Mornaričko-tehnička raketna baza i Operativni centar Komande VPO Žrnovnica

[Bozo13]

Malo skretanje sa teme:

moja generacija je bila jedna od prvih koja je maturirala na digitalnim automatskim centralama firme Ericson
koje je tada počela da uvodi Splitska pošta.

Dok ste neki studirali Ericssonove centrale, drugi smo gulili Iskrine SI-2000

...jer sam sistem je međusobno komunicirao po već ranije pomenutim HDLC i TDMA mrežama.

Može koja reč više oko toga?
TDMA razumem, ali dali se je to koristilo (TDMA i Circuit switching)  za prenos podataka (HDLC  i Packet switch)?

U glavi imam Iskrin 30 kanalni TDM radio i Iskrin (Siemens) 30 kanalni multiplekser sa data karticama.

Hvala
LPB

[ORIĆAREB]

Najpribližnija ilustracija Stine-C:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Od nekoliko učesnika Foruma privatnom poštom pitan sam da li je ovo Stina –C. Naravno, odnosi se na gore prikazane slike. Zahvaljujem im se na trudu, sa dodatnim objašnjenjem. Slike su sa nekog od Skandinavskih sistema. Proizvođač je očito ista firma kao i Stine-C, Švedski Filips, jer prednji paneli i tastatura identični su onima koji su se koristili u sistemu Stina Jadran. Također i prikazivanje slike je slično, sa mapama i simbolima objekata, iako ovo prikazano nije sa kolor konzole  već sa Semigrafa (tip monitora) koje je i Stina-C imala u svom kompletu. Sve u svemu najpribližnija ilustracija Stine-C. Moram objasniti još neke stvari radi jasnoće. Stina Jadran je namjenski proizvedena za JRM po našim taktičkim i tehničkim zahtjevima. Ona je bila jedan veliki sistem koji se sastojao iz nekoliko pod sistema i to:
Stina-C………..Žrnovnica………………….KVPO
Stina-S ……….Pula, Šibenik, Kumbor…….Sektori
Stina-R………..Lošinj, Vis, Lastovo……….Uporišta
Da ne nabrajam dalje imala je u svom sastavu još i sve podsisteme na brodovima flote, kao i na velikom broju mjesta na kopnu. Svi su bili uvezani automatskim vezama za međusobnu razmjenu informacija koje su uglavnom dobijali sa osmatračkih radara  9KR-409. Prema tome sam razgovor o Stini-C je nešto puno šire nego sam pojam o jednom uređaju. Ukratko posle svega, Stina–C je unikatni podsistem koga ne poseduje niko u svijetu jer je namjenski proizvedena za JRM. Po svoj prilici je iznešena iz objekta 182 i u svakom slučaju prebačena u Loru, dali da se koristi (malo vjerovatno, a volio bi), dali da se rasčupa u rezervne djelove, ili napokon da se baci u smeće. 

[ORIĆAREB]

Malo skretanje sa teme:

moja generacija je bila jedna od prvih koja je maturirala na digitalnim automatskim centralama firme Ericson
koje je tada počela da uvodi Splitska pošta.

Dok ste neki studirali Ericssonove centrale, drugi smo gulili Iskrine SI-2000

...jer sam sistem je međusobno komunicirao po već ranije pomenutim HDLC i TDMA mrežama.

Može koja reč više oko toga?
TDMA razumem, ali dali se je to koristilo (TDMA i Circuit switching)  za prenos podataka (HDLC  i Packet switch)?
U glavi imam Iskrin 30 kanalni TDM radio i Iskrin (Siemens) 30 kanalni multiplekser sa data karticama.
Hvala
LPB

Malo me Vi "Vezeri" (mislim ljudi od komunikacija - naravno šalim se) bacate u brigu jer ja po toj grani sam "plitak". To nije moj fax.
U to područje sam zalazio tek toliko koliko mi je bilo potrebno da povezujem podsisteme Stine Jadran. Tako sam ustvari najviše i naučio o vezama. To me ne sprečava da vam mogu objasniti pojam TDMA i HDLC protokola koji je koristila Stina. Stina sistem je od svega toga od veze zahtjevala dobre 4-žićne telefonske kanale, direktne bez prelaza preko telefonskih centrala, sa dobro podešenim perfomansama što se tiče nivoa signala , nivoa šuma i sl. , a u njh je ulazila preko dobro hardverski izvedenih modema.
Imam tekst o TDMA pa ću ga uskoro postaviti da li ovde ili po temi o RTOP-401 vidjeću pa će vam sve biti jasno. A o HDLC moram pripremiti. Dosta je zahtjevno. Biće uskoro.

[ORIĆAREB]

Širi deo ekipe zaslužne za kompletnu Stinu Jadran sa Yu prostora.
U Švedskoj u Štoholmu na specijalizaciji 1983 god.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

I onaj koji ih je slikao...zas Bera Ćiro

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ORIĆAREB]

KOMUNIKACIJSKA MREŽA U KIS-u  STINA JADRAN 

Svi podsistemi KIS-a STINA JADRAN da bi bili iskorišteni do kraja, što se tiče njihovih mogućnosti, međusobno su povezani komunikacijskom mrežom. Gledajući pojedinačno većina njih raspolaže sa
•   HDLC (High data link control) i
•   TDMA ( “Time Division Multiple Access”), naš usvojen termin (“Vremenski Multipleks” VM),
prenosnim vezama,  dok određeni broj, uglavnom manjih, raspolaže jedino sa TDMA prenosnim vezama (naprimer manji brodski podsistemi, podsistem tipa DLT 200 i slično). Sama komunikacijska mreža je tako izvedena da u potpunosti funkcioniše automatski. To znači da u svakom trenutku podsistemi znaju ko je uvezan u mrežu, ko je aktivan, ko je određenog momenta "ispao" iz mreže, kako komunicirati sa bilo kim u mreži i slično. Iz ovoga se dade zaključiti da je pored ostalog komunikacijska mreža topologiski prilagodljiva, što znači da će se u svakom momentu iskoristiti sve raspoložive mogućnosti da bi se ostvarila komunikacija "svak sa svakim". Međusobno uvezani komunikacijskom mrežom, gledajući pojedinačno, svaki podsistem KIS-a u mreži prestavlja čvorište sa svojom adresom koja mu je dodeljena prilikom definisanja. Posle svega navedenog može se reći da je komunikacijska mreža KIS-a STINA JADRAN ustvari skup čvorišta međusobno povezanih HDLC i/ili TDMA prenosnim vezama sa svojim vlastitim adresama. Adrese se izražavaju brojčano, a kreću se u rasponu od 000-127. Svako čvorište automatski vodi svoju vlastitu HDLC tabelu usmeravanja. Unutar iste se automatski upisuje kompletna situacija, tj:
   
•   Koje su od raspoloživih HDLC prenosnih veza aktivne.
•   Koja su sve druga čvorišta spojena s druge strane HDLC prenosnih veza i istovremeno aktivna.
•   Koja je udaljenost do drugih čvorišta (izražena brojem međučvorišta).
•   Koja su sve međučvorišta potrebna da bi se doseglo neko drugo čvorište i tome slično.
                                             
U regularnim intervalima čvorište nadzire sve svoje HDLC prenosne veze, da bi se proverila njihova ispravnost te da li su i dalje aktivne. Ako dođe do izmene u topologiji mreže, ili nepravilnosti u radu nekog podsistema tj. prenosne veze, podsistemi se o tome međusobno izveste. Kada se, iz bilo kog razloga, prekine neka HDLC prenosna veza između dva čvorišta, sistem traži mogućnost zaobilaznog puta. Sve ove promene svakog momenta se automatski javljaju svim čvorištima, a ovi također automatski ažuriraju svoje HDLC tabele usmeravanja. Tako svako čvorište u svakom momentu zna kompletnu situaciju što se tiče kompletne komunikaciske mreže. Na osnovi toga podsistem odlučuje kako, na koji način i  kojim putem komunicirati sa bilo kim u mreži. Važno je ovde napomenuti da je potpuna automatizacija postignuta jedino u HDLC prenosnim vezama, što nije slučaj sa TDMA prenosnim vezama. Što se njih tiče jedini elemenat automatizacije je u tome što je obezbeđeno da se zna kako stići do čvorišta koja su vezana  TDMA prenosnim vezama. To je obezbeđeno unošenjem određenih podataka u formulare prilikom definisanja podsistema tj. čvorišta koja komuniciraju preko TDMA prenosnih veza, a istovremeno se naslanjaju i na HDLC prenosne veze. Ostalo, kao što je aktivnost čvorišta, "ispadanje" i slično nije moguće obezbediti. Jednostavno rečeno čvorišta koja komuniciraju preko TDMA prenosnih veza ne vode tabelu usmeravanja, te se ne zna da li je takvo čvorište aktivno ili ne.
Zahvaljujući automatizaciji kojom raspolaže komunikacijski sistem, nadzorna funkcija tokom normalnog rada upozorava odgovorno ljudstvo o stanju HDLC prenosnih veza upozorenjima na terminalu.
Upozorenja su tipa: "HDLC PRENOSNA VEZA 3 PREKINUTA" ili "HDLC PRENOSNA VEZA 3 RADI" i tome slično.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na gornjoj slici je prikazan primjer komuniciranja posistema unutar sistema KIS Stina Jadran. Kao primjer je uzeto komuniciranje između RTOP404 (adresa 21) koja se nalazi ispod otoka Visa blizu otočića Palagruža sa velikim VPBR34 (adresa 77) koji je skroz u vrhu Jadrana blizu Kopra. Operateru na RTOP404 je dovoljno da na svom terminalu naslovi svoju poruku da je za VPBR34 i pritiskom na dugme ista se sa stanovišta komunikacija preda preko radio uređaja i automatski dalje putije mrežam do terminala na VPBR34 te tamo upozori primaoca o dolasku. Emitovanu poruku sa radio uređaja RTOP404 u ovom slučaju je prvo primio radio uređaj Stine-R na otoku Visu zatim je prosledio Stini-S u Šibeniku, a ova je zaključila da joj direktna veza sa Stinom-S u Puli nešto šepa pa je istu prosledila Stini –C u Žrnovnici. Dolaskom poruke na Stinu-C ova je sad prosleđuje Stini-S u Puli, a ova preko Stine-R u Lošinju na radar 9KR-409 na Učki. Na kraju radar svojim radio uređajem prosleđuje je na VPBR34 koju on prima sa svojim radio uređajem i prikazuje na svom podsistemu. Sve se ovo odvija vremenski skoro trenutno, a od ljudstva koji su sa tim upoznati i angažovani su samo operater na RTOP404 i drugi na VPBR34. Jedni od uslova da bi mreža funkcionisala je da svi podsistemi moraju da imaju upisane iste kripto ključeve i da je realno vrijeme unešeno u podsisteme na svim unutar 30 sek.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Nešto malo i za Hardveriste i za Veziste (ljude od komunikacija) da ne budu uskraćeni na gornjoj slici. Mislim da je njima sve jasno bez puno objašnjavanja.

[ORIĆAREB]

Pošto je i TDMA protokol sastavni deo komunikacijske mreže STINA JADRAN o istom se može naći na linku:

https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=3114.msg141540#msg141540

[KapoST]

ljudi....u totalnom ste O.T....otvorite temu o centralama i komunikacijskim uređajima.... ovo je tema o objektima u Zrnovnici.....

[ORIĆAREB]

ljudi....u totalnom ste O.T....otvorite temu o centralama i komunikacijskim uređajima.... ovo je tema o objektima u Zrnovnici.....

KapoST, skoro da si u pravu. Ovo je vezano sa Stinu C pa je ubačeno. Nefali da se vidi šta se "slijevalo" u objekt 182. Da nismo ovo prikazali narod nebi ni znao šta je sve bilo u objektu. I sam znaš da se pričalo prije i ovo i ono, te rakete, te helikopteri, te zmajevi....
Ali gotovo je, i nema se šta više reći za sad. Nije objekt bio samo rupa. Sama rupa za sebe i nije nešto, zar ne?
Ovde bi trebali i još više da se pojave ljudi od veze jer je tamo i bio gro veze KVPO ali nikog nažalost nema. Pa valjda kad se ovde strpalo onoliko prekrasnih slika o onoj skalameriji u mašinskom odeljku valjda može i malo o elektronici i vezi sa ostalima.

[ORIĆAREB]

Evo da dodamo još malo nekih detalja da bi nam stanje u objektu 182 bilo bistrije. Upotrebio sam tri Jurine fotke propustivši ih kroz moj FotoŠop da bi bili jasniji. Zahvaljujem se Juri koji je dao svojim dosadašnjim snimcima nemerljiv doprinos rasvjetljavanju slučaja “objekt 182”. Prvo evo slike Glavnog hodnika od ulaza prema centru objekta. Ništa posebno, uglavnom sav je bio takav.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Glavni hodnik
Sledeći snimak je slika Glavne Operativne sale gde je dežurao Dežurni operativni i boravio gro Dežurnog tima. Pogled na salu je upravo onakav kako ga je posmatrao Dežurni operativni (DO). Sala je visoka, gore su planšete koje je vodila Služba Vazdušnog Osmatranja Javljanja i Navođenja (VOJN). Dolje su planšete koje vodila Obalska Služba Osmatranja i Javljanja (OSOJ).  Aktiviranjem  STINE-C početkom 1987 god. kao što je već ranije naglašeno, planšete su služila samo kao rezerva.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Glavna Operativna sala
Na kraju i snimak prostorije u kojoj su bili smješteni glavni računari podsistema STINE-C. Na snimku se vidi i jedan neverovatan detalj. Vrsta uputstva na papiru veličine A4 koga sam ja oformio i zalijepio na oplatu (zid), davne 1987 god. Stoji još i danas. Nevjerojatno, punih 24 godine. Preživio je sve jade i nevolje Balkanske.  Po snimku, prostorija je prazna, sto znači da je STINA-C iznešena.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prostorija Glavnih računara STINE-C

[ORIĆAREB]

Objekti 182 i 181 u Žrnovnici

Evo da se još jednom osvrnemo na mjesto Žrnovnicu sa okolinom. Mjesto je nedaleko Splita, sjeveroistočno, udaljenosti oko 10-tak  kilometara. Postala je poznata zahvaljujući svojoj konfiguraciji terena tako da su se s vremenom na samim njenim obodima  izgradili podzemni objekti za potrebe nekadašnje JRM (Mornarice). Gledajuću u pravcu sjevera lijevo je objekt 182, nekadašnje Osnovno komandno mjesto Jugoslavenske Ratne Mornarice. Objekt se počeo koristiti u punom kapacitetu početkom 80-tih godina, napušten od strane pripadnika JRM krajem 91-ve godine, a od 94-te, napušten kompletno i započeto njegovo devastiranje. Desno je objekt 181, zamišljen početkom 80-tih godina kao MTRB (Mornaričko-Tehnička  Raketna Baza), završen početkom druge polovine tih godina. Opremljen i pušten u funkciju 1989 god. U objekat je tad pohranjeno 180 RZ-13 i 50 RBS-15 raketa. Napušten je od strane pripadnika JRM krajem 1991 god. Na donjoj slici je prikaz karte mjesta kao i objekata. Uskoro ću objaviti članak o pripremi i obuci ljudstva za otvaranje i opremanje tog objekta tih godina kao i raspored i namjenu određenih prostorija unutar objekta. Možda i već sutra naveče, vidjećemo...
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[kanader41]

@ORIĆAREB Što se tiče objekta 182,vanjski i unutrašnji djelovi objekta bili su sačuvani do 1999.-2000.god. dok je HV vodila brigu o čuvanju objekta (24-satna straža i pripadnik HRM-a na održavanju podzemnog djela).Ulazio sam u to vrijeme u podzemni dio  i sve je bilo kako je ex-JNA napustila 1991.god.Uređaj STINA,radarski zasloni,sobe za smještaj,telefonska centrala,kao i ostala oprema bila je sačuvana.Uništavanje objekta je nastalo kad je HV odustala od objekta.Zašto je HV odustala od objekta je druga priča;ili strateški više nije važna ili stupanjem na snagu zakona o povratu nacionaliziranog zemljišta RH bi morala platiti veliku odštetu  sa kamatama za oduzetu zemlju mještanima.

[ORIĆAREB]

@ORIĆAREB Što se tiče objekta 182,vanjski i unutrašnji djelovi objekta bili su sačuvani do 1999.-2000.god. dok je HV vodila brigu o čuvanju objekta (24-satna straža i pripadnik HRM-a na održavanju podzemnog djela).Ulazio sam u to vrijeme u podzemni dio  i sve je bilo kako je ex-JNA napustila 1991.god.Uređaj STINA,radarski zasloni,sobe za smještaj,telefonska centrala,kao i ostala oprema bila je sačuvana.Uništavanje objekta je nastalo kad je HV odustala od objekta.Zašto je HV odustala od objekta je druga priča;ili strateški više nije važna ili stupanjem na snagu zakona o povratu nacionaliziranog zemljišta RH bi morala platiti veliku odštetu  sa kamatama za oduzetu zemlju mještanima.

Hvala na dodatnim podacima o konačnom napuštanju objekta.

[ORIĆAREB]

OBJEKT 181  MTRB u Žrnovnici,

Nova baza pravljena je na ostacima nekog starog potkopa ili tunela, koji je imao neku drugu namenu. Bazu je projektovala bivša Građevinska Uprava, odnosno sekcija RM (DUT- Direkcija za uređenje teritorije), i u vreme njene izgradnje bio je jedan od skupljih objekata u bivšoj JNA.
Odluka za njeno osnivanja doneta je negde 1986. god. i paralelno sa tim nastavljena je njena izgradnja (građevinsko uređenje). Novi projekat je podrazumevao adekvatne uslove za smeštaj i održavanje raketa RZ-13 (OSA-M sistem), PBKR RBS-15B (nove topovnjače) i deo baze za skladištenje i održavanje KR P-20, 21, 22 (popuna brodova u srednjem delu i juznom delu Jadrana).
To je bila treća raketna Baza (83. MTRB)  i ona je zamišljena da bude glavna (komanda), a Drniš (55. MTRB) i Prevlaka (69. MTRB), da budu samo pogoni za određene rakete (skladištenje i održavanje). Nakon Odluke o osnivanju, napravljen je izbor budućeg kadra (za B i C nivoe održavanja prema švedskom sistemu održavanja, a kod nas je to bilo B-osnovno održavanje i C- remont). Petnaestak lica je određeno i vršena je njihova priprema (kurs Engleskog jezika, stručni kursevi za pojedine delove raketnog sistema i rakete) za brodski deo sistema, elektro opreme rakete, zemaljske opreme za proveru rakete gde su napravljene grupe za mašinski deo i elektronički deo ekipe. Formirana je i grupa koja je kursirana za korišćenje i rad sa PTE opremom (Performance Test Equipment) za ispitivanje rakete i predstartnu kontrolu, kao i opremom za remont rakete (C nivo održavanja).
Pored kadra za rad u raketnoj bazi određeni su i ljudi za posade na novim topovnjačama (komandant i komandir V BO). Određeno je i lice za komndanta Baze, zamenika i lica po pojedinim pogonima u Bazi.
Izabrano ljudstvo, prvo je upućeno na 10.5 mesečni kurs Engleskog jezika (1986/87).  Završetkom Engleskog u Centru za strane jezike u Lori, ozvaničena su formacijska mjesta te izvršena postavljenja i krenulo se sa izučavanjem dokumentacije za raketni sistem. Bila je to preliminarna i opšta dokumentacija za brodski deo i za tehnički deo za rad u bazi za osnovno održavanje i remont. U to su bili uključeni i ljudi iz MEZ-a (Mornarički Elektronsku Zavod), koji su u budućnosti trebali da održavaju brodske sisteme za upravljanje raketnim gađanjem i BIT opremu (Built In Test Equipment) na brodu.
U prvoj fazi izučavana je dokumentacija za sistem u Splitu, a nakon toga po pojedinim fazama i grupama odlazilo se u SAAB MISSILES  u Linčepingu, Švedska, na kurseve kod proizvođača sistema. Elektoničke podsklopove i sklopove izrađivao je PEAB i BEAB (Philips i Bofors), dok su montaža i ostalo odrađivali SAAB-ovi stručnjaci. Obuka je održavana po nivoima i po pojedinim sklopovima: za RGSN, autopilot, radio visinomer, bojevu glavu, pogonske motore-startne (buster) i marševki motor (turbo jet), aerodinamiku, system vađenja rakete i stavljanja/vađenja rakete u kontejner, sistem za brzu proveru, sistem za KTP- godišnji pregled rakete, stendove za ispitivanje pojedinih sklopova itd..
Šveđani nisu vršili postavljanje i ugradnju opreme i montažu uređaja, nego sve to odradilo je naše ljudstvo. To je izvođeno prema dokumentaciji koja je urađena kod njih i na osnovu preslikavanja kako je bilo postavljeno kod njih. Za takvo nešto ljudstvo je i bilo kursirano i sve do detalja je bilo snimljeno (demontaža i način i redosled za ponovno montiranje). Naše ljudstvo je u Švedskoj, u prostorijama i na opremi na kojoj su radili, izvršilo njenu demontažu, označavanje, pakovanje i transportovanje avionima. Nakon završetka baze sami su je ugradili i instalirali u prostorije u kojima se vršio KTP i remont raketa.
To je bio veoma obiman posao. Cilj je bio da Šveđani ne ulaze u objekat. Dakle, niko sa strane nije ništa instalirao, osim ljudstva koje je bilo zaposleno (naravno ne računajući građevince i instalacije koje su bile postavljene po projektu). Naše kursirano ljudstvo je instaliralo opremu, pustilo je u rad i počelo sa pregledom raketa. Svih 50 raketa je pregledano nakon njihovog prijema na PTE opremi koja je za to bila namenjena. Baza je je počela funkcionisati negde od 1988, a 1989 god.u potpunosti je sve radilo,
(sve je funkcionisalo, sva oprema i svi uređaji su bili instalirani). Za godinu dana izvršen je i pregleg svih raketa koje su stigle. Obavljen je fantastičan posao i sve osposobljeno. Razlog zbog kog su Šveđani došli bilo je prijavljivanje triju raketa sa neispravnim radarskim glavama za samonavođenje, što su i oni konstatovali prilikom pregleda i te RGSN i mislim jedan RV (Radio Visinomer) su vraćeni u Švedsku. Također su se bili pojavili i još neki početni problemi na opremi. Na to su oni poslali ekipu da to sagledaju. U stvari, oni su po svaku cijenu želeli da vide na šta to liči. Ali sve to dešavalo se u nezgodnom trenutku i završilo se kako se završilo.
Organizacijski,  K-da mtrb je zvanično bila na Visokoj, a tehnički deo ljudstva u objektu u Žrnovnici.
Što se tiče građevinskih radova i instalacija u samom objektu (električnih, ventilacije, klimatizacije, vazduha visokog i niskog pritiska, rasvjete, vodovdne i kanalizacione instalacije) i ostalog, objekat je pružao mogućnost autonomije na duže vrijeme i visok stepen NHB zaštite, kako je to nekad i zahtjevano.Visina prostorija je negde 5-7m, tu otprilike. Fantastično je urađen. Upotrebljen je specijalni beton (penetrirajući) tada ugrađivan zbog sastava tla. To je tada i tehnološli bio veliki izazov. Urađen je besprekorno.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Bozo13]

Hvala ORIĆAREB na detailima, čekam nastavak.

LPB

[kanader41]

Ako me sječanje još dobro služi,za godine koje navodim,1980.-1985.god objekat 181 nije postojao.Postojao je samo današnji glavni ulaz u unutrašnji objekt koji je bio tada zatvoren ,čini mi se,čeličnim vratima.U to vrijeme tu je bila cesta Žrnovnica-Sitno Donje i Gornje(na slici označeno plavom crtom).U proljeće/ljeto1984. god. inžinjerijska jedinica JNA  započinje premoščavanje rijeke Žrnovnice i probijanje novog djela ceste(na slici označeno crvenom crtom).Završetkom radova i puštanjem novog djela ceste u promet započinje i gradnja vanjskog i unutrašnjog djela objekta 181.Kompletan objekat je završen što se tiče građevinskih radova 1987/88. god. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]