Hrvatska Ratna Mornarica - novosti

[leut]

09.07.2012

Neispravni radari Peregrine na modernizaciju po švedskom modelu

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Hrvatske obalne radare američki ITT će nadograditi po uzoru na švedske PS-870 radare. Naime, Hrvatska je kupila 4 Falcon II - Enhanced Peregine obalna radarska sustava za nadzor od američke tvrtke Metric Systems još 1999. Metric System je zapravo proizvodio ove radare licencno od američke tvrtke ITT, ali u praksi nikada nisu radili kako je i planirano.

Hrvatski sustav je vrlo sličan švedskom obalnom nadzornom sustavu PS-870 koji je razvijen i isporučen od strane tvrtke ITT, te trenutno prolazi kroz nadogradnju u Švedskoj pod nazivom REMO - 870. Prvi REMO 870 je prihvaćen u Švedskoj nakon ispitivanja u svibnju 2011.

ITT proizvodi sustav dok švedski Saab AB je odgovoran za instalaciju, uvođenje u operativan sustav i nastavak održavanja. Švedski kupac, državna agencija za nabavu vojne opreme FMV je vrlo zadovoljna pouzdanošću i performansama ovih sustava.

SAD će iz koalicijskog fonda za potporu snagama koje djeluju u Afganistanu (Coalition Support Fund) dodijeliti Hrvatskoj, odnosno hrvatskim oružanim snagama, približno 20 milijuna američkih dolara.

Spomenuta sredstva neće biti isplaćena u gotovini već će hrvatske oružane snage reći američkim partnerima u koje programe i projekte da preusmjere sredstva. Doznajemo kako će 6 milijuna USD biti potrošeno da se konačno u funkciju stave američki radari na otocima Enhanced Peregrine, odnosno Falcon II, a očekuje se da taj posao na sebe preuzme američka tvrtka ITT.

Defender.hr

[leut]

Također, u nedavno predstavljenom Strateškom planu Ministarstva obrane RH 2013. - 2015. stoji slijedeće:

"Remontom i modernizacijom radarskog sustava Enhanced Peregrine povećat
će se sposobnost Hrvatske ratne mornarice (HRM) za kontrolom Jadranskog mora,
otoka i priobalja, a modernizirani sustav omogućit će pružanje podataka o stanju na
Jadranskom moru i ostalim korisnicima unutar Oružanih snaga, Ministarstva unutarnjih
poslova i drugih državnih institucija."

[Istria 052]

Ako na sebi ima pojas, kompletan (kesica sa farbom) - tada i imaju šanse da ga uoče.

Rade,

skoro da nema vise pojasa koji sadrzi kesicu sa farbom. Oprema pojasa: svjetiljka, pistaljka, jarka boja pojasa (narandzasta) i to je to.

[markantun]

Nekako sumnjam da je upao u more idealno opremljen za spasavanje i uocavanje.

[markantun]

Pise danas Denis da komodor Hranj nam jesen dolazi na celo HRM-a, a da Urlic odlazi u Zagreb. Zna li tko sta o tome. Pouzdana info?

[leut]

Moguće, Hranja se nakon lanjskog promaknuća baš i nije puno spminjalo, točnije ne znam koju je funkciju zadnjih mjeseci po povratku u RH obnašao.
Mislim da bi to bio dobar potez jer o Hranju sam čuo i čitao, i ovdje na Palubi, samo najbolje.

[markantun]

Pise Denis da dolazi iz Brisela di je bio zamjenik Sundovu

[markantun]

Aktivno traganje za Borom Kitarovićem, šibenskim pomorcem koji je prošlog petka nestao u Jadranu s njemačkog broda "Gallia", privremeno je prekinuto, što znači da posade brodova hrvatskih i talijanskih nadležnih službi još uvijek pretražuju akvatorij, ali u sklopu drugih zadataka.

Kako doznajemo, potraga još uvijek nije službeno obustavljena, što je u skladu s domaćim i međunarodnim pomorskim propisima.
 
Talijanski istražitelji još nisu objavili jesu li tijekom ispitivanja članova posade "Gallije" i pretrage broda saznali više informacija o nestanku hrvatskog pomorca. Brod je u međuvremenu isplovio iz tršćanske luke prema Kopru i istočnom Sredozemlju.

Hrvatska još nije dovoljno opremljena za ovakve akcije
 
Inače, za nestalim pomorcem tragala su i dva zrakoplova pilatus PC-9 Obalne straže RH. No, i ova akcija, nažalost, pokazuje kako Hrvatska uopće nema specijaliziran zrakoplov ili helikopter za akcije traganja i spašavanja (SAR).

Naime, avion pilatus PC-9 nije prikladan za ovakve operacije, niti se igdje u svijetu za tu namjenu koristi. Na dijelu je još jedna improvizacija na hrvatski način.
 
Naime, za SAR misije iznad mora se uvijek šalju avioni ili helikopteri sa dva motora, odnosno dvije turbine. Pilatus, osim sto je niskokrilni avion slabe preglednosti ispod trupa, to je jednomotorni turboprop avion namjenjen školskoj obuci.

Jedina 'oprema' koji pilatusi Obalne straže RH imaju na raspolaganju za snimanje površine mora je dobar vid pilota, te jedan džepni digitalni fotoaparat u kokpitu sa kojeg snimljene fotografije piloti prebacuju u računalo tek po povratku u bazu Zemunik! S druge strane talijanski avion ATR-42 koji također traga za hrvatskim pomorcem opremljen je, između ostalog, i jakim otpoeletkronskim nadzornim sustavima.
 
Ruski transportni helikopteri Mi-8 koje koristi Obalna straža su ono što im sam naziv govori - sredstvo vojnog transporta. Ni oni na sebi nemaju nikakvu namjensku SAR ili medicinsku opremu. Nemaju ni sustav autopilota koji omogućava tzv. auto hover funkciju (helikopter sam lebdi), koja je standard modernih SAR sustava već 30-ak godina.

Dizalice (hoist) nisu primjerene za ozbiljne operacije, a otvor koji se pritom koristi nije pogodnog oblika ni smještaja (daleko izvan centra gravitacije). Ovi helikopteri nemaju ni navigacijsku opremu za instrumentalni let, kao ni meteorološke radare.

Cijena sata leta neopremljenog i neosiguranoga vojnog transportera kreće se oko 4500 do 5000 eura, međuremontni ciklus je 1500 radnih sati i 12 kalendarskih godina.
 
Jedan generalni remont košta oko 2 milijuna dolara, a jedan set od 5 krakova glavnog rotora koje treba mijenjati svakih 12 godina košta 750 tisuća dolara.

Netko je izračunao da je, slijedom prosječnog broja sati godišnje u kojima se vojni transporteri koriste u civilne svrhe, tijekom 15 godina od Domovinskog rata uzalud potrošeno 20-ak milijuna dolara, ili u protuvrijednosti 3 nova, potpuno opremljena HEMS (Helicopter Emergency Medical Service) laka dvomotorna helikoptera!

Helikopteri HRZ-a, Mi-8 MTV i Mi-171, pogodni su za velike akcije potrage i spašavanja, dok su zbog svoje veličine (22 metra promjera rotora) potpuno neprimjereni za operacije izvlačenja u usjecima ili spuštanje na autocestu. Hrvatska specifičnost je potreba korištenja najmanje dva različita tipa helikoptera: za kopnene, cestovno-nizinske operacije, to su letjelice oko 3500 kg poletne težine, a za morsko-planinske operacije one do 7000 kg poletne težine.
 
Hrvatska je kao suverena država preuzela obvezu osiguranja SAR sustava i za prelete stranih zrakoplova, sukladno međunarodno usvojenom standardu organizacije potrage i spašavanja u zrakoplovstvu - ICAO Annex 12.

Taj prelet se naplaćuje, a SAR sustav koji se godinama deklarira ne odgovara stvarnim sposobnostima. Kao tužan podsjetnik na tu činjenicu sjetimo se samo potrage za domaćom cessnom na Velebitu.

RH nije tada poslala primjereno opremljen zrakoplov unutar 6 sati kako bi locirao automatski radiofar nestalog aviona. Prikladno opremljenog aviona ili helikoptera za tu namjenu nema ni danas. Stoga u pitanje dolazi i sigurno odvijanje međunarodnoga zračnog prometa iznad RH.
 
Nakon nesreće na Kornatima naručena su i isporučena dva dodatna vatrogasna zrakoplova, kanadera CL 415. Naručeni su i plaćeni u verziji tzv. CL415MP “special SAR role”, što podrazumijeva sposobnosti traganja i spašavanja, uz medicinsku opremu, splav za izbacivanje, plutače za markiranje, gumeni čamac, veća vrata za ukrcaj, poboljšan radar, termovizijsku opremu…

Međutim, nikad nisu dovedeni na taj standard. Zašto nisu - ostala je nepoznanica, samo se zna da su avioni ukupno plaćeni više od 70 milijuna dolara.
 
Na najisturenijoj kopnenoj točki hrvatske države − na Palagruži – uopće ne postoji prometni helidroma s daljinskim upravljanjem, servisnom službom, prostorom za primanje i otpremu putnika, kao i prostorom za djelovanje državnih tijela poput MUP-a i Obalne straže. U tekućoj akciji traganja sa nestalim hrvatskim pomorcem, nadležne službe itekako osjećaju nedostataka takvog helidroma.

U ovom je trenutku zračni prostor iznad jadranske obale, mora i otoka prikladno pokriven samo servisima čije su baze u Italiji. Za potrebe Schengena te medicinskog prijevoza, kao i za akcije traganja i spašavanja, Hrvatska će morati imati oko 100 pilota te 100 mehaničara. Realno, sada može okupiti samo 10 pilota i pola mehaničara. U Hrvatskoj za sada ne postoji ni jedan helidrom registriran za javni promet.
 

D. Krnić, G. Zubčić
 

[Solaris]

Zbilja nisam očekivao ovoliko smeća na jednom mjestu.

čudno, poz.

[ORIĆAREB]

Na najisturenijoj kopnenoj točki hrvatske države − na Palagruži – uopće ne postoji prometni helidroma s daljinskim upravljanjem, servisnom službom, prostorom za primanje i otpremu putnika, kao i prostorom za djelovanje državnih tijela poput MUP-a i Obalne straže. U tekućoj akciji traganja sa nestalim hrvatskim pomorcem, nadležne službe itekako osjećaju nedostataka takvog helidroma.

U ovom je trenutku zračni prostor iznad jadranske obale, mora i otoka prikladno pokriven samo servisima čije su baze u Italiji. Za potrebe Schengena te medicinskog prijevoza, kao i za akcije traganja i spašavanja, Hrvatska će morati imati oko 100 pilota te 100 mehaničara. Realno, sada može okupiti samo 10 pilota i pola mehaničara. U Hrvatskoj za sada ne postoji ni jedan helidrom registriran za javni promet.
 

D. Krnić, G. Zubčić
 

Meni nekako ovo ispada da je u sferi iskrcavanja na Mars. 100 pilota samo za ovakve namjene.
A još i kao opis heliodroma na Palagruži. Ma nema od toga ništa. Čista fantastika...

[markantun]

Nije fantastika, nego potreba.

[gvardian]

Zasto Palagruza ? Sto cemo spasavati Italijani ispred Ancone. Dosta je jedan operativni heliodrom na Visu i Lastovu , i jedno 10-tak jeftinih-ali sigurnih poljskih SAR helosa "W-3RM Anaconda" , ili malo skupljih Ka-32.

[markantun]

Mozda zato jer je Plagruza nasred Jadrana i sa nje je nasim helicima, MUP-u, Obalnoj, prakticno, sve dostupnije?Mislim, zatso ne Palagruza? Pa nije to najisturenija morska tocka Kanade ili Japana, nego Hrvatske? ali ok, moz i Vis ili Lastovo ako bas zelis.....

[Solaris]

IZ BRUXELLESA U LORU

Robert Hranj preuzima HRM

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Urlić je uveo mornaricu u NATO, a Hranj (na slici) je mora osnažiti / FOTO: CROPIX

Hrvatska ratna mornarica u rujnu će dobiti novog zapovjednika. Vjerojatno na samu proslavu Dana HRM-a, dakle 18. rujna, sadašnjeg zapovjednika HRM-a kontraadmirala Antu Urlića trebao bi zamijeniti komodor Robert Hranj. On u Loru dolazi izravno iz Bruxellesa gdje obnaša dužnost zamjenika vojnog predstavnika pri Misiji RH u NATO savezu.

Prije odlaska u Misiju, Hranj je obnašao dužnost načelnika Službe za NATO i Partnerstva za mir u Ministarstvu obrane, te je ujedno bio i obnašatelj dužnosti pomoćnika ministra obrane za obrambenu politiku. Ovaj rođeni Varaždinac prije Domovinskog rata završio je Vojnopomorsku akademiju u Lori. U vrijeme Domovinskog rata zapovijedao je raketnom topovnjačom “Šibenik”.

Obnašao je i dužnost vojnog atašea u SAD-u gdje je završio Ratnu mornaričku školu. Hranj pripada vrlo uskom krugu samozatajnih časnika koji odlično poznaju strane jezike, a uz to su i najškolovaniji u HRM-u, te uopće u Oružanim snagama. S obzirom na dosadašnju karijeru te obrazovanje, mnogi smatraju kako će odlično predstavljati HRM unutar Sjevernoatlantskog saveza.

Možda bolje od svih prethodnika. Prije odlaska u Bruxelles nalazio se u nemilosti bivšeg načelnika Glavnog stožera generala Josipa Lucića koji je godinama sprječavao Hranjevo promaknuće. Protukandidat Hranju u usponu prema vrhu mornarice bio je sadašnji zamjenik zapovjednika HRM-a, komodor Tihomir Erceg.

Pred komodorom Hranjem nalaze se mnogi teški izazovi, od nabave novih brodova i oružanih sistema, pa do redefiniranja uloge i zadaća HRM-a. Sadašnji zapovjednik HRM-a, kontradmiral Urlić odlazi na novu dužnost u Glavni stožer OS RH, a u povijesti će biti zapamćen kao časnik pod čijim je zapovjedništvom HRM ušao u NATO.

 DENIS KRNIĆ  SD

[Rade]

Povampirio se izgleda onaj 9aitd...