12.01.2013.
PLAVA GRANICA
Vili Kezić: Nama trebaju brzi presretači [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brodovi presretači konstruirani su od lakih materijala i opremljeni moćnim pogonskim motorima za što veće brzine neophodne u akcijama suprotstavljanja opasnim uljezima (u krugu) Vili KezićU vreći Djeda Mraza za našu Obalnu stražu krajem ove godine mogao bi se naći prvi od pet željenih patrolnih brodova. Jesu li ti brodovi uopće po mjeri suvremenih potreba jedne male Obalne straže?
Upravo sredinom siječnja očekuje se javni natječaj za odabir brodogradilišta na čijim će se navozima graditi brodovi čuvara hrvatskog Jadrana. Tko će graditi brodove, nije poznato. No, poznat je projekt Brodarskog instituta po kojem će se brodovi graditi. Poznata je i odluka Vlade RH koja definira buduće zadaće tih brodova. Međutim, sve to nije naišlo na pozitivne ocjene stručne javnosti. Sa skepsom se gleda na dosadašnji tijek projekta zvan “brodovi Obalne straže na hrvatski način”.
Skeptičan je i diplomirani inženjer Vili Kezić, jedan od najvećih domaćih autoriteta iz oblasti elektroničkog ratovanja, te zaštite i nadzora hrvatskog mora i obale. Dobar dio svoga znanja inženjer Kezić stekao je i na školovanju u SAD-u.
Nejasno obrazloženje– Hrvatskoj trebaju brzi brodovi, presretači, a ne tipski brodovi koji će samo trošiti gorivo i resurse bez stvarnih rezultata. U odnosu na sadašnja djelovanja Obalne straže RH, novi ophodni brodovi ne bi nudili ništa više niti ništa novo, osim nešto veće brzine, više pouzdanosti strojeva, te udobnijeg smještaja posade. Osim toga, nije poznato na temelju koje studije je donesena Vladina odluka o gradnji brodova. Ta odluka ne sadrži čak ni suvremene definicije budućih zadaća na moru – kaže ovaj ugledni stručnjak.
U obrazloženju odluke Vlade spominju se, po naravi dopunske, zadaće budućih brodova: “potpora otočnom stanovništvu te sudjelovanje u akcijama traganja i spašavanja na moru”, te “u ratu – zaštita unutarnjih morskih voda borbenim djelovanjem te izvršenje zadaća borbene i logističke potpore”.
– Nigdje nema ni spomena zadaća suzbijanja i sprječavanja krijumčarenja, terorizma, organiziranog međunarodnog kriminala ili piratstva – upozorava Kezić, te nastavlja:
– Otočna područja i unutrašnje morske vode daleko su od zakonski definiranih područja djelovanja Obalne straže RH, ZERP-a i otvorenog mora. Neshvatljivo je da bilo tko može donijeti odluku, odnosno obaviti optimalan izbor brodova za Obalnu stražu RH na temelju tako nejasnog obrazloženja s kontradiktornim tvrdnjama. Naime, ne navode se nikakve meritorne studije ili neke analize na temelju kojih je napisano takvo obrazloženje Vlade – kritičan je ovaj hrvatski stručnjak.
Prema projektu Brodarskog instituta iz Zagreba, dužina novog ophodnog broda OOB 39 je oko 40 metara, a maksimalna brzina 30 čvorova. Od ustroja Obalne straže RH do sada, ophodnju ZERP-om obavljalo je šest starih i razmjerno sporih brodova, koji bi ploveći nasumce pučinskim prostranstvima ponekad poduzeli akciju prema nekoj velikoj koći koju je naznačio neki obalni VTS radar iz mreže nadzora pomorskog prometa ili stari navigacijski radar GEM u sastavu HRM-ove obalne mreže.
– Scenarij djelotvornog suprotstavljanja takvim ugrozama u ZERP-u ne predviđa dugotrajne ophodnje, već pretpostavlja isplovljavanje brodova Obalne straže iz luka baziranja samo na temelju najave informacijske mreže o pojavi sumnjivog plovila na određenoj poziciji morske pučine. Takvo presretanje najavljene ugroze obavljaju brodovi posebne kategorije, tzv. presretači, interceptors, s brzinama 50 do 60 čvorova i više!
Brodovi presretači konstruirani su od lakih materijala i opremljeni moćnim pogonskim motorima za što veće brzine neophodne u akcijama suprotstavljanja opasnim uljezima. Broj brodova presretača raste u mnogim flotama obalnih i financijskih straža diljem svijeta. Deseci svjetskih brodogradilišta proizvode takve brodove serijski, koji već tijekom više godina dokazuju učinkovitost i kvalitetu.
Cijene serijskih proizvoda su općenito niže, a vrijeme izgradnje svakog broda je razmjerno kraće. Presretači bi bili optimalno sredstvo Obalne straže RH za suprotstavljanje brzim krijumčarima, teroristima i piratima, posebice na uskom ZERP-u s nizom isturenih otoka. Djelovanje s presretačima prema točno određenim lokacijama na ZERP-u pretpostavlja puno operativno djelovanje radarske mreže “More”, za sada, s četiri Peregrinea, a u bogatijoj budućnosti s još dva radara, na krajnjem sjevernom i krajnjem južnom dijelu ZERP-a. Napominjem da je u projekciji proračuna za 2015. godinu predviđena modernizacija radarskih sustava Enhanced Peregrine s iznosom od 28 milijuna kuna – kaže stručnjak Kezić.
Besciljne ‘šetnje’Radari Peregrine-Falcon II u sastavu mreže “More” jedini su na hrvatskoj obali mogli detektirati mala plovila i letjelice radarske površine dva metra četvorna do pet metara četvornih na udaljenostima do 100 kilometara. Odnosno, na vanjskoj granici ZERP-a. Radari Peregrine nisu operativni, stari su, ali ni novi ophodni brodovi, prema Kezićevim riječima, neće biti sposobni detektirati i identificirati male i brze ploveće uljeze. Ukratko, novi brodovi Obalne staže neće biti od velike pomoći s obzirom na razmjerno male brzine na otvorenom moru.
– Pretpostavljajući da će četiri nova obalna ophodna broda, jer jedan je u pričuvi, ophoditi po jednu četvrtinu područja ZERP-a, i to bez prethodne najave o bilo kakvoj ugrozi krijumčara, terorista ili pirata, neprekidna plovidba preko jednog područja brzinom 15 čvorova trajala bi oko 13 sati. To su besciljne “šetnje” na kojima će se trošiti ljudski i brodski resursi, uz vrlo nisku razinu vjerojatnosti pojave ugroze, odnosno suprotstavljanja krijumčarima, teroristima ili piratima.
Razmatrajući takve nasumične ophodnje, treba imati na umu da i najbolji ophodni brod u određenom trenutku može biti na jednom mjestu nadziranog područja i motriti samo krug do radarskog obzora koji je određen visinom radarske antene na brodskom jarbolu ili nadgrađu: uz visinu osam metara polumjer kruga je oko 19 kilometara.
Dakle, u odnosu na sadašnja djelovanja Obalne straže RH, novi ophodni brodovi ne bi nudili ništa više niti ništa značajno novo – ocjenjuje Kezić, dodajući kako se u mirnodopskim okolnostima, vrednovanje snaga obalne straže ne mjeri većom ili manjom vatrenom moći, nego boljom ili lošijom učinkovitošću traženja i otkrivanja plovila uljeza.
ZERP diktira izbor plovila» Uski ZERP i daleki pučinski otoci pružaju posebne pogodnosti ustroja, opremanja i djelovanja Obalne straže RH, koji se znatno razlikuju od onih obalnih straža koje nadziru gospodarski pojas širine 370 kilometara. Nadzor širokoga gospodarskog pojasa obavlja se velikim ophodnim brodovima dalekog doplova i dugotrajne izdržljivosti na moru, te sve više ophodnim letjelicama. S druge strane, duga i uska traka hrvatskog ZERP-a traži razmjerno male i vrlo brze brodove, koji će tek na dojavu iz informacijske mreže djelovati prema označenoj ugrozi – konstatira Vili Kezić.
Cijena projekta» Odlučeno je da se nabavi pet ophodnih brodova postupkom javne nabave u razdoblju od 2013. do 2018. godine. U usvojenom proračunu RH za 2013., te projekcijama za 2014. i 2015., predviđeno je za nabavu ophodnih brodova 34 milijuna kuna u 2013., 55 milijuna u 2014., te 84 milijuna kuna u 2015. godini.
Autor : Denis Krnić
Izvor :
SD
