Vir:
"Slobodna Dalmacija" Split
EKSKLUZIVNO DOZNAJEMO
Strateški iskorak HRM-a: radi boljeg nadzora južnog Jadrana dio ratnih brodova seli na Korčulu i LastovoU vrhu Glavnog stožera OS RH i Hrvatske ratne mornarice razmatraju kako premjestiti dio flote HRM-a i Obalne straže prema južnom Jadranu, te biti bliže Otrantu.
Kako doznajemo, admirali planiraju baziranje dijela naše pomorske sile na nižim točkama na Jadranu, na vanjskom otočnom rubu, čime bi se ostvario puni nadzor akvatorija južnog Jadrana, odnosno golemog prostora južno od crte Lastovo-Gargano.
Dosadašnjeg djelovanja brodovlja i snaga HRM-a uglavnom se temeljilo na radijus doplova broda i dostupnu logistiku u odnosu na geografski položaj ratne luke Lora. Najveći problem za djelovanje brodova Obalne straže i HRM-a u tom prostoru pokazao se rečeni doplov.
Do sredine Jadrana za 5 satiNaime, s srednjom brzinom od 17,5 čvorova brodu iz Lore do, primjerice, otoka Lastovo treba čak tri sata plovidbe. Do sredine Jadrana čak 5 sati. Daleko od dovoljnog za pravodobnu reakciju.
U Ministarstvu obrane RH su nam potvrdili postojanje planova da se osiguraju određeni kapaciteti za pružanje potpore pomorskim i ostalim snagama OS RH, u cilju neprekidnog nadzora nad teritorijalnim morem i zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom (ZERP), te što bržeg i boljeg pokrivanja prostora južnog Jadrana.
-U tom smislu razmišlja se o korištenju postojećih vojnih kapaciteta, u prvom redu objekta na otoku Korčuli u uvali Meja koji je u vlasništvu MORH-a, za koje je u tijeku izrada projektne dokumentacije kako bi se povećali postojeći smještajni kapaciteti i poboljšali uvjeti za baziranje brodova.
Naime, njegova središnja pozicija na prostoru južnog Jadrana i blizina rubnih točaka interesa u području djelovanja u teritorijalnom moru i ZERP-u optimalno su polazište za ekonomičnu uporabu raspoloživih resursa u provedbi zadaća HRM-a. Osim navedenog, HRM je zainteresirana i za korištenje lokacije na Lastovu, za što su u tijeku pregovori s općinom Lastovo, s obzirom da je i ova lokacija sa stajališta uštede resursa, a u cilju provedbe zadaća zaštite prava i interesa RH na moru u prostoru južnog Jadrana, vrlo prihvatljiva-pojasnili su nam u MORH-u.
Našim brodovima, zapravo, i ne treba previše. Samo 50-ak metara obale za pristan, uz priključke za struju i vodu.
Iskusniji pomorski časnici kazuju kako čak ne treba ni obala, već je dovoljna samo plutača unutar prirodnog zaklona uvale, a što je kudikamo jeftinije za državni proračun, a efikasnije za reakciju unutar „zlatnog sata“. Također, plutača omogućuje da brodovi ne budu predvidljivo i fiksno vezani za određenu lokaciju.
Dosadašnjeg djelovanja brodovlja i snaga HRM-a uglavnom se temeljilo na radijus doplova broda i dostupnu logistiku u odnosu na geografski položaj ratne luke Lora. Gotovo nevjerovatno zvuči podatak da je u svim strateškim državnim dokumentima Lora definirana kao ratna i jedina luka HRM-a i Obalne straže.
Lora najvažnija lukaUz to, Lora je i najjužnija hrvatska ratna luka i druge – nema.
Baziranjem dijela brodovlja na rubnim otočnim točkama, uz novu flotu koja se gradi, uz pretpostavku pune funkcionalnosti obalnih motrilačkih radara, stvara se nova doktrina djelovanja, kako za spašavanje ljudi na moru, tako i radi prevencije protiv mogućih uljeza. Praktično, svako plovilo i uljez južno od spojnice Lastovo-Gargano bit će nam na dohvat ruke u realnom vremenu.
Koliko brodova bi se baziralo na Lastovu i Korčulu za sada nije poznato. No, stručnjaci upozoravaju kako to moraju biti mininalno tri plovila: dva obalna i jedan izvanobalni ophodni brod uz najmanje jedan raspoloživi helikopter.
Vojni planeri vode računa da dolazaka brodova ne bude u koliziji s planovima prostornog razvoja lokalnih, otočnih sredina.
No, admirali su potpuno složni, Obalna straža i HRM na Jadranu moraju biti prisutni.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
PSD
