RAZGOVOR - KOMODOR ROBERT HRANJ, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice
Prevencijom i suradnjom protiv modernih prijetnji i ugrozaU sljedećih će nekoliko godina naši prioriteti sigurno biti jačanje sposobnosti HRM-a, unutar toga i Obalne straže, za sve zadaće nadzora mora, granice i sigurnosti na moru, očuvanja okoliša i sl. Vlada je odobrila i upravo je u tijeku projekt izgradnje pet novih brodova, prije svega za zadaće Obalne straže... [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Najveći izazov pred HRM-om sada je izrada novog dugoročnog plana razvoja
u kojem ćemo svi zajedno morati odgovoriti na pitanja kakve Oružane snage,
kakav HRM želimo imati i naravno, kakav si možemo priuštitiKomodor Robert Hranj je u svojoj vojnoj karijeri, prije dolaska na mjesto zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, obnašao niz visokih dužnosti. Bio je između ostalog zapovjednik Zapovjedništva za izobrazbu i obuku HRM-a, vojni ataše u SAD-u, načelnik Službe za NATO, zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu. O svojoj sadašnjoj dužnosti, koju je preuzeo krajem 2012., kaže kako je smatra svojim profesionalnim vrhuncem.
S komodorom Robertom Hranjem u Splitu smo razgovarali o sadašnjem stanju u HRM-u, izazovima koje donosi skorašnji ulazak Hrvatske u EU te viziji HRM-a u budućnosti.
Što ste zatekli kada ste krajem 2012. došli na čelo HRM-a?Prije dosta vremena sam otišao iz HRM-a, no moram reći da sam bio ugodno iznenađen stanjem koje sam ovdje zatekao kada sam se vratio. Prije svega, ljudski je potencijal impresivan, ljudi su stručni i u velikoj mjeri posvećeni svom poslu. Što se tehnike tiče, iako brodovi i naoružanje nisu baš najnoviji i najmoderniji, to su sustavi koji su izuzetno dobro održavani, u visokom stupnju ispravnosti, tako da i iz onoga što imamo izvlačimo maksimum.
Koje su aktualne ugroze hrvatskog mora i koje bi se u bliskoj budućnosti mogle povećati?Prijetnje s mora su sve brojnije, nisu to klasične vojne ugroze, prijetnje da će nas netko napasti s mora brodovima, topovima, raketama, nego je riječ o transnacionalnim, netradicionalnim prijetnjama - makar bi i njih, s obzirom na to da se i s njima susrećemo već dulje vrijeme, mogli okarakterizirati kao tradicionalne. Riječ je o ilegalnoj trgovini, pogotovo trgovini oružjem, drogama, ilegalnoj migraciji ljudi i sl. Neke od tih prijetnji jednostavno su dio današnjeg načina života, prije svega globalizacije, povećane trgovinske razmjene i nejednakog razvoja svijeta i sl. Hrvatska može očekivati da se određeni problemi na moru umnogostruče samom činjenicom da je ušla u EU. Iskustva nekih zemalja pokazuju da je, nakon što su ušle u EU, višestruko porastao broj zahtjeva za političkim azilom. Osim toga jedna od najvećih ugroza za Hrvatsku kao turističku zemlju jesu katastrofe, tehnološke nesreće i onečišćenje mora.
Imamo li spreman odgovor za situaciju opasnosti od onečišćenja Jadrana, primjerice zbog potonuća tankera?Takav je događaj sasvim realna mogućnost, no teško da itko može reći da je na tako nešto u potpunosti spreman. I države koje imaju puno veće resurse odjednom se zbog takvog događaja nađu u situaciji u kojoj je teško naći rješenje. Sjetimo se samo kako je to prije nekoliko godina izgledalo na Aljasci ili ispred francuske obale. Premda ne možemo predvidjeti takav događaj, jedan su od načina borbe protiv toga mjere predostrožnosti i prevencije. U tome svoju ulogu imaju sve institucije države koje su mjerodavne za sigurnost na moru. U slučaju da se tako nešto dogodi, zadaća je svih, pa i HRM-a, da smanje štetu što je moguće više. Mi se, posebno kroz sposobnosti Obalne straže, pripremamo i za takav scenarij. Jedan od projekata koji upravo realiziramo jest opremanje broda za borbu protiv onečišćenja, i nadamo da ćemo uz pomoć EU dobiti suvremenu opremu za borbu s naftnim mrljama. Kad govorimo o prioritetima, borba protiv takve vrste potencijalne ugroze ili prijetnje je među najvišim prioritetima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ulaskom Hrvatske u EU, granice RH na moru postaju granice Europske unije i sigurno je da će Hrvatska,
a time i HRM, biti pod posebnim povećalom u nadzoru tih granicaTreba također napomenuti da u suočavanju s brojnim ugrozama na moru i s mora, sami ne možemo mnogo. Surađujemo s drugim ratnim mornaricama, posebno onima u regiji, i to je jedan od pokušaja da na brojne sigurnosne izazove odgovorimo zajedničkim naporom. U nekim je područjima to lakše, u nekima malo teže, ali uvijek pokušavamo raspraviti o zajedničkim problemima i vidjeti možemo li na njih, u zajedničkom interesu, i odgovoriti zajednički.
Suradnju možemo podijeliti na neposredne bilateralne kontakte, ali i mehanizme višenacionalnog okupljanja gdje surađujemo u sklopu određenih foruma. Primjer je toga Jadransko-jonska inicijativa u koju su uključene sve države Jadrana i Jonskog mora.
Suradnja OS, s ciljem održavanja sposobnosti obrane i istodobnog nepovećanja troškova dio je NATO ideje i aktualnih smjernica nazvanih Pametna obrana (Smart Defence). Gdje se u tom okviru nalazi HRM?Zvali mi to Pametna obrana (Smart Defence), koji kao pojam živi unutar NATO-a, ili Udruživanje i razmjena (Pooling&Sharing), koji je predstavila EU, riječ je više-manje o istim stvarima u kojima hrvatska država, a unutar toga i HRM, želi aktivno sudjelovati.
Nužnost mnogih zemalja koje se suočavaju s resursnim ograničenjima je imati relativno male oružane snage, u sklopu toga i male mornarice. U takvoj situaciji na brojne sigurnosne izazove možemo odgovoriti samo ako udružimo naše snage i zajedno izgrađujemo pojedine sposobnosti, koje bi nam inače bile teško dostupne.
Govoreći o takvim inicijativama za ratne mornarice, područje na kojem bismo mi to mogli malo bolje urediti jest područje pripreme, obuke i školovanja mornaričkog kadra. Potrebe HRM-a za novim kadrom su relativno male, a slično je i s drugim malim mornaricama. Vjerojatno ćemo u budućnosti svi razmišljati o zajedničkim školama za naše kadrove, jer je neracionalno organizirati veliku školsku instituciju za mali broj kadeta.
Drugo područje suradnje odnosi se na nadzor mora senzorima kao što su radari ili tzv. AIS (automatski sustavi za identifikaciju). Sustavi su uvezani na nacionalnoj razini, i mi motrimo situaciju na moru do kuda naši senzori dopiru. To ostavlja dio mora bez nadzora. Slične probleme imaju i naši susjedi na moru. Međutim ako se udružimo i pokušamo zajednički ostvariti nadzor mora, možemo znatno povećati područje pokrivanja. Zbog toga se dogovaraju protokoli o razmjeni podataka, kako bi svi koji trebaju imali povezanu, jedinstvenu sliku stanja. Ti se protokoli nastoje učiniti efikasnima, a razmjena podataka treba biti brza i u realnom vremenu. Nastoji se da praktički svi vide sve, što znači da istodobno, neposrednom suradnjom, zajednički možemo znatno ranije identificirati potencijalne probleme. Oba ova područja (zajedničko školovanje mornaričkog kadra i stvaranje zajedničke situacijske slike na moru), osim regionalnih inicijativa, predmet su i zajedničkih napora razvijanja sposobnosti na razini Europske unije, u sklopu inicijative Pooling and Sharing.
Kakva su dosadašnja iskustva i budući planovi za sudjelovanje pripadnika HRM-a u međunarodnim mirovnim operacijama?HRM, u skladu s vlastitim sposobnostima i mogućnostima, nastoji aktivno sudjelovati u međunarodnim operacijama. Nažalost, mi u ovom trenutku nemamo brodove koji bi mogli ići na otvorena mora i oceane i tako sudjelovati u borbama protiv pirata i sl. Ali već gotovo tradicionalno šaljemo ljude u Zapovjedništvo pomorske operacije Atalanta, a kad god nam se pruži prilika i naše mlade časnike na brodove koji su u području operacije.
Usporedno s time HRM i neki drugi dijelovi Oružanih snaga pripremaju se za mogućnost sudjelovanja u aktivnostima autonomnih timova koji bi štitili civilne brodove od napada pirata. Brodovi su to UN-a koji pod okriljem operacije Atalanta dovoze pomoć, prije svega hranu, u Somaliju u sklopu tzv. World Food Programa. Naoružani timovi koji čuvaju brodove pokazali su se kao izuzetno efikasna mjera u borbi protiv pirata, i do sada ni jedan brod koji je štićen na taj način nije otet. Takav tim je mnogo racionalniji i isplativiji nego jedna velika fregata koja kao pratnja štiti takve brodove.
Potražnja za takvim timovima je golema. Hoće li se i kada Hrvatska u uključiti politička je odluka, a do tada je na nama vojnicima da se spremamo za takvu moguću opciju. U svakom slučaju, mi vjerujemo da ćemo do kraja ove godine biti uvježbani i organizacijski spremni za preuzimanje takve zadaće. U skladu s time, tijekom ovogodišnje ASDA-e, izložbe koja se organizira u Splitu, održat ćemo jednu pokaznu vježbu koja prikazuje zadaće sličnog aspekta. Vježbu ćemo provesti zajedno sa specijalnim snagama, i ako ne u svim, a onda bar u nekim elementima, ona će dati naznaku o kakvoj je prirodi operacije riječ.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Jedan od projekata koji upravo realiziramo jest opremanje broda za borbu protiv onečišćenja i nadamo da ćemo uz pomoć EU dobiti suvremenu opremu za borbu s naftnim mrljama. Kad govorimo o prioritetima, borba protiv takve vrste potencijalne ugroze ili prijetnje je među najvišim prioritetimaŠto za Hrvatsku ratnu mornaricu i opseg njezinih zadaća znači skorašnji ulazak RH u EU?Da podsjetim, granice države prostiru se 12 milja od obale ili od crte unutarnjih morskih voda. Crta teritorijalnih voda na moru je gotovo isto što i granica na kopnu i ona označava područje suverenosti države. Ulaskom Hrvatske u EU granice Hrvatske na moru postaju granice Europske unije i sigurno je da će Hrvatska, a time i HRM, biti pod posebnim povećalom u nadzoru tih granica. Hrvatska neće odmah postati dio Šengenske zone, nego će biti u svojevrsnom razdoblju promatranja i pripreme za ulazak u taj sustav. Istodobno Hrvatskoj je u interesu da što prije uđe u Šengensku zonu, a samim time bit će za sve nas, za sve institucije koje se bave sigurnošću na moru i nadzorom morskih granica, cilj da što bolje ispunimo zadaće koje se pred nas postavljaju.
Kakav HRM trebamo u budućnosti?U skladu s našim važećim zakonima i strateškim dokumentima, osim klasičnih zadaća obrane države i odvraćanja napada s mora, sudjelovanje u kreiranju međunarodnog mirnog okružja, kao i pomoć civilnim institucijama naše su temeljne zadaće. Svakodnevnim aktivnostima obuke i vježbi HRM nastoji održati visoku razinu spremnosti za te zadaće, te nam je to jedan od najvažnijih kontinuiranih prioriteta.
Uz te, nazovimo ih tradicionalne zadaće, u sljedećih nekoliko godina naši će prioriteti sigurno biti jačanje sposobnosti HRM-a, unutar toga i Obalne straže, za sve zadaće nadzora mora, granice na moru, sigurnosti na moru, očuvanja okoliša i sl. Vlada je odobrila i upravo je u tijeku projekt izgradnje pet novih brodova, prije svega za zadaće Obalne straže. Tim ćemo brodovima znatno unaprijediti sposobnosti Obalne straže za sve zadaće nadzora mora, jačanja sigurnosti plovidbe, zaštite okoliša i provođenje jurisdikcije u našoj zoni odgovornosti na moru. HRM se treba razvijati kao moderna mornarica, u mjeri u kojoj ona to može biti. Mornarica koja je zaista sposobna obavljati svoje zadaće, odgovarati svim potrebama koje pred nju i država i društvo stavljaju, sposobna obraniti državu, sposobna nadzirati njezine morske granice i more, sposobna pružati pomoć i drugim institucijama na moru. Takva mornarica nužno zahtijeva i velika novčana sredstva i školovane ljude. U izgradnji takve mornarice mi ne možemo pobjeći od naše realnosti, moramo spoznati koji su dometi ovog društva, a mornarica mora biti onakva kakvu si ovo društvo može priuštiti. To je izazov koji ne samo ja, nego i moje kolege u HKoV-u i HRZ-u osjećamo, i na njih moramo odgovoriti.
Najveći izazov pred HRM-om sada je izrada novog dugoročnog plana razvoja u kojem ćemo svi zajedno morati odgovoriti na pitanja kakve Oružane snage, kakav HRM želimo imati i naravno, kakav si možemo priuštiti.Ta su pitanja iznimno složena, zahtijevat će detaljne analize, racionalno razmišljanje i ponekad možda i teške odgovore, ali sve ono što zamislimo mora biti realno i provedivo. Nema smisla raditi dugoročni plan želja, nego moramo napraviti plan koji svi skupa možemo i realizirati.
Stručni skup o HRM-uHrvatska ratna mornarica - jučer, danas, sutra bila je tema nedavnog znanstveno-stručnog skupa. Početak je to ciklusa znanstveno-stručnih rasprava kojima će se izrada Dugoročnog plana razvoja OSRH i drugih strateških dokumenata usmjeriti k najboljim mogućim rješenjima. Tijekom skupa održane su prezentacije, iznesena su mišljenja i vođena je rasprava o aktualnoj i budućoj ulozi, sposobnostima i modernizaciji HRM-a. Glavne tematske cjeline bile su sigurnosno okružje RH, HRM i društvo, obrambena politika i dugoročni ciljevi obrambenog planiranja, projekcije gospodarskog razvoja i financiranja obrambenog sustava, te potrebne sposobnosti za mornarička djelovanja. U većini tema u obzir su uzete okolnosti potencijalnih sigurnosnih ugroza, članstva RH u NATO-u i EU, te proračunskih i financijskih mogućnosti.
Lada PULJIZEVIĆ, snimio Stjepan BRIGLJEVIĆ, Tomislav BRANDT,
Hrvatski vojnik
