Hrvatska Ratna Mornarica - novosti

[paulina2803]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[paulina2803]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[paulina2803]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[paulina2803]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[paulina2803]

SOLARIS hvala na pomoci glede slika.

[Solaris]

Nemaš problema, hvala tebi na sličicama.

poz.

[Jester]

Ovo su od nekidan slike iz Kaštel Staroga ,šta se mene tiče u budućnosti ne bih imao ništa protiv ovakvih Patrolnih brodova i naoružanja ...
<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/deFNmWmr-Yc?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

[Solaris]

Više košta jedna ova Fridtjof Nansen-class frigate nego je vrijednost kompletne HRM flote. 

Vratimo se u našu stvarnost i ono čime se mora baviti flota.
Kratak članak sa ezadar.

Nakon tri dana bez vode mještani i turisti u Mandrama u općini Kolan na Pagu mogu odahnuti.

Jutros su dočekali vodonosca, doznajemo od direktora komunalnog društva Kolan, Željka Gligore koji očekuje da će se tijekom dana normalizirati situacija s nestašicom vode.

Priča traje već neko vrijeme.

'Morsku vodu koristimo za ispiranje WC-a, a umjesto vode pijemo pivo'

poz.

[Jester]

Slažem se, evo oglasio se i Admiral Zdravko Kardum...

OČI U OČI

Zdravko Kardum: Ratna mornarica osuđena je na nestanak

Nedavnim gotovo pa u tišini usvojenim Strateškim pregledom obrane (SPO), tog temeljnog obrambenog dokumenta države, koji pruža novu projekciju razvoja oružanih snaga, mnogi smatraju da je Hrvatska ratna mornarica postala trećerazredna grana oružanih snaga. Umjesto da se govori o tehničkom unapređenju moći pomorske oružane sile, dokument, primjerice, ukida raketne, protubrodske sposobnosti HRM-a.

U najavljenoj izgradnji ophodnih brodova nije jasno radi li se o vojnim ili civilnim brodovima. Pravna je dilema jesu li to brodovi ratne mornarice ili obalne straže? Nezadovoljan tretmanom HRM-a njezin je bivši zapovjednik, umirovljeni admiral Zdravko Kardum koji je obnašao i dužnost prvog čovjeka Obalne straže. Kako otvoreno konstatira umirovljeni i cijenjeni admiral, “novi SPO golemo je razočaranje“.

- Nadam se da će doći do kvalitetnijih rješenja kroz dokument Dugoročnog plana razvoja oružanih snaga, jer je SPO načelno dosta općenit dokument. Ako se SPO ostvari, onda ćemo imati neku čudnu mornaricu nalik na obalnu stražu, jer glavni dio posla obavljaju druge službe, a HRZ će se bez lovačkog zrakoplova pretvoriti u rod kopnene vojske - prognozira Kardum razvoj oružanih snaga po onome što se nalazi u upravo usvojenom Strateškom pregledu obrane.

Nostalgija za Posejdonom

Službeno, prema Strateškom pregledu obrane, Hrvatska zadržava gransku organizaciju Oružanih snaga. Kako primjećuje admrial Kardum, “na deklarativnoj razini je sve u redu“, ali...

- Nažalost, stvarnost je drukčija. Mornarica i zrakoplovstvo složeni su i skupi sustavi sa skupim održavanjem, te složenom logistikom u najširem značenju. Čak i u najvećim uopćavanjima dolazi se do zaključka kako je mornarica posebna. Mornarica je izgubila, ili ako je nekome draže, nikad nije ni razvila do potrebne razine podmorničke, protupodmorničke i protuminske sposobnosti, a sposobnosti za specijalna djelovanja transferirana su u vojsku.

Zadnja sposobnost koju HRM još uvijek čini ratnom mornaricom jesu protubrodske sposobnosti. Eventualnim gubitkom protubrodskih raketnih sposobnosti, kako je najavljeno u SPO-u, ostaje tek ime, a mornarica u biti gubi svoj temeljni sadržaj. To je, zapravo, tiho pretvaranje mornarice u neku čudnu obalnu stražu za djelovanje na otvorenome moru.

Naime, zaboravlja se činjenica da je bez proglašenja gospodarsko pojasa i suspenzijom ZERP-a, na Jadranu otvoreno more od 12 nautičkih milja od vanjske obalne linije, a mornarica ne smije napustiti svoj teritorij, odnosno akvatorij bez prethodnog odobrenja Sabora - kazuje admiral Kardum, progonozirajući što SPO donosi i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu:

- Što se tiče HRZ-a, ono se već dulje vrijeme uz zadržavanje imena, svjesno ili nesvjesno, reducira na zračne snage kopnene vojske. Svi su izgledi kako ćemo ostati na transportnim helikopterima, a oni prije svega služe za prijevoz pripadnika vojske, traganje i spašavanje, te gašenje požara. Dodatak protuzračne obrane uz službeno ime ratnog zrakoplovstva, dakle HRZ i PZO, ostatak je nekih starih vremena. Naime, protuzračna obrana je snaga, a ne grana, te je dominantna u kopnenoj vojsci - kaže umirovljeni admiral.

U HRM-u je još uvijek živo sjećanje na 1994. godine kada je pomorska sila u Hrvata dosegnula svoj vrhunac koji je svijetu pokazan na čuvenoj vježbi “Posejdon 94“. U “Oluji“ su raketni brodovi HRM bili spremni spriječiti svaki izlazak protivnika iz Boke kotorske, iza Rta Oštro, s nakanom plovidbe prema Hrvatskoj.

Nejasnoće i nedorečenosti

- U to vrijeme imali smo respektabilne sposobnosti za površinska djelovanja, prvenstveno protubrodskim, raketnim udarom. Ostali sadržaji bili su manjkavi, ali s obzirom na protivnika sasvim dovoljni. Površinske sposobnosti su zadnje sposobnosti koje mornaricu čine mornaricom. Vesele izjave premijera Zorana Milanovića i ministra obrane Ante Kotromanovića o važnosti mornarice i potrebi za ulaganjem u nju. Nadao sam se da neće sve ostati na riječima kao u neka druga vremena kada se maštalo o nedostižnim brodovima od preko 120 metara odbacujući usvojeni plan.

Međutim, novi SPO za mornaricu je razočaravajući dokument i označava trasiranje puta k njenom pretvaranju u obalnu stražu. Nije bitno što piše “de jure“, bitno je što je u stvarnosti, “de facto“, tako da verbalno zagovaranje Hrvatske kao pomorske države, te mora kao njenog najvećeg gospodarskog resursa, gubi svaku vjerodostojnost poigravajući se sa zdravim razumom građana Hrvatske - otvoreno će admiral Kardum.

Admiral se osvrnuo na, kako je rekao, brojne nedoumice koje se tiču pravnog statusa budućih ophodnih brodova koji bi se trebali ubrzo graditi. Kako kaže, nisu potpuno jasne ni zadaće tih brodova.

- Od samoga početka pojavljuju se nejasnoće i nedorečenosti. Ono što pobuđuje skepsu jest nejasnoća u pogledu namjene broda. Upravo zbog te nejasnoće primjetno je lutanje između jeftinijeg broda za zadaće obalne straže i skupljeg broda za namjenske zadaće ratne mornarice. Od samog početka ima nejasnoća, pa se govori o brodu za potrebe oružanih snaga, ratne mornarice i obalne straže, a međunarodno pravo, Konvencija UN o pravu mora i Pomorski zakonik RH su jasni.

Naime, prema Zakonu o obalnoj straži, brodovi Obalne straže RH su javni brodovi. Odnosno, vladini brodovi za nekomercijalne svrhe. Brodovi u sastavu HRM su ratni brodovi RH. Prema zakonima RH, ili Konvenciji UN o pravu mora, brod istovremeno ne može biti i ratni i javni, ali obalna država svom ratnom brodu može dati javne ovlasti. Takva rješenja nisu rijetkost i tada, kad ratni brod obavlja zadaće obalne straže, odgovara političkom autoritetu, a vrh je najčešće premijer.

Neki još nisu shvatili da su mornarica i obalna straža dva različita, kako kažu Amerikanci, “sestrinska pomorska servisa“. Obalna straža upravno ne može biti dio mornarice, ali mornarica može imati i zadaće obalne straže, što se vidi u manjem broju zemalja gdje uopće nema obalne straže. Prema jednoj studiji od 100 zemalja takav je slučaj u njih 28 - pojašnjava admiral Kardum.

Sumnje u izvoznu orijentaciju

- Je li opravdana nabava razmjerno sporih ophodnih brodova koji ne nude neka nova funkcionalna svojstva u odnosu na sadašnje ophodne brodove Obalne straže? - pitamo admirala.

- Brzina je relativna stvar i prema propisima koji vrijede u pomorskom prometu to je brzi brod i po toj karakteristici je bliže ratnom brodu. Brod ovog deplasmana je čak i prebrz i preveliki potrošač goriva ako je namijenjen samo za zadaće obalne straže. Kompromis, ako je bio nužan, morao se napraviti uz ugradnju trećeg motora za radne brzine. Brodovi velikih brzina nisu namijenjeni za patroliranje, to su “presretači“, dakle posebna vrsta brodova. Brodovi velikih brzina načelno ne prelaze deplasman od stotinjak tona i dužinu od stotinjak stopa.

Primjerice, izraelska “Super Dvora“ je 25 metara dužine i 54 tone deplasmana, a upravo takvi su trebali biti naši obalni ophodni brodovi. Istina je da novi hrvatski ophodni brod u odnosu na svog preteču, brodove klase “Mirna“, zapravo ne nudi ništa novo, čak su neke sposobnosti reducirane, ali samu ophodnju diže na višu raznu, jer je predviđena bolja propulzija - pojašnjava admiral Kardum.

Novi ophodni brodovi, kao što je poznato, gradit će se po projektu zagrebačkog Brodarskog instituta, a u MORH-u se nadaju da će brod biti dobar izvozni proizvod. Admiral Kardum nije uvjeren da će ophodni brod kada zaplovi postati izvozni adut domaće obrambene industrije.

- U projektu nema nekih zahtjeva koji bi mogli dovesti do promašaja, ali je ipak učinjeno ograničenje u natjecanju idejama, te nuđenju i nekih drugih rješenja. Ova odluka ipak će povećati vrijeme izgradnje predviđenih brodova, jer će prototip valjati detaljno ispitati. Što se tiče izvoznog proizvoda, to će biti vrlo teško bez jakog partnera iz inozemstva. Dovoljno je vidjeti što će od domaće opreme i materijala biti ugrađeno na brod. Najskuplji, osjetljivi i ključni sustavi i materijali su iz uvoza: čelik, motori i ostali elementi propulzije, elektronika, naoružanje... - nabraja admiral Kardum uvozne komponente potrebne da bi se rodio novi hrvatski ophodni brod.

Ovaj nekadašnji zapovjednik HRM-a i Obalne straže čudi se da u jednoj pomorskoj zemlji kao što je Hrvatska, čija je gotovo polovica državnog teritorija more, vojni prioritet prekomjerna nabava oklopnih vozila od dvije i pol milijarde kuna, umjesto nadzora mora i njegovih bogatstava. Jedan od razlog takvoj situaciji, kaže Kardum, je brojčana inferiornost mornaričkih časnika na visokim funkcijama.

Nerazumijevanje biti

- Nije moguće mornaricu obući “u vojničke čizme“, a nama se upravo to događa, često zbog nerazumijevanja, brojčane inferiornosti mornaričkih časnika na važnim funkcijama, ali i činjenice da najviši mornarički časnici kad naiđu na teškoće radije žrtvuju mornaricu nego vlastitu poziciju. Mornarica kao izrazito tehnička grana, sa skupim sustavima, trebala bi imati ne manje od trećine sredstava predviđenih na razini oružanih snaga za nabavu novih sredstava i održavanje postojećih.

Velik problem je nepoštovanje usvojenog plana, aktualnog DPR-a, što nas je dovelo u ovako tešku situaciju. Kupnja brodova s nepoznatim zadaćama na moru, kao i veliki troškovi nesvrhovitog korištenja, razne dogradnje i prilagodbe, te brojna posada, pojeli su barem dio planiranih poboljšanja. Da smo te novce, kao što je bilo planirano, uložili u topovnjače i protubrodski raketni sustav RBS-15, mogli smo imati borbeno sposobne tri topovnjače i tri mobilna obalna lansera.

Da situacija bude potpuno smiješna ta se nabava smatra uspjehom i ističe u novom SPO-u?! Problem je nerazumijevanja same biti mornarice, uz geostrateške i geopolitičke zablude koje dovode do zanemarivanja mornarice i stvaranja ekspedicijske kopnene vojske, neprimjerene potrebi Hrvatske - konstatirao je na kraju razgovora admiral u miru Zdravko Kardum.

Ljudi bez vlastita mišljenja

Kada je u pitanju opremanje vojske, odnosno mornarice, po Vašem iskustvu, slušaju li političari ono što kaže vojna struka?

- Političari najčešće slušaju, ali u našem slučaju ipak je glavni ministar financija. Veća krivnja je na onima koji bi trebali savjesno i uz punu odgovornost predložiti kvalitetna, realna i po mogućnosti najbolja rješenja. Ljudi često to ne znaju, a dođu na funkciju gdje bi morali znati.

Pored toga, sustav nije stimulirajući, jer umjesto argumenata znanja puno je važniji argument položaja, a neki koji bi trebali obrazložiti svoje stavove, ako uopće dobiju šansu, po mišljenje idu kod nadređenog - smatra admiral Zdravko Kardum.

Najvažniji naglasci iz Strateškog plana

» do 2017. oružane snage brojat će 15 tisuća pripadnika
» tenkovi M-84 i borbena oklopna vozila BOV M-80 zadržat će se do 2020.
» 50 posto ukupnih snaga biti će strukturirano, obučeno i opremljeno za sudjelovanje u međunarodnim operacijama
» protubrodske rakete RBS-15 biti će otpisane, razmotrit će se mogućnost zamjenskog raketnog sustava
» raketne topovnjače klase “Helsinki” i klase “Kralj” provodit će tradicionalne nacionalne pomorske zadaće
» bojna mornaričkog pješaštva se ukida
» borbeni zrakoplov MiG-21 ostaje u operativnoj uporabi do 2019., razmotrit će se inicijativa kojom bi se zaštita hrvatskoga zračnog prostora osigurala na načelima suradnje, dijeljenja resursa i sposobnosti sa zemljama u regiji
» transportni avioni An-32 bit će povučeni iz operativne uporabe » nabavit će se zrakoplov za obuku padobranaca

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[paulina2803]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[leut]

Paulina2803, hvala ti na ovim slikama.

Prije nego i ovdje pogledamo što Strateški pregled obrane donosi u pogledu HRM (i usporedimo nacrt sa usvojenim SPO), evo i jedna kratka vijest o humanitarnom radu pripadnika HRM.


13.8.2013.

Pripadnici Flotile HRM-a kuhali za beskućnike
 
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Humanitarnoj akciji kuhanja večera za beskućnike prihvatilišta Udruge Most iz Splita, pokrenutoj u siječnju 2012., pripadnici Flotile Hrvatske ratne mornarice odazvali su se i ove godine.

Od 6. do 9. kolovoza 2013. večernji obrok za dvadeset beskućnika koji svaku večer dolaze u prenoćište splitske udruge Most spravljali su redom: Divizijun za površinska djelovanja, Divizijun za potporu, Protuminski divizijun te zapovjedništvo Flotile HRM-a. Našao se tu lijepi rižoto od sipe i piletina u saftu, kuhala se dalmatinska pašticada, spravljala krepka juha, te nezaobilazni prilozi od povrća i salate. No, isto tako obvezno, kolači i sokovi.

Potaknuti inicijativom dviju sugrađanki, brojni Splićani su se odazvali ovoj humanoj akciji nazvanoj „O La La večere“. Nakon što su kuhali u kolovozu i prosincu prošle godine, te ovoga kolovoza, pripadnici Flotile HRM-a "svoj termin" za slijedeći ciklus večera pribilježili su za početak prosinca.
 
osrh.hr

[leut]

Prije nego pogledamo što u pogledu HRM donosi Strateški pregled obrane (SPO) donešen na Vladi RH 25.7.2013., prisjetit ćemo se što je stajalo u Nacrtu Strateškog pregleda obrane od 15.3.2012.:

Što nacrt Strateškog pregleda obrane (Potrebno ga je usvojiti u Hrvatskom saboru pa su moguće i manje izmjene, a pokrivat će razdoblje do 2020. godine) donosi vezano za HRM:


MORNARIČKE SNAGE

~ Zapovjedništvo HRM preimenovat će se (i preustrojit kao i ostala granska zapovjedništva) u Stožer HRM.

~ Mornaričke snage sastojat će se od flotile borbenih brodova za provedbe tradicionalnih zadaća (sukladno prioritetima i mogućnostima održavat će se dostignute sposobnosti za minska te razvijati sposobnosti za protupovršinska, protuminska i ograničena protupodmornička djelovanja), obalne straže (razvijati će sposobnosti nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru), postrojbe obalnog motrenja (nadzor morske površine, komunikacijska i informacijska potpora), pomorske logističke baze i središta za obuku (zaduženo za institucionalnu obuku s ciljem dostizanja sposobnosti za izvršenje misija i zadaća te nositelj izrade doktrinarnih dokumenata).

~ Bojna mornaričko-desantnog pješaštva bit će ukinuta iz ustroja (iako predviđena nije bilo ustrojena), a za zadaću borbe u priobalju i na otocima posebno će se obučavati kopnene i specijalne snage.

~ Vojna policija HRM koja sada djeluje u sastavu Zapovjedne satnije izdvojit će se iz sastava HRM i zajedno sa ostalim granskim postrojbama VP ući u sastav nove postrojbe Vojne policije koja će biti direktno podvrgnuta Glavnom stožeru OSRH.

~ U prvoj polovici planskog razdoblja Obalna straža imat će prioritet u opremanju novim plovilima u odnosu na flotilu borbenih brodova. Sukladno tome, što prije će se započeti s procesom nabave jednog obalnog ophodnog broda te nastaviti s izgradnjom dodatnih ophodnih brodova u idućim godinama. Ukupan broj obalnih i izvanobalnih brodova koji će se izgraditi u narednome planskom razdoblju bit će utvrđen u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga.

~ Postojeće raketne topovnjače klase "Helsinki" i klase "Kralj" provodit će tradicionalne pomorske zadaće za nacionalne potrebe, ali će, sukladno zahtjevima i mogućnostima, sudjelovati u NATO i EU vođenim operacijama i misijama potpore miru, težišno u Jadranskome moru.

~ Brodovi klase "Spasilac" i "Mirna" opremit će se potrebnom brodskom opremom te dodatnom komunikacijskom i navigacijskom opremom. Brod klase "Spasilac" će se opremiti za ekološke zadaće na moru.

~ Snage za minsko i protuminsko djelovanje dostići će i održavati projiciranu razinu sposobnosti s roniteljima i podvodnim vozilima.

~ Pomorske snage zadržat će postojeću razinu sposobnosti protupodmorničke borbe koju imaju topovnjače klase "Helsinki".

~ Utvrdit će se mogućnosti stavljanja u punu operativnu uporabu radara "Peregrine". Ukoliko to ne bude moguće radari će se otpisati te će se pronaći zamjensko rješenje.

~ Postojeće protubrodske rakete RBS-15 bit će otpisane zbog dugotrajnog neodržavanja i nepouzdanosti te će se razmotriti mogućnost nabave zamjenskog raketnog sustava.

[leut]

Strateški pregled obrane kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela 25.7.2013. za HRM previđa slijedeće:


Strateški pregled obrane - 25.07.2013.

III. Stanje i razvoj obrambenih sposobnosti > 1. Uporaba/djelovanje > 1.1. Snage

Pregled stanja

Mornaričke snage štite suverenitet, prava i interese Republike Hrvatske na moru za što u svojem sastavu imaju flotilu, Obalnu stražu, bojnu obalnog motrenja, pomorsku logističku postrojbu i središte za obuku. Flotila razvija sposobnosti pomorskog ratovanja i sudjelovanja u međunarodnim pomorskim operacijama.

Obalna straža razvija sposobnosti nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru. Ostale mornaričke snage u potpori su djelovanja snaga flotile i Obalne straže.

Mornaričke snage, osim provedbe tradicionalnih pomorskih zadaća, međunarodnih vojnih vježbi i operacija, sudjeluju u pomoći civilnim institucijama provedbom protupožarnih zadaća, traganjem i spašavanjem na moru, potporom stanovništvu na otocima i prevoženjem, kao i drugim zadaćama propisanim posebnim zakonom. Struktura ukupnog angažmana mornaričkih snaga prikazana je na Slici 2.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Smjerovi potrebnih prilagodbi

~ Granska zapovjedništva preoblikovat će se u stožere grana, s temeljnom zadaćom razvoja sposobnosti, pripreme i obuke snaga iz svoje nadležnosti (Zapovjedništvo HRM preustrojava se u Stožer HRM).

~ Postojeće snage vojne policije u granama preustrojit će se u jedinstvenu vojno-policijsku postrojbu podređenu Glavnom stožeru (Satnija VP HRM izlazi iz sastava Zapovjedne satnije Zapovjedništva HRM te ulazi u sastav nove postojbe VP koja će biti podređena GS OSRH).

Mornaričke snage

~ Mornaričke snage će uravnoteženo razvijati sposobnosti za zaštitu suvereniteta i nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru. Sastojat će se od flotile borbenih brodova za provedbu tradicionalnih zadaća, Obalne straže, postrojbe obalnog motrenja, pomorske logističke baze i središta za obuku.

~ Flotila će razvijati i održavati sposobnosti pomorskog ratovanja te biti u potpori provedbe dijela zadaća Obalne straže. U skladu s prioritetima i mogućnostima održavat će se dostignute sposobnosti za minska djelovanja te razvijati sposobnosti za protupovršinska, protuminska i ograničena protupodmornička djelovanja.

~ Obalna straža razvijat će sposobnosti nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru. U tom kontekstu uvest će se u uporabu novi obalni ophodni brodovi i sredstava čime će se poboljšati sposobnost i razina spremnosti za izvršavanje zadaća koje proizlaze iz Zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske.

~ Postrojba obalnog motrenja razvijat će i održavati sposobnosti nadzora morske površine, samostalno i u suradnji s ostalim državnim tijelima te pružati komunikacijsku i informacijsku potporu pomorskim snagama.

~ Pomorska logistička postrojba razvijat će sposobnosti pružanja logističke potpore vlastitim snagama u području odgovornosti te prihvata i potpore savezničkim snagama.

~ Središte za obuku će kroz institucionalnu obuku biti u potpori mornaričkim snagama s ciljem dostizanja sposobnosti za izvršenje misija i zadaća te biti nositelj izrade doktrinarnih dokumenata.

~ Obalna straža imat će prioritet u opremanju novim plovilima u odnosu na flotilu borbenih brodova.

~ Raketne topovnjače provodit će tradicionalne pomorske zadaće za nacionalne potrebe, ali će, u skladu sa zahtjevima i mogućnostima, sudjelovati i u NATO i EU vođenim operacijama potpore miru, težišno u Jadranskome moru.

~ Brodovi Obalne straže opremit će se potrebnom brodskom opremom. Dodatna komunikacijska i navigacijska oprema poboljšat će koordinaciju s drugim tijelima i institucijama nadležnim za nadzor i zaštitu Jadrana. Brod klase „Spasilac“ opremit će se za ekološke zadaće na moru.

~ Snage za minsko djelovanje održavat će dostignute sposobnosti. Snage za protuminsko djelovanje dostići će i održavati potrebnu razinu sposobnosti brodovima, roniteljima i podvodnim vozilima, a razvijat će se u smjeru povećanja interoperabilnosti za sudjelovanje u operacijama potpore miru. Sposobnosti protuminskih ronitelja razvijat će se kao jedno od područja specijalizacije.

~ Hrvatska ratna mornarica bit će nositelj sposobnosti stvaranja integrirane slike pomorske situacije na Jadranu, u suradnji s drugim državnim tijelima i u skladu s postojećom praksom temeljenom na međunarodno preuzetim obvezama. Integrirana nacionalna mreža za praćenje pomorske slike bit će sposobna dijeliti informacije s NATO zapovjednom strukturom odnosno saveznicima. U tom cilju modernizirat će se i integrirati postojeći radarski sustavi i dovesti u punu operativnu funkciju.

~ Postojeće protubrodske rakete RBS-15 bit će otpisane zbog dugotrajnog neodržavanja i nepouzdanosti te će se razmotriti mogućnost nabave zamjenskog raketnog sustava.

~ Mornaričke snage sudjelovat će u pomoći civilnim institucijama i građanima u obrani i uklanjanju posljedica od prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća te će se obučavati i opremati za ove zadaće.


2. Omogućavanje djelovanja > 2.2. Resursi > 2.2.3. Materijalni resursi > 2.2.3.2. Infrastruktura

Osiguranje standarda rada i smještaja

~ Do 2020. godine uvjeti rada i smještaja standardizirat će se tako da će mornaričke snage zadržati dvije pomorske baze (Lora-Split, Vargerola-Pula); te razviti koncept baziranja na Južnom Jadranu.

[leut]

16.8.2013.

Posjet generala Johna R. Allena Hrvatskoj ratnoj mornarici

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Okruglom stolu pod nazivom "Leadership in combat" u zapovjedništvu Hrvatske ratne mornarice 14. kolovoza 2013. nazočio je general John Allen, posebni izaslanik američkog državnog tajnika Johna Kerryja za Srednji istok, koji se nalazi u višednevnom posjetu Republici Hrvatskoj i Oružanim snagama RH.

Nakon uvodnih riječi zapovjednika Hrvatske ratne mornarice komodora Roberta Hranja, uslijedilo je izlaganje generala Allena  koje se temeljilo na njegovom bogatom  iskustvu, prije svega iz Afganistana, gdje je na dužnosti zapovjednika snaga ISAF-a proveo devetnaest mjeseci.

Govoreći o temeljnim zadaćama i preokupacijama zapovjednika operacije ISAF, naglasio je značaj savjetodavne uloge, potporu izgradnji demokracije, posebno izbora koje Afganistan očekuju u travnju 2014. te intezivan rad na pripremama za povlačenje snaga i završetak operacije.

Od osobitog značaja jesu i opsežne pripreme za "Resolute support" NATO snaga, koja bi uslijedila po završetku misije ISAF.
Ključni problem Afganistana, istakao je general Allen, jesu korupcija i kriminal. Stoga projekcija uloge međunarodne zajednice nužno mora obuhvatiti navedene zadaće od kojih posebno zaštitu ljudskih prava i demokracije, pripremu domicilnih snaga za zaštitu sigurnosti, te pomoć pri obnovi i izgradnji.

Odgovarajući na postavljena pitanja pripadnika HRM-a koji su nazočili okruglom stolu, general Allen posebno se osvrnuo na značaj ISAF-a u smislu definiranja operacija združenih koalicijskih snaga kao operacija budućnosti te istakao veliki doprinos RH u misiji ISAF i izvrsnost pripadnika OS RH.

osrh.hr

[leut]

~ Postojeće protubrodske rakete RBS-15 bit će otpisane zbog dugotrajnog neodržavanja i nepouzdanosti te će se razmotriti mogućnost nabave zamjenskog raketnog sustava.

U razgovoru za Večernji list, objavljen u internet izdanju 3.8.2013., ministar obrane RH Ante Kotromanović na pitanje hoće li protubrodske rakete RBS-15 ići u otpis te hoće li naše raketne topovnjače ostati bez raketa odgovorio je kako još imamo značajan dio tih sredstava koji je u operativnoj uporabi i može poslužiti svrsi. Dodao je i da će se do kraja godine napravit dugoročni plan razvoja OS RH i o tom pitanju želi čuti i mišljenje zapovjednika HRM-a.

Na upit o zamjeni tih raketa drugima izjavio je kako MORH želi biti i ambiciozniji od toga. Ambicije se kreću prema korvetama koje bi imale i raketne sustave.

Rekao je i kako će se do kraja ove godine modernizirati svi radarski sustavi.