Hrvatska Ratna Mornarica - novosti

[maxo]

HRVATSKA RATNA MORNARICA

Obalna straža u nadzoru sjevernog Jadrana i obilasku plinske platforme

Posada broda "Andrija Mohorovčić", jednog od devet brodova Obalne straže, omogućila nam je vidjeti kako u praksi izgleda jedna od njihovih redovitih zadaća nadzora akvatorija sjevernog Jadrana, a u sklopu koje su obišli i plinske platforme...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Što više biti u prostoru, osiguravati sigurnost plovidbe, nadzirati, surađivati s lokalnim stanovništvom, po­gotovo onim na otocima, neke su od aktivnosti koje Obalna straža provodi kako bi na najbolji način štitila Jadran. Posada broda "Andrija Mohorovičić", jednog od devet brodova Obalne straže, omogućila nam je vidjeti kako to izgleda u praksi.

S njima smo bili na jednoj od njihovih redovitih zadaća nadzora u akvatoriju sjevernog Jadrana, u sklopu koje obilaze i INA-ine plinske platforme. Isplovili smo iz Pule. Na brodu savršen red i disciplina. Svatko je na svojoj poziciji. Praznog hoda nema. S nama je i zapovjednik Obalne straže kapetan bojnog broda Marin Stošić i zamjenik zapovjednika 1. divizijuna Obalne straže kapetan korvete Vlado Zoko. Dok se približavamo IVANI, nama najbližoj platformi u tom dijelu Jadrana pojašnjavaju nam kako u radijusu od 500 m od platformi ne smije biti nikoga. S radnicima na platformama inače dobro surađuju i svaka je ophodnja Obalne straže u njihovoj blizini dobrodošla. Zaustavljamo se nakon nešto manje od dva sata plovidbe. U more se spušta brzi čamac s timom Obalne straže za prekrcaj i pregled brodova. Odlaze u ophodnju. Uskoro ih gubimo iz vida, no često se radiovezom javljaju kapetanu i traže identifikaciju plovila koja "usput" susreću. Suradnja s posadama plovila od kojih se tražila identifikacija bila je odlična. Doznajemo kako nije bilo prekršaja.

Dok pomorske snage rade svoj posao stiže i potpora iz zraka. Nadzor iz zraka provodi Pilatus koji je doletio iz zrakoplovne baze Zemunik. Suradnju i koordinaciju pomorskih i zračnih snaga zapovjednik Obalne straže ocjenjuje odličnom. Nakon pregleda planiranih pozicija vraća se i brzi čamac koji se vješto diže na brod i daje se znak za povratak.

Samo u akvatoriju sjevernog Jadrana snage Obalne straže provedu i do desetak dana. Na moru tijekom godine provedu i više od 100 dana. I ovom prigodom zapovjednik Obalne straže Stošić naglašava kako se dobrom organizacijom, tehnikom kojom raspolažu i izuzetno kvalitetnim i dobro obučenim ljudima sve zadaće mogu uspješno obaviti. Njegov je imperativ što više biti na moru, nadzirati, surađivati s civilima.

Ispred njih je turistička sezona pa će se i posao povećati. No nema straha. Zajedno s drugim institucijama i tijelima državne uprave zaduženim za sigurnost na Jadranu napravit će sve da se oni na moru ne samo osjećaju, nego i budu sigurni. A ako se nešto i dogodi, znaju da je pomoć negdje u blizini.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Obalna straža sudjeluje u zaštiti nacionalnih interesa na
Jadranskom moru, pridonosi sigurnosti i zaštiti ljudskih života,
materijalnih dobara, očuvanju morskog okoliša

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Dobrom organizacijom, tehnikom kojom raspolažu i izuzetno
kvalitetno obučenim ljudima sve zadaće mogu se uspješno obaviti

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Neke od zadaća Obalne straže jesu i suzbijanje i sprečavanje terorizma,
organiziranog međunarodnog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje,
suzbijanje piratstva, zaštita prirodne i kulturne baštine...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Samo u akvatoriju sjevernog Jadrana snage Obalne straže provedu
i do desetak dana. Na moru tijekom godine provedu i više od 100 dana

Leida PARLOV, snimio Tomislav BRANDT, Hrvatski vojnik

[maxo]

Tim za prekrcaj

Zapovjednik tima za prekrcaj i zamjenik zapovjednika broda "Andrija Mohorovičić", je poručnik fregate Stipe Skelin. Timovi su odlično opremljeni, a njihovi članovi imaju status ovlaštene osobe Obalne straže. Mogu presretati plovila, tražiti identifikaciju i ako treba djelovati. Redovito se uvježbavaju na svojim matičnim brodovima kad su u lukama, a potom to dodatno usavršavaju na moru. Poručnik fregate Skelin je istaknuo kako, pogotovo od kad se Obalna straža doživljava kao simbol zaštite Jadrana, gotovo da i nema situacija da se plovila od kojih se traži identifikacija ogluše na zahtjev.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Zamjenik zapovjednika 1. divizijuna Obalne straže kapetan korvete Vlado Zoko
napominje kako na moru provedu i više od 100 dana godišnje, a svojim snagama
pokrivaju cjelokupni akvatorij Jadrana. Najteža je zadaća, kaže, spašavanje
ljudskih života, ali u isto su vrijeme i najsretniji kad se spasi život

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Suradnju i koordinaciju pomorskih i zračnih snaga
zapovjednik Obalne straže ocjenjuje odličnom

Hrvatski vojnik

[leut]

Zanimljiva reportaža. Slike timova za prekrcaj i nisu baš česte. Bilo bi lijepo znati malo više o njima - obuka, naoružanje, oprema.

[ORIĆAREB]

Buni me ova sadašnja namjena broda "Andrija Mohorovčić". On je u doba JRM bio specijalno namjenski brod
ako se nevaram sa opremom i ljudstvom za izučavanje Jadrana i pojava na njemu.
Otkud sada ova sasvim druga i klasična namjena. Pa zar više nije bitna prijašnja namjena istog ili se smatra da
se sve saznala za sva vremena. Pa Pirati se mogu ganjati i sa manje bitnim plovilima...

[leut]

BŠ-72 "Andrija Mohorovičić" (u novije vrijeme se koristi i oznaka ŠB-72) se u HRM isprva koristio kao školski brod, a sada je u sastavu 1. divizijuna Obalne straže RH te se koristi i u zadaćama nadzora teritorijalnog mora i ZERP-a jer kao najveći brod u floti HRM i s najvećom autonomijom, može se duže zadržati na otvorenom moru.
Hrvatski hidrografski institut (državna ustanova, ali izvan obrambenog sustava) za svoje potrebe koristi dva istraživačka broda - "Hidra" (manji) i "Palagruža" (veći, 25-dnevna autonomija). Brodovi imaju vez u Lori. (HHI).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] IB "Hidra"

[momo PT61]

Nije li "Andrija..........malo prevelik za obalnu sluzbu po Jadranu(potrosnja goriva,posada itd)?

[ORIĆAREB]

BŠ-72 "Andrija Mohorovičić" (u novije vrijeme se koristi i oznaka ŠB-72) se u HRM isprva koristio kao školski brod, a sada je u sastavu 1. divizijuna Obalne straže RH te se koristi i u zadaćama nadzora teritorijalnog mora i ZERP-a jer kao najveći brod u floti HRM i s najvećom autonomijom, može se duže zadržati na otvorenom moru.
Hrvatski hidrografski institut (državna ustanova, ali izvan obrambenog sustava) za svoje potrebe koristi dva istraživačka broda - "Hidra" (manji) i "Palagruža" (veći, 25-dnevna autonomija). Brodovi imaju vez u Lori. (HHI).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] IB "Hidra"

Zahvaljujem se "leute" na dodatnom pojašnjenju.

[Gazda]

Zanimljiva reportaža. Slike timova za prekrcaj i nisu baš česte. Bilo bi lijepo znati malo više o njima - obuka, naoružanje, oprema.

Šta se tiče opreme,evo ja primjećujem da imaju američke ESS naočale.Zanima me dali im to daje vojska ili kupuju sami.

[maxo]

Zadužuju kao dodatnu opremu, tko bi to kupovao sam


Istraživački brodovi i oprema HHI-a - http://www.hhi.hr/brodoviioprema

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[duje]

Zadužuju kao dodatnu opremu, tko bi to kupovao sam


Istraživački brodovi i oprema HHI-a - http://www.hhi.hr/brodoviioprema

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ćiro, pogledaj drugu sliku, sa ovim desnim tipom (siva majica) si djelio krmene prostorije na TČ!

[ORIĆAREB]

Istraživački brodovi i oprema HHI-a - http://www.hhi.hr/brodoviioprema

Ćiro, pogledaj drugu sliku, sa ovim desnim tipom (siva majica) si djelio krmene prostorije na TČ!

Nažalost slabo se vidi. Mogu samo da pretpostavljam. Da to nije onaj tipos što sam mu
juče poslao litru crnjaka sa područja H.Novog.

Izvinjavam se za mali offff

[duje]

Da to je taj član posade TČ-215. Risista.

[foxbat]

27.01.2009.

Hrvatska mornarica jača za dvije raketne topovnjače

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Foto: Sebastian GOVORČIN
Hrvatska ratna mornarica moći će novim plovilima sudjelovati na NATO vježbama

Jučer je u ratnoj luci Lora u Splitu održana svečanost u povodu imenovanja novih raketnih topovnjača Hrvatske ratne mornarice.  Bivše topovnjače Kotka i Oulu finske ratne mornarice od jučer su RTOP 41 Vukovar i RTOP 42 Dubrovnik. Kume novonabavljenih brodova bile su gradonačelnice hrvatskih gradova heroja Dubrovnika Dubravka Šuica i Vukovara Zdenka Buljan.

Prema riječima državnog tajnika Mate Rabotega Hrvatska s Vukovarom i Dubrovnikom premošćuje vrijeme do izgradnje flote za potrebe Obalne straže koja će se izgraditi u hrvatskim brodogradilištima. Brodovi su nabavljeni za ukupnu cijenu od 95 milijuna kuna i to u suradnji s finskom tvrtkom Patria koja je nositelj trenutno najvećeg posla opremanja Hrvatske vojske novim oklopnim borbenim vozilom. Sami brodovi, klase Helsinki, koji su zapravo bili u raspremi finske ratne mornarice, koštali su 8.305.000 eura.

- Smatramo ovo izuzetno povoljnim poslom jer smo uz povoljnu cijenu nabave dobili veći broj pričuvnih djelova.  Uz to, cijeli posao prati kvalitetan off-set posao transfera tehnologije  opreme za podvodno motrenje, održavanje MTU motora i sustava paljbe 9 LV.Zapravo, Hrvatska ratna mornarica isporukom ovih brodova po prvi put nabavlja nove ratne brodove. No to nije nadomjestak za postojeće brodove, nego početak novog investicijskog ciklusa u HRM-u, rekao je državni tajnik Raboteg najavljujući, unatoč recesiji, već ove godine početak gradnje prvog od osam manjih ophodnih brodova za potrebe Obalne straže RH. U planu je izgradnja i dvaju većih, vanobalnih ophodnih brodova.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Ante Urlić dodao je da je nabavkom ovih dvaju brodova HRM znatno ojačala svoje sposobnosti za protupovršinsku i protuzračnu borbu, ali je dodana i nova sposobnost protupodmorničke borbe jer su „Finci"  opremljeni statičnim i tegljenim sonarom. Tu sposobnost, priznaje kontradmiral Urlić, HRM do sad nije imala. Brodovi udovoljavaju standardima dužeg boravka na moru, a samim time i sudjelovanje u misijama NATO-a na Sredozemlju kao što su Cooperative Edevour i Atalanta. Urlić je izrazio nadu da će uskoro doći i do dovođenja u funkciju ponosa hrvatske brodogradnje RTOP 12 Kralj Dmitar Zvonimir te, po mogućnosti, i RTOP 11 Kralj Petar Krešimir.

- Naše posade uspjele su vrlo brzo ovladati topovnjačama Vukovar i Dubrovnik jer su svi sustavi koji se koriste na topovnjačama isti kao i sustavi koji se koriste na topovnjačama izgrađenima u Hrvatskoj. Ugrađeni sustavi poznati su i našim brodograditeljima, što će omogućiti visoku iskoristivost i kvalitetno održavanje brodova, rekao je zapovjednik HRM kontraadmiral Ante Urlić.

Da će brodovi poslužiti i u akcijama spašavanja te pomoći stanovništvu hrvatskih otoka poručio je i izaslanik vrhovnog zapovjednika i predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, načelnik GS OSRH general zbora Josip Lucić. Lucić je dodao da je HV samo prošle godine izvršila preko 900 letova helikoptera u akcijama spašavanja i medicinskog transporta. Novonabavljeni brodovi, dodaje Lucić, poslužit će sigurnosti hrvatskog mora i priobalja i u cilju unaprijeđenja turizma, jer turizma nema bez osnovnog preduvjeta, sigurnosti. Nakon kratke svećanosti, uzvanici i gosti imali su prilike uživati u promotivnoj vožnji Kaštelanskim zaljevom raketnom topovnjačom Vukovar.
 
 Novi avioni na čekanju zbog recesije

Državni tajnik Mate Raboteg potvrdio je da ove godine neće doći do nabavke novih borbenih zrakoplova. Naime, još prošle godine trebalo se definirati koji će se borbeni zrakoplov nabaviti, ali zbog recesije Hrvatska neće nabavljati nove višenamjenske borbene zrakoplove. To međutim, kaže Raboteg, ne znači da Hrvatska odustaje od borbenog zrakoplovstva, pa će se postojećim MIG-ovima 21 Bis produžiti resursi do 2013. Ove godine će od prispjelih sedam dosadašnjih ponuda biti odabrane one koje bi ušle u drugi krug pregovora o nabavci zrakoplova. Međutim, Raboteg nije mogao reći hoće li se produljivanje resursa obaviti u Rumunjskoj ili Izraelu. Nabavka novih kanadera za potrebe protupožarne zaštite, naglašava Raboteg, također nije dovedena u pitanje.

Također,  jedan je od prioriteta opremanje novih topovnjača PZO sustavom. Najviše se, potvrđuje Raboteg, razmišlja o modernizaciji sustava Strela 10 M, a ne toliko o nabavci novih protuzračnih raketa francuske proizvodnje tipa Mistral.  Nabavkom Vukovara i Dubrovnika  uštedjelo se 8,9 milijuna eura za modernizaciju raketnih topovnjača klase Kralj, a planovi za modernizaciju topovnjača ukupno su „teški" 25 miliuna eura. Međutim, finskom isporukom dodatnih dijelova pogonskog postroja, odustalo se od remotorizacije postojećih raketnih topovnjača.

Piše: Siniša Klarica, Zadarski list

[Rade]

Malo bajata vest, slažeš se?

[Morskoprase]

27.01.2009?!? Kak bi dećki rekli, ne kužim....