lopatice izdrzavaju mnogo veca opterecenja od ovih brodskih jer se vrte u nekim trenucima i do 200 ooo obrtaja u minuti i prelaze po 300000 kilometra.Napravise nauku od obicnog brodskog motora kao da se servisira satl Huh?

Postoje pravila Registra i zahtjevi proizvođaža motora. To je prvi i dovoljan razlog. Drugi je da su ti motori dugo bili bez pravog održavanja
pa sada riskirati da ga se na probnom stolu izvozi do 100% tereta nije u redu, ne daj bože da se desi havarija. Treći razlog je što se ti
motori ako se ovako kupuju uzimaju samo kao izvor zamjenskih dijelova (kojih neke više nije moguće nabaviti nove). Znaći nije cilj vratiti ih
u pogonsko stanje. Čak se i radi starosti ne mogu uvesti u Hrvatsku  kao polovni motori već samo kao dijelovi za motore koji postoje u RH.
Iskustva u dosadašnjoj kupovini takvih motora sa prijašnjih Mirni su pokazala da su blokovi radi kavitacije neupotrebljivi, da su glave u
prosjeku oko 60% bile s više ili manje pukotina između utora sjedišta ventila, turbopuhala su najčešće imala puknuta kućišta i oštećene
lopatice. Radilice bi bile OK, a klipnjače su oko 50 % bile za odbaciti radi kriterija ovaliteta i ako nisu bile havarirane. Klipovi su cca 60% bili
uz dotjerivanje dobri za daljnu uporabu. Košuljice cilindra su bile  istrošene i ovalizirane , a s vodene strane izkavitirane tako da ih se preko
75% otpisivalo. Sapnice predkomora kao i izdanci klipova su cca 60% bili za odbaciti. Sve VT pumpe goriva su bile s oštećenim plungerima i košuljicama, neke i u potpunosti zaribane. To su sve razlozi zašto  nebi bilo preporučivo staviti takav motor na probni stol. On je na brodu
mogao samo u praznom hodu i kako tako raditi ali pod teretom bi bio veliki rizik. To što sam napisao je neka statistika od do sada kupljenih
takvih motora sa otpisanih Mirni. Stanje ovih motora može biti bolje ali i gore.

Što se tiće turbopuhala jedno su male turbinice za aute i kamione, a drugo su tako velike turbine za brodski motor. Ove brodske se vrte na "samo" 36000 okretaja ali su velike mase i posebno su izvedene baš za ove motore s dvostrukim prednabijanjem. Kvalitetan servis takvih
turbopuhala, da bi ga i Registar prihvatio teško je izvesti osim kod ovlaštenih servisera, a ako zatreba neki specifični dio više ga se ne
može dobiti jer je HS davno prestao raditi bilo što za takva turbopuhala. U konačnici ako bi se to radilo uz dostupnost svih dijelova (kada bi
ih bilo) koštalo bi previše novaca, zato se dijelovi tih turbopuhala pregledaju, ako su unutar kriterija za upotrebu (propisanih od strane proizvođaća) zadrže se očiste i konzerviraju i čuvaju kao rabljeni zamjenski dio, ako nisu odbacuju se. Ne želimo riskirati havariju na takvom turbopuhalu niti radi HRM-a niti radi nas.

Inače Pielstick VGDS brodski motori su daleko od običnog brodskog motora sa nizom specifičnosti i zato zahtjevaju specifičan pristup i
redovno održavanje tijekom eksploatacije.
Logged
Gasser
mornar
*
Offline Offline

Posts: 25



« Reply #1040 on: February 09, 2014, 01:04:00 am »

http://www.vijesti.me/

 Piše: Siniša Luković

Slijedi skupo ispravljanje grešaka koje je u proteklih 10-ak godina počinio vojni vrh

Mornarica ponovo jaše

Nacrt novog strategijskog pregleda odbrane vraća vojsci vodeću ulogu u svim aktivnostima zaštite na moru

Prema nacrtu novog strategijskog pregleda odbrane na kome radi Ministarstvo odbrane, Crnoj Gori u narednom peridu, kada je riječ o moru, slijedi skupo ispravljanje grešaka koje je u proteklih 10-ak godina počinio vojni vrh predvođen bivšim ministrima odbrane Milom Đukanovićem i Borom Vučinićem, te još aktuelnim načelnikom Generalštaba VCG, viceadmiralom Draganom Samardžićem.

Samardžić je, sa pozicije komandanta Mornarice, a potom pomoćnika ministra odbrane za materijalne resurse, odnosno pomoćnika, pa načelnika Generalštaba VCG, Mornaricu kao potpuno zaokružen i relativno moderan, moćni borbeni sistem, preuzeo od posljednjeg komandanta tog vida u Vojsci SCG, viceadmirala Jovana Grbavca.

U njegovo doba, ratni brodovi su većinom rasprodati ili otišli u staro gvožđe, Mornarica je ostala bez raketnog, torpednog i minskog naoružanja, nastalo je ogromno kadrovsko osipanje, gdje su iskusni oficiri penzionisani ili praktično otjerani.

Ovaj vid VCG je u praksi doživio i logistički slom. Mornarica je, nakon prodaje tivatskog Arsenala, ostala bez glavne baze i tehničke podrške, nedavno je prodata i kasarana Kumbor, a slična sudbina uskoro će snaći i Pristan i Rakite, pa Mornarica u Boki bukvalno više nema nijednu bitvu na koju može privezati preostale brodove.

Da nevolja bude još veća, Mornarica je prebačena u Bar, gdje je kasarna „Pero Ćetković“ skoro dva kilometra udaljena od mora, a država je, u međuvremenu, litvanskom konzorcijumu kojem je prodala barsku marinu, istovremeno, ustupila i dio barske luke koji koriste brodovi MCG.

Amerikanci pomažu i tehnički i kadrovski

Novo rukovodstvo tog vida MCG, predvođeno mladim i energičnim kapetanom bojnog broda Darkom Vukovićem sada je u nebranom grožđu i na sve načine pokušava stvari koliko-toliko da vrati na pravi kolosijek.

Vukoviću pri tome olakšavajuću okolnost može pričinjavati činjenica što, zahvaljujući svojoj međunarodnoj karijeri u vojnoj diplomatiji i stručnom usavrašavanju u SAD, ima dobre kontakte kod NATO partnera Crne Gore, pogotovo Amerikanaca, koji smatraju da MCG mora biti sposobna za misije zaštite državnih interesa na moru, a što je dobrano narušila prethodna politika rukovođenja oružanim snagama.

Potvrda tome bila je i lani organizovana vježba „Dolphin 2012“ u Boki, gdje su Amerikanci uložili par miliona dolara svog novca kako bi u Crnu Goru doveli svoje delfine, posebno obučene za nalaženje neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUBS) u podmorju, te pripadnike protivminske ronilačke jedinice Ratne mornarice SAD koji su obučavali svoje kolege iz Pomorskog odreda MCG.

Amerikanci djelimično finansiraju i pomažu nabavku i instaliranje novog elektronskog sistema za nadzor mora koji će MCG uskoro staviti u funkciju, daju besplatno školovanje za naše kadete na njihovoj prestižnoj vojno-pomorskoj akademiji u Anapolisu, a njihovi ratni brodovi često gostuju u našim lukama, pri čemu jasno ukazuju na potencijal odbrambene saradnje dviju zemalja u južnom Jadranu.

Izgleda da su ti signali napokon shvaćeni i u našem državno-vojnom vrhu, pa tako nacrt novog Strategijskog pregleda odbrane (SPO) za period 2013-2023. godine, predviđa postepeni oporavak MCG i vraćanje dijela njenih, u međuvremenu, skoro izgubljenih, borbenih mogućnosti.

Prioritet - nadzor granice

Po nacrtu novog SPO, prioritet kada je Mornarica u pitanju je stavljanje u funkciju savremenih radarskih sistema za nadzor mora i formiranje operativnog centra, što će biti učinjeno u narednih par mjeseci.

Prioritet broj dva je ono što još od 2006. stvara veliki problem Mornarici, ali i državi - kontrola spoljnog morskog pojasa. Nakon što je par godina prije sticanja nezavisnosti Crne Gore Mornarica tadašnje VSCG predala zadatak obezbjeđenja državne granice na moru policiji, na 12. milji, “plavoj granici”, gotovo da se više nisu pojavljivala plovila koja predstavljaju državnu vlast na moru.

Policija je odmah od četiri dobijena vojna patrolna čamca prodala dva, druga dva razoružala i gotovo nikako nije koristila, pravdajući se velikim troškovima upotrebe tih brodova, namjenski građenih za patroliranje i obezbjeđenje državne granice na moru. U međuvremenu, preostala dva policijska graničara, dovedena su u stanje gomile starog željeza, pa se sada pokušavaju prodati kao metalni otpad. Policija je lani u Hrvatskoj uz pomoć EU, naručila gradnju dva nova i značajno manja patrolna čamca, ali joj oni još nisu isporučeni.

Iako je isporuka trebalo da bude još u januaru, dva nova policijska patrolca još su u brodogradilištu “Montmožnata Greben” u Veloj Luci na Korčuli, gdje se na njima otklanjaju razni tehnički nedostaci.

Je li RCUD postao višak?

Nacrt SPO Mornarici predviđa i “razvijanje sposobnosti za protivminska dejstva, reagovanje u različitim kriznim situacijama, prije svega u operacijama traganja i spašavanja (SAR), ekološkim incidentima i borbi protiv terorizma”. Upravo je veoma razvijena i jaka protivminska komponenta u nekadašnjoj MVSCG, bukvalno uništena kada je finasiranje Mornarice preuzela vlast u Podgorici.

U to vrijeme, Vlada je pod okriljem MUP-a, formirala svoju formaciju nazvanu JU “Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje, spašavanje, pružanje pomoći i kontrolu na moru”. Ova ustanova, kojom od osnivanja prije 10 godina do danas rukovodi bivši policajac Veselin Mijajlović, još, međutim, nije ispunila svoju osnovnu misiju – čišćenje crnogorskog podmorja od zaostalih NUBS, iako je u njen rad i opremanje do sada uloženo skoro 10 miliona eura, novca crnogorskih, ali i američkih poreskih obveznika.

Amerikanci su stoga vrlo jasno rekli vlastima u Podgorici da se MCG mora vratiti protivminska sposobnost, iako su te iste vlasti u međuvremenu, slušajući Mijajlovićeve slavopojke o njegovim i sposobnostima RCUD-a, rasprodale visoko-sofisticiranu mornaričku opremu i plovila – prvenstveno lovac mina LM-153 na kome je bio ugrađen prilično moderan britanski protivminski sonar “Plessey 193M” i sistem daljinski upravljanih protivminskih ronililica PAP-104 francuske proizvodnje.

Mornarica je gotovo ostala i bez specijalno obučenih protivminskih ronilaca koje sada u njen stroj vraća američka ekspertiza, i već za to kratko vrijeme pokazuju se višestruko veći efekti nego što je Mijajlović sa RCUD-om postigao u 10 godina.

“Među najznačajnijim od ponuđenih aktivnosti, u oktobru 2012. godine, u akvatorijumu Crne Gore izvedena je vježba na temu protivminskog pretraživanja i podvodnog razminiranja, na kojoj su osim pripadnika Mornarica SAD i VCG, učestvovali i predstavnici oružanih snaga Slovenije i Hrvatske”, stoji u izvještaju o stanju u Vojsci Crne Gore za prošlu godinu koji je nedavno razmatrala Vlada. Pominje se i uspješna vježba u pronalaženju i uništavanju podvodnih minsko-eksplozivnih sredstava koje su ronioci Pomorskog odreda MCG prošle godine, zajedno sa pripadnicima Odreda za specijalna podvodna dejstva Mornarice Slovenije, izveli na mornaričkom poligonu Kočište na Luštici.

U takvim okolnostima i imajući u vidu opredjeljenja iz novog SPO, te budući da Vladi JU RCUD predstavlja sve veći neefikasan teret i negativni publicitet zbog brojnih afera koje se dovode u vezu sa Mijajlovićem, a u igri je i prebijanje dugova “Montenegro erlajnsa” prema Agenciji za kontrolu letjenja SMATSA kojoj bi bio ustupljen kompleks hotela “Park” u Bijeloj gdje je sada smješten RCUD, vrlo je vjerovatno da će Vlada na kraju ipak morati da odustane od te jedinice, jer sve što RCUD ima i radi već mnogo efikasnije obavlja Pomorski odred MCG.

Vraćaju stare topovnjače

Prema nacrtu novog SPO, da bi ispunila svoju misiju kontrole teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa, Mornarica VCG će u najskorije vrijeme svoja dva velika patrolna broda – fregate tipa “Kotor”, zamijeniti vraćanjem u operativnu upotrebu dvije od raspoložive četiri raketne topovnjače klase “Rade Končar”.

Dvije fregate klase “Kotor”, inače, već duže vrijeme nude se na prodaju strancima ali su neke do sada izgledne varijante za prodaju propale, jer se, po tvrdnji dobro obaviještenog izvora “Vijesti” “nisu stekli svi uslovi, odnosno “nisu se ugradili oni koji su trebali” .

Fregate se od tada do danas održavaju i povremeno plove samo zahvaljujući enormnim naporima i entuzijazmu svojih posada. Kada je novi mornarički vrh sa Vukovićem na čelu stupio na scenu, pridružio se tome i entuzijazam prve pretpostavljene komande, pa su tako pripadnici MCG sami nedavno demontirali pomoćne motore sa rashodovane raketne fregate RF-31 “Split” koja je prodata Albancima kao sekundarna siroivina, i pripremili ih za transport do Bara gdje će ih ugraditi na P-33 “Kotor”. Ti pomoćni motori na “Split” su ugrađeni 1999. i vrlo su malo korišćeni, pa su u mnogo boljem stanju od potpuno dotrajalih pomoćnih motora istog tipa na “Kotoru”.

“Snaći ćemo se sami, zvati neke ljude koji su radili u Arsenalu da nam pomognu i ugradićemo te motore na P-33” kaže drugi sagovornik “Vijesti” iz MCG . Dok se to radi, MCG se priprema da u operativnu upotrebu vrati i raketne topovnjače 405 i 406 kojima će zamijeniti velike patrolne brodove.

Topovnjače su iz upotrebe izbačene još 2007. i od tada se, opet zahvaljujući entuzijazmu pripadnika MCG, održavaju u Luci Bar. Nakon osposobljavanja, što će koštati par stotina hiljada eura po brodu, topovnjače bi trebalo da preuzmu zadatke patroliranja vodama Jadrana, a konačno riješenje za tu misiju, koju predviđa nacrt novog SPO, je nabavka dva potpuno nova manja patrolna broda koji bi ih zamijenili.



« Last Edit: February 09, 2014, 09:10:23 am by SOLARIS 1972, Reason: uređena vijest » Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 046


« Reply #1041 on: February 09, 2014, 08:10:24 am »

Bojim se da je sada malo kasno...
Logged
švercer011
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 749



« Reply #1042 on: February 09, 2014, 01:23:37 pm »

sto je u planu sa motorima

Pa biti će vjerojatno prodani serviseru u Puli, kao sekundarni rezervni dijelovi, ako su u stanju da se dijelovi mogu reparirati. To je naravno
rizik kupovine za kupca jer dok se ne rastave i ne pregledaju neznaš što kupuješ. Ali obično se nađe još dosta upotrebljivih dijelova koji se
mogu obnoviti i osposobiti za daljnju uporabu. Mislim na glavne motore Pielstick, a za pomoćne Famos-e ne znam.

Najzanimljiviji su kao dijelovi, visokotlačna i niskotlačna turbopuhala HS, jer se za njih novi dijelovi teško mogu nabaviti. Tu je i najveći rizik
jer ako su rotorske lopatice i rotori oštećeni slaba korist od posla. Ostali dijelovi npr. glave se mogu i regenerirati ako nisu previše oštećene.


Procitao sam pazljivo post in nemogu nikako da shvatim zasto bi rasturali motor da bi se videlo dali je dobar,zar nije dovoljno upaliti isti na zemlji,pustiti ga da se ugreje,proveriti pritisak ulja i koliko duva na iber laufu iliti odusku.Druga stvar zasto je problem napraviti osovinu i turbinsku lopaticu ima gomila firmi koje se bave time,automobilske lopatice izdrzavaju mnogo veca opterecenja od ovih brodskih jer se vrte u nekim trenucima i do 200 ooo obrtaja u minuti i prelaze po 300000 kilometra.Napravise nauku od obicnog brodskog motora kao da se servisira satl Huh?

Postoje pravila Registra i zahtjevi proizvođaža motora. To je prvi i dovoljan razlog. Drugi je da su ti motori dugo bili bez pravog održavanja
pa sada riskirati da ga se na probnom stolu izvozi do 100% tereta nije u redu, ne daj bože da se desi havarija. Treći razlog je što se ti
motori ako se ovako kupuju uzimaju samo kao izvor zamjenskih dijelova (kojih neke više nije moguće nabaviti nove). Znaći nije cilj vratiti ih
u pogonsko stanje. Čak se i radi starosti ne mogu uvesti u Hrvatsku  kao polovni motori već samo kao dijelovi za motore koji postoje u RH.
Iskustva u dosadašnjoj kupovini takvih motora sa prijašnjih Mirni su pokazala da su blokovi radi kavitacije neupotrebljivi, da su glave u
prosjeku oko 60% bile s više ili manje pukotina između utora sjedišta ventila, turbopuhala su najčešće imala puknuta kućišta i oštećene
lopatice. Radilice bi bile OK, a klipnjače su oko 50 % bile za odbaciti radi kriterija ovaliteta i ako nisu bile havarirane. Klipovi su cca 60% bili
uz dotjerivanje dobri za daljnu uporabu. Košuljice cilindra su bile  istrošene i ovalizirane , a s vodene strane izkavitirane tako da ih se preko
75% otpisivalo. Sapnice predkomora kao i izdanci klipova su cca 60% bili za odbaciti. Sve VT pumpe goriva su bile s oštećenim plungerima i košuljicama, neke i u potpunosti zaribane. To su sve razlozi zašto  nebi bilo preporučivo staviti takav motor na probni stol. On je na brodu
mogao samo u praznom hodu i kako tako raditi ali pod teretom bi bio veliki rizik. To što sam napisao je neka statistika od do sada kupljenih
takvih motora sa otpisanih Mirni. Stanje ovih motora može biti bolje ali i gore.

Što se tiće turbopuhala jedno su male turbinice za aute i kamione, a drugo su tako velike turbine za brodski motor. Ove brodske se vrte na "samo" 36000 okretaja ali su velike mase i posebno su izvedene baš za ove motore s dvostrukim prednabijanjem. Kvalitetan servis takvih
turbopuhala, da bi ga i Registar prihvatio teško je izvesti osim kod ovlaštenih servisera, a ako zatreba neki specifični dio više ga se ne
može dobiti jer je HS davno prestao raditi bilo što za takva turbopuhala. U konačnici ako bi se to radilo uz dostupnost svih dijelova (kada bi
ih bilo) koštalo bi previše novaca, zato se dijelovi tih turbopuhala pregledaju, ako su unutar kriterija za upotrebu (propisanih od strane proizvođaća) zadrže se očiste i konzerviraju i čuvaju kao rabljeni zamjenski dio, ako nisu odbacuju se. Ne želimo riskirati havariju na takvom turbopuhalu niti radi HRM-a niti radi nas.

Inače Pielstick VGDS brodski motori su daleko od običnog brodskog motora sa nizom specifičnosti i zato zahtjevaju specifičan pristup i
redovno održavanje tijekom eksploatacije.
Zahvaljujem na detaljnom odgovoru,znaci i ti motori imaju boiljku pucanja glave izmedju usisnog i izduvnog ventila to se na starim motorima uglavnom desavalo prilikom pregrevanja ili ako je presao preko 300k ali su isle i dalje a zbog cega menjati klipnjace zar nemogu da se menjaju biksne na maloj pesnici koje su obicno od sinter bronze bar na ovim malim motorima.
Logged
Gasser
mornar
*
Offline Offline

Posts: 25



« Reply #1043 on: February 09, 2014, 01:42:19 pm »

Rasprodali,pretopili,predali zubu vremena,unistili....Vojska i Mornarica nam je tuga tuzna....Ne vode ih strucnjaci-vec politicari i interešdzije....
Logged
Perun
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 625


« Reply #1044 on: February 09, 2014, 02:23:44 pm »

kakvo je stanje brodova u CG
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 046


« Reply #1045 on: February 09, 2014, 02:27:14 pm »

kakvo je stanje brodova u CG

Računaj da kapaciteta za održavanje nema, da brodovi nisu dokovani već koliko... Posade, i pored sveg truda (pretpostavljam da su daleko od punog brojnog stanja) - nisu svemoguće.
Logged
kumbor
Prijatelj foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 723


« Reply #1046 on: February 09, 2014, 03:37:19 pm »


Dok god je brod na površini mora i dok god je armatura trupa u dovoljno dobrom stanju da brod ne "otvori vodu" i potone kod samog mola, može se spasti. Koliko će to novca koštati i da li se to stvarno isplati, druga je stvar. Ali ako su Amerikanci tražili da se bar deo sposobnosti revitalizuje, polizaće šta su popljuvali, svakako, bez obzira na isplativost. Samo da ugode "gazdi".
Logged
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 844



« Reply #1047 on: February 09, 2014, 04:51:05 pm »



Ti motori nakon što su sređeni problemi s sistemom prednabijanja (to je urađeno negdje nakon 1993. na motorima HRM-a pa se nije izvršilo
na motorima brodova mornarice SRJ, kasnije mornarice CG) imaju malo problema s pucanjem glava. Ali nazovimo ih, stare Mirne, su imale te probleme zato jer su se motori forsirali i do 3000 KS i što tadašnja turbopuhala nisu bila podešena da daju dovoljno zraka pa su tempera-
ture bile previsoke i glave su pucale. Kasnije je snaga motora (osim u nuždi) limitirana, a turbopuhala su modificirana (to nas je koštalo
dosta muke i truda) i od onda nemamo intenzivno pucanje glava, Klipnjače se mjenjaju zato jer se po preporuci Pielsticka moraju mjenjati
i radi ovalnosti ali i radi "vertikalne izvijenosti" tj. odstupanja od neke centralne linije. Isto je obično bilo poslijedica prevelikih opterećenja.
Prve Mirne su u bile predviđene i za kratkotrajne režime opterećenja motora od 110% i 120% (svakih 12 sati 1 sat) ali to motori zaista
nisu mogli izdržati ali netko je to u Francuskoj tada uspio "prodati" ondašnjim nadležnima, ali to stvarno nije išlo.

Zato sam naveo da se treba biti oprezan kod otkupa tih "nerekonstruiranih" motora jer su oni na žalost ostali sa starim boljkama koje nisu
otklonjene i zato smo imali takva iskustva i dosta visoke postotke odbačenih dijelova.

Danas glavni motori na Mirnama HRM-a bez problema mogu i u ljetnim uvijetima voziti 100% tereta (3000 KS) ali se obično voze negdje sa
85%-90% radi čuvanja motora i manjih troškova potrošnje goriva.
Logged
Gasser
mornar
*
Offline Offline

Posts: 25



« Reply #1048 on: February 09, 2014, 10:42:58 pm »

http://www.vijesti.me/vijesti/nelogicna-racunica-vojske-crne-gore-clanak-69488
Izvinjavam se ,jer izlazim iz teme,ali posto smo se dotakli i situacije u Mornarici-jedan zanimljiv clanak.Podnaslov "Nema se para" na zalost sve govori...
« Last Edit: February 09, 2014, 10:55:45 pm by Рашо » Logged
suponik
desetar
*
Offline Offline

Posts: 137


« Reply #1049 on: February 11, 2014, 01:07:25 pm »

Koliko bi kostala, otprilike, ugradja novih glavnih motora(npr. Caterpillar, ...) i da li bi to bila pametna investicija za CG ?
Logged
Pages:  1 ... 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 [70] 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 ... 89   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 23 queries.